U svojoj filozofiji religije Welte je osobitu pozornost posvetio razmatranju onoga što on naziva »izvršenje religije«. Budući da je to izvršenje, među ostalim, potaknuto i čovjekovim traganjem za ...smislom, prilog započinje Welteovim izlaganjem o nerazdruživoj vezi smisla i religije. Time se pak nužno dolazi do pojma Boga jer je On nositelj smisla. Na tragu njemačke mistike te posebno M. Eckharta, Welte se usteže Boga podvrgnuti svakoj kategorijalnosti te Ga označava pojmovima neizrecivi, beskonačni, skriveni. Kao onomu koji je neizreciv i skriven, Bogu se pristupa molitvom i njezinim oblicima, čime se pokazuje da su upravo to autentični načini čovjekova odnosa prema Bogu: time smo došli do središnje komponente članka, koja je sadržana u predstavlja-nju temeljnih aspekta welteovskoga viđenja molitve – molitva kao šutnja, kao govor i kao kult. Svaki od tih pristupa sadrži svoju osobitost: molitva šutnje nikako nije negacija istinskoga govora; molitvu govora pak u bitnome karakterizira dvopolnost, dok u kultu na poseban način do izražaja dolazi pojam zajednice i s njom okupljačka dimenzija govora. Prilog završava razmatranjem opasnosti u koje izvršavanje religije s obzirom na molitvu i kult može skliznuti. To, kako ga njemački filozof naziva, izopačenje religije predstavlja stari, a uvijek novi problem svake religije: »Ovaj me narod časti samo usnama, a srce mu je daleko od mene.« (Mk 7, 6)
In his philosophy of religion, Welte paid particular attention to the consideration of what he called the »practice of religion.« Since this practice is prompted, among other things, by man’s search for meaning, the article begins with Welte’s exposition on the inseparable connection of meaning and religion. This, in turn, necessarily leads to the concept of God because He is the bearer of meaning. Following in the footsteps of German mysticism, and especially M. Eckhart, Welte refrains from subjecting God to any categoricalness and describes Him with the terms unspeakable, infinite, hidden. As one who is unspeakable and hidden, God is approached by prayer and its forms, which shows that these are the authentic ways of man’s relationship toward God: thus we come to the central component of the article, which is contained in presenting the fundamental aspects of Welte’s vision of prayer – prayer as silence, as speech, and as cult. Each of these approaches contains its own peculiarity: the prayer of silence is by no means a negation of true speech; the prayer of speech, on the other hand, is essentially characterized by bipolarity, while in the cult the notion of community and with it the unifying dimension of speech comes to the fore in a special way. The article concludes by considering the dangers into which the practice of religion may slip regarding prayer and cult. This perversion of religion, as the German philosopher calls it, is the old and always new problem of every religion: »These people honor me with their lips, and their hearts are far from me.« (Mark 7:6)
Postoji li kolektivna krivnja? Velički, Damir; Velički, Vladimira
Diacovensia,
01/2021, Letnik:
29, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Die Autoren haben Frankls Rede über Kollektivschuld (Wien, 1988) transkribiert und aus dem Deutschen ins Kroatische übersetzt. Dies ist die erste kroatische Übersetzung von Frankls Rede. Der Artikel ...analysiert diese Rede sprachlich und inhaltlich und vergleicht sie mit der gedruckten Version. Frankls Ansichten werden mit den Ansichten von K. Jaspers, H. Arendt und C.G. Jung konfrontiert. Dabei analysieren die Autoren die philosophischen Grundlagen von Frankls Logotherapie und Existenzanalyse sowie seine Überlegungen zur Pathologie des Zeitgeistes, insbesondere zum Kollektivismus. Es ist notwendig, den sozialen, politischen, historischen und philosophischen Kontext zu berücksichtigen, um die Aktualität von Frankls Denken, bzw. die Relevanz der Diskussion über die (Nicht-)Existenz einer kollektiven Schuld, zu verstehen.
Govor mržnje predstavlja neprihvatljiv oblik društveno štetnih komunikacijskih formi čija je raširenost u posljednje vrijeme u porastu. Razvojem digitalnih medija, a posebice jačanjem uloge ...društvenih mreža u privatnoj i javnoj komunikaciji, otvoren je prostor za brojne javne virtualne forume koji su pasivnu publiku potaknuli na aktivniju participaciju i komunikaciju. Sloboda govora i izražavanja kao temeljna demokratska načela s jedne strane suočavaju se s prostorom za toksičnu komunikaciju s druge strane, okupljajući istomišljenike u virtualnim zajednicama kojima su meta napada nerijetko akteri priloga, novinari, urednici, mediji, pa i drugi korisnici. Uzimajući u obzir neograničenost internetskog prostora čiji je sadržaj teško kontrolirati, postavlja se pitanje kako prepoznati društveno štetne komunikacijske forme u javnom prostoru, može li ih se spriječiti i kako zadržati postojeću publiku. Mogućnosti upotrebe proširuju se i na područje moderiranja neprimjerenih komentara korisnika oslanjanjem na softvere koji pružaju trenutne odgovore medijskim organizacijama, ali i koji također pokazuju kontinuiranu potrebu za samopoboljšanjima. Interes autora u ovom radu vezan je za detekciju govora mržnje prema etnicitetu na društvenim mrežama te istraživanju mogućnosti primjene jezičnih tehnologija u prepoznavanju i sprječavanju širenja govora mrženja. Kvantitativnom i kvalitativnom analizom sadržaja te primjenom niza softverskih rješenja temeljenih na jezičnim tehnologijama omogućena je učinkovita automatska i poluautomatska analiza velike količine korisnički generiranog sadržaja. Korišteni su: program WordFinder za brzi pronalazak riječi u velikim korpusima, alat CRONTIMENT za automatsku dodjelu sentimenta tekstovima na hrvatskom jeziku, aplikacija Text Marker za učinkovito ručno označavanje i izgradnju korpusa. U pojedinim studijama slučaja autori detektiraju promjene u vrstama i frekvencijama pojave govora mržnje u predmetu istraživanja te identificiraju glavne prednosti i nedostatke primjene jezičnih tehnologija, sugerirajući pri tome moguće smjerove razvoja.
Hate speech is an unacceptable form of socially harmful communication that has recently increased in prevalence. The development of digital media, and in particular the strengthening of the role of social networks in private and public communication, has opened the space for numerous public virtual forums that have encouraged passive audiences to participate and communicate more actively. Freedom of opinion and expression as fundamental democratic principles on the one hand are juxtaposed with the space for toxic communication on the other, but also with the potential for radicalization of certain social groups of like-minded individuals who congregate in virtual communities where they often select contributors, journalists, editors, media and other users as targets for future attacks. Given the boundlessness of Internet space, whose content is difficult to control, the question is how to detect socially harmful forms of communication in the public sphere, whether they can be prevented, and how to retain existing audiences.The potential uses extend into the area of moderating inappropriate user comments by relying on software that provides instant responses to media organizations, but also has a constant need for self-improvement. The author’s interest in this work relates to detecting hate speech against ethnic groups on social networks and exploring the possibility of using speech technologies to detect and prevent its spread. Using quantitative and qualitative content analysis in conjunction with a set of software solutions built on speech technologies, we enable efficient automatic and semi-automatic analysis of user-generated content. We use: the WordFinder program for fast word retrieval in large corpora, the Crontiment tool for automatic sentiment analysis of texts in Croatian, and the Text Marker application for efficient manual albeling and building of corpora. The authors use a longitudinal study to identify changes in the types and frequencies of hate speech in this topic and identify the main advantages and disadvantages of language technologies, suggesting possibledirections for development.
Gorski kotar prepoznat je u hrvatskoj dijalektološkoj literaturi već pri prvim istraživanjima kao tronarječno područje, a kao eklatantan primjer jezične raznolikosti nerijetko je istican mjesni govor ...Staroga Laza. Upravo nas je uvriježeno mišljenje o Starome Lazu kao punktu svih triju narječja nagnalo na ovo istraživanje.
Govor Staroga Laza spominjan je dosad samo u kontekstu skupine čakavskih govora u Gorskome kotaru, a rezultati su tih pojedinih istraživanja pokazali da se u sredini sela govori najviše čakavskim ikavsko-ekavskim govorom „slavičkoga tipa”, tj. primorskim poddijalektom navedena dijalekta. Taj se čakavski idiom nadovezuje na primorski krak ikavsko-ekavskih čakavskih govora od Zlobina preko Benkovca Fužinskog, Slemena, Slavice i Brestove Drage spajajući se s kontinentalnim poddijalektom ikavsko-ekavskoga dijalekta u Jablanu, Presiki i Vrbovskom. Na istočnoj strani sela, prema Ravnoj Gori, starolaški je govor kajkavski, bliži ravnogorskomu, koji pripada zapadnomu poddijalektu kajkavskoga goranskog dijalekta, a na zapadnoj je strani sela u susjedstvu štokavskih mjesta Općine Mrkopalj bliži novoštokavskomu ikavskom govoru, kakav je u Mrkoplju.
O tome je dosad malo pisano, kao i o većini goranskih čakavaca, što nas je dodatno potaknulo na ispitivanje izvornih starolaških govornika. Ovim se istraživanjem nastoji potvrditi ili opovrgnuti teza o starolaškoj tronarječnosti, tj. analizom prikupljene građe u radu se podastire suvremenija dijalektna slika toga područja.
U radu se opisuje fonološka razina jezika kolenda iz 19. stoljeća. Njihov je autor Mato Zamanja, dubrovački vlastelin i potomak Ivana Gundulića. Pisao ih je vrlo mlad i razigran, potpuno odterećen ...obiteljskoga pjesničkog bremena pa se u njima očekuju elementi pučke
parlate
razapete u formalnim metričkim zadanostima. Budući da se dubrovački govor iz kolenda promatra u kontekstu dubrovačkoga idioma tijekom vremena i u raznim književnim i neknjiževnim vrstama, jezične se značajke opisuju i komparativnom metodom kad se uspoređuju s rezultatima jezične analize dubrovačkih oporuka iz 17. i 18. st., dubrovačkih frančezarija (18. st.) i Gundulićeva jezika (17. st.).
L’articolo analizza le caratteristiche fonologiche della lingua dei canti natalizi (a Dubrovnik chiamati
colende
), dagli inizi dell’ottocento. Il loro autore è Matteo Zamagna(1800–1870), nobile raguseo e discendente di Giovanni Gondola. I canti furono composti da Zamagna, diciasettenne giocoso e completamente libero dal peso delle proprie origini della famiglia di illustri ragusei, specialmente nel campo di letteratura, perciò vi era quasi scontata la presenza degli elementi di un linguaggio colloquiale, composti all’interno di una cornice di formalità metrica. Siccome la parlata ragusea viene osservata nel contesto dell’idioma di Dubrovnik nel tempo e in varie specie letterarie e non letterarie, le caratteristiche fonologiche sono descritte dall’analisi comparativa, dunque, confrontano i risultati delle ricerche linguistiche dei testamenti di Dubrovnik (XVII e XVIII sec.), delle francesarie (XVIII sec.) e della lingua di Giovanni Gondola (XVII sec.).
U radu se opisuju glavne osobine jezika zbirke čakavskih pjesama i proze Mene moja baba kaljske autorice Milene Rakvin Mišlov. Jezične se osobitosti zbirke uspoređuju sa stanjem u kaljskome govoru. ...Analiza se provodi na fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj i leksičkoj razini. Rezultati usporedbe pokazuju da čakavska poezija i proza Milene Rakvin Mišlov vjerno odražava osobitosti kaljskoga govora arhaičnijega tipa uz minimalna odstupanja.
U radu se razmatra koncept ženskog i ženstvenog pisma (l’écriture feminine), njegova priroda i podrijetlo. Nastoji se nadići pojam jednakosti, ali i različitosti, odnosno binarnih (o)pozicija, ...dihotomija. Služeći se psihoanalitičkim teorijskim pristupom, kreće se od pokušaja definiranja ženskog i ženstvenog. Potom se razmatraju i opisuju karakteristike ženske i ženstvene osobnosti, odnosno ekspresije, te načini na koje ženska seksualnost prodire, odnosno izvire, u/iz prostora tekstualnog. Također, koristeći se minucioznim analizama gramatičkih kategorija, ženske i ženstvene kreativne tekstualne strategije, izlaže se teorija o uskom i nedjeljivom odnosu spolnih i jezičnih rodova. Potom se, dekonstrukcijskom metodom, dovodi u vezu jezični položaj ženskog subjekta s procesima individualizacije, identifikacije, heteroseksualizacije te biseksualnog odnosa sa stvarnošću. Ukratko, nastoji se izići iz saussureovskog koncepta jezika te ponuditi poststrukturalističko tumačenje ženskog i ženstvenog diskursa.
The paper examines the concept of female and feminine writing, its nature and origin. It strives to surpass the concept of equality but also of diversity, i.e. binary (o) positions, dichotomies. Using the psychoanalytical theoretical approach, it starts from an attemptto define the female and feminine. Furthermore, all the characteristics of female and feminine personality, i.e. expression, are considered and described, as well as the ways in which female sexuality penetrates, i.e. emerges, into/out of the textual space. Also, using meticulous analyzes of grammatical categories, female and feminine textual strategies, the theory about the narrow and indivisible relationship between sexual and linguistic genders is presented. Then, practicing the deconstruction method, the linguistic position of the female subject is connected with the processes of individualization, identification, heterosexualization and bisexual relationship with the reality. In short, trying to get out of the Saussure’s concept of language, the work offers a poststructuralist interpretation of female and feminine discourse.
Hate speech is interpreted in various ways. It is always analysed in the context of the relationship between freedom of speech and the possible lack of freedom caused by legal regulation and ...sanctioning of hate speech. In this paper we want to start from the consideration of hate itself (taking into account philosophical dimensions, social contexts and the contribution of politics to the development of hate speech) and in this way consider it in its biological and cultural dimensions. Using specific examples of hate speech, we aim to show the intertwining of the biological and the intellectual, the cultural and the physical, the ideological and the emotional. The analysis of some cases of hate speech and the passion of individuals involved in this psychological and intellectual immaturity makes clear how important it is for philosophy to lunge into this poor reality – steps taken to give philosophical views on these phenomena, but also basic criteria for possible orientation in other scientific research.
Fonološki opis Kršana u Istri Vranić, Silvana
Hrvatski dijalektološki zbornik,
01/2021, Letnik:
25, Številka:
25
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se iznose rezultati istraživanja fonološkoga sustava Kršana, govora čepićke skupine rubnoga poddijalekta ikavsko-ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja u Istri. Prikazani su inventar, ...realizacija, distribucija i podrijetlo vokala, nevokala i prozodijskih jedinica.
PDF
