Izgradnja južnoga kolnika južne obilaznice grada Osijeka 2013. godine uvjetovala je zaštitno arheološko istraživanje lokaliteta Hermanov vinograd, budući da je trasa prelazila preko njegovoga ...sjeverozapadnog ruba. U istraživanjima su, kojima je obuhvaćena do sada najveća površina lokaliteta od 2.670 m2, pronađene brojne arheološke strukture ukopa i slojeva koji ukazuju na arhitektonske cjeline stambenoga i obrambenoga karaktera. Uvidom u stratigrafiju, utvrđene su četiri građevne faze lokaliteta čije je datiranje omogućeno rezultatima radiokarbonske analize starosti kosturnih ostataka iz groba 2. Brojan pokretni arheološki materijal u vidu ulomaka keramike, kućnoga lijepa, keramičkih, koštanih i kamenih predmeta također ukazuju na lokalitet naseobinskoga karaktera sopotskoga kulturnog kruga.
U radu1 su predstavljeni preliminarni rezultati antropološke analize koštanih ostataka iz šest novovjekovnih grobova otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša 2020. ...godine. Pronađeno je šest ljudskih kostura: tri kostura muškaraca starije životne dobi (40 do 65 godina), tri dječja kostura starosti do deset godina te dodatna lubanja starijeg muškarca pronađena van konteksta u grobu 1. Na kosturima muškaraca su prisutne promjene koje se povezuju s težim životnim uvjetima i duljim životnim vijekom (degenerativni osteoartritis, Schmorlovi defekti). S obzirom na veću životnu dob u ovom uzorku, navedene promjene su vjerojatnije povezane s duljim životnim vijekom. Na dječjem kosturu iz groba 3 prisutni su pokazatelji subadultnog stresa (cribra orbitalia). Promjene koje upućuju na zarazu leprom uočene su na lubanji muškarca i dodatnoj lubanji pronađenima u grobu 1. Zbog nedovoljno podataka potrebne su dodatne analize (DNA analiza prisutnosti patogena) kako bi se zaraza potvrdila (ili opovrgnula).
U radu se donose novi podaci o pojedinim predmetima iz groba otkrivenog 1932. godine na Stolićevoj njivi u Golubiću kod Knina. U razmatranje se potom uzimaju i svi srodni nalazi iz istaknutih ženskih ...grobova istog ukopnog horizonta, na osnovi kojih se nastoji rekonstruirati nošnja ženske elite iz razdoblja 8. i ranog 9. stoljeća na prostoru na kojem će uskoro nastati Hrvatska Kneževina i susjedne joj sklavinije na istočnoj obali Jadrana. Također se nastoji preciznije vremenski opredijeliti pojedine ženske grobove na temelju stratigrafskih pokazatelja sustavno istraženih grobalja.
Istraživanja tijekom 2018. godine na lokalitetu Stancija Blek, nedaleko Tara (Općina Tar – Vabriga/Torre – Abrega, Istarska županija), provedena su u tri sektora: zapadno od antičke cisterne, između ...kule i bedema te na području južno od crkve. Na potonjem su području, preciznije u oba identificirana aneksa, pronađeni grobovi koje je na temelju lokacije i sporadičnih nalaza iz zapuna moguće datirati u razdoblje nakon 9. st. Identificirano je pet grobova, no za sada su istražena tri: u dva je slučaja riječ o obiteljskim grobnicama, dok je treći grob ustvari kosturnica s mahom dječjim ukopima. U jugozapadnome dijelu lokaliteta dovršeni su radovi u sektoru zapadno od cisterne, dok je zapadnije započeto uklanjanje sloja šute i urušenja debljine više metara koji zapunjava prostor između zapadnoga aneksa kule i bedema. Iako će se radovi uz crkvu i u zapadnome dijelu lokaliteta nastaviti i tijekom idućih kampanja, prikupljeni preliminarni podaci vrijedni su za identificiranje funkcije crkvenoga aneksa te definicije stratigrafije očuvanih slojeva između bedema i kula.
V članku je predstavljeno starejšeželeznodobno gomilnogrobišče v Sajevcah na Dolenjskem.Prve gomile so bile odkrite leta 1878, tukaj objavljene najd-be pa izhajajo iz raziskav 1879, ...1902 in iz zaščitnih izkopa-vanj leta 1982. Grobišče je z najdbami in načinom pokopa datiranov 7. st. Podrobneje sta predstavljena dva groba, ki izstopata pokonstrukciji in inventarju, posebej pa še pasna oprava tipa Libnain zlato okrasje.
Rad se bavi nabožnim predmetima pronađenim između 2010. i 2013. godine tijekom arheološkog istraživanja srednjovjekovne crkve sv. Petra u Rapovinama. Uz srednjovjekovnu crkvu razvilo se groblje s ...dugotrajnim i još uvijek aktualnim pokapanjem. Nabožni predmeti pronađeni su u novovjekovnim grobovima kao dio pogrebnih običaja. Među njima su dva raspela, četiri korpusa raspela, osam medaljica, svi od bronce, te 28 zrna krunice izrađenih od kosti i staklene paste. Pripadaju razdoblju od 17. do kraja 19. stoljeća. Medaljice sadrže obostrane reljefne prikaze, često uz prigodne natpise. Dva raspela su dijelovi krunica, a korpusi su dijelovi drvenih križeva. Prema prikazima na medaljicama najviše se njegovala pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji. Većina medaljica potječe iz marijanskih svetišta (Loreto, Gorica, La Salette), odakle su najvjerojatnije prispjele posredstvom franjevaca koji su ih dijelili vjernicima.
