Tijekom lipnja i rujna 2020. godine provedena su arheološka istraživanja na prostoru naselja Nakovana koje je smješteno u zapadnome dijelu poluotoka Pelješca. Istraživanja su bila usmjerena na ...iskopavanja prapovijesne nekropole smještene na južnim padinama brda Zmijna. Istražena su dva groba koji se okvirno datiraju u 11. (grob 1), odnosno 7. st. pr. Kr. (grob 2). Oba groba nalaze se na ravnome, u neposrednoj blizini kamenih gomila. Ostaci vrlo loše sačuvanih kosturnih ukopa kao i grobni prilozi, odnosno dijelovi nošnje i nakita, nalaze se relativno plitko u odnosu na današnju površinu. Pokojnici su polagani na kamen živac, u prirodnu udubinu (škrapu), ponekad omeđeni kamenim pločama (grob 1) i eventualno pokrivani većim kamenim blokovima (grob 2). S obzirom na otkrivene nalaze, pretpostavlja se kako se radi o predmetima ženske nošnje i nakita. Iz groba 1 mogu se izdvojiti nalazi brončanoga tordiranog torkvesa, lučne jednopetljaste fibule s dva zadebljanja na luku kao i dva spiralnonaočarasta privjeska s cjevastim srednjim dijelom. Iz groba 2 potječu ulomci brončane poramenice, narukvice, praporca i manjih obruča. Na cijelome prostoru Nakovane, s obzirom na kontinuiranu naseljenost gradine Grad, pretpostavlja se kontinuitet pokopavanja od prijelaznoga razdoblja s eneolitika na rano brončano doba, pa sve do kraja željeznoga doba.
Treća sezona zaštitnih istraživanja kasnoavarodobnoga groblja na redove Šarengrad – Klopare rezultirala je novim spoznajama o razdoblju od druge polovice 7. do kraja 12. stoljeća na području ...Hrvatskoga Podunavlja. Istraživanja su bila usmjerena na površinu groblja koje se pruža u nastavku sondi I i II idući prema istoku, što je rezultiralo otkrićem novih grobova na redove, pri čemu su dječji ukopi bogatije opremljeni, zatim slavenskim paljevinskim ukopima u urnama i u grobnim jamama te otkrićem keramičke peći bjelobrdskoga kulturnog kompleksa od 9. do 12. stoljeća. Istraživanjima je definiran smjer pružanja groblja koje za sada predstavlja prvo arheološki istraživano biritualno groblje u kontinentalnome dijelu Hrvatske.
Tijekom lipnja i srpnja 2019. godine Institut za arheologiju proveo je treću kampanju arheoloških istraživanja na lokalitetu Pakrac – Stari grad usredotočenu na pronađene ostatke gotičke ivanovačke ...kapele koja se nalazila u dvorištu njihova grada, odnosno – još ranije – u sklopu njihova domusa. Ustanovljeni su ostaci dviju osnovnih faza gradnje kapele. U prvoj, ranogotičkoj fazi, jednobrodna kapela, dimenzija oko 16 x 6,5 m, građena je od fino obrađenih klesanaca. Imala je četiri para polustupova koji su nosili križno-rebrasti svod. Istodobno je uz nju sagrađeno i vretenasto stubište, a u istočnome zidu uočeni su tragovi sakrarija. Profilacije svodnih rebara bademastoga presjeka te baze polustupova datiraju ovu fazu u prvu polovicu 13. stoljeća. U drugoj, kasnogotičkoj fazi kapele, zidovi su izvana podebljani te im je debljina otprilike udvostručena, a istočno uz kapelu dodana je cilindrična kula. Izveden je i novi portal koji datira oko 1500. godine. Čini se da je kapela, osobito njezin istočni dio, prije toga preuređenja bila vrlo snažno oštećena, možda čak i srušena pa ponovno građena, no ta će se pretpostavka morati provjeriti u narednim kampanjama. U kapeli je istraženo i nekoliko grobova i grobnica. Većina najkasnije pokopanih pokojnika bila je, čini se, ekshumirana prigodom napuštanja kapele.
Na srednjolatenskom groblju Zvonimirovo–Veliko polje otkriveni
su brojni grobovi žena u kojima su pronađeni karakteristični
predmeti nošnje i nakita, dok popudbini pripadaju nalazi keramičkih
posuda ...te životinjskih kostiju. U manjem se broju grobova
žena pronalaze i predmeti svakodnevne upotrebe, kao što su
željezni noževi, keramički pršljeni te željezne šivaće igle koji, s
predmetima nošnje i nakita, na simboličkoj razini predstavljaju
različite aspekte ženskih društvenih identiteta u zajednici. Isto
tako, ovi predmeti vjerojatno ukazuju i na poslove koje su žene
svakodnevno obavljale u svojim domaćinstvima. S obzirom na
najveću brojnost keramičkih pršljena među ovom skupinom nalaza,
koji se povezuju s izradom niti za tkanje, kojima se mogu
pridružiti i šivaće igle, čini se kako su žene dio svoga vremena
posvećivale izradi tkanina i odjeće te njezinu održavanju. Zbog
toga se keramički pršljeni promatraju kao karakterističan rodni i
dobno odredivi predmet budući da se najčešće pronalaze u grobovima
odraslih žena. Iste su spoznaje zabilježene i na drugim
grobljima latenske kulture u Karpatskoj kotlini, na kojima keramički
pršljeni također ne predstavljaju brojnu skupinu nalaza i
koji se isto tako najčešće pronalaze u grobovima odraslih žena.
Nakon završetka Prvoga svjetskog rata grobovi vojnika triju
vojski koji su se u Prvom svjetskom ratu borili jedni protiv
drugih – srpske, crnogorske i austrougarske – postaju ratni
memorijali ...novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
(Jugoslavije). Briga države o tim vojničkim grobovima u
stalnom je sukobu želja i potreba s jedne strane te
financijskih mogućnosti s druge. Stoga je postojao i
nejednak odnos prema tim grobovima. Ipak, država uređuje
znatan broj groblja i podiže spomen-kosturnice. U dijelu tih
spomen-kosturnica zajednički su položena tijela srpskih i
austrougarskih vojnika. Nakon Drugoga svjetskog rata,
grobovi, groblja i kosturnice iz Prvoga svjetskog rata padaju
u drugi plan. S raspadom Jugoslavije dolazi i nova faza
njihova života – kada se ovi vojnici ponovo odvajaju, a o
njima brigu vode nove države nastale raspadom bivše
Jugoslavije.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Posmrtne ostanke častnega meščana Ljubljane Edvarda Šlajmerja so leta 1938 prepeljali iz Šentvida. Zdravnik in kirurg je bil rojen ...1864 v Čabru na Hrvaškem, umrl pa je leta 1935. Zaradi njegovih dosežkov in zaslug v medicini, predvsem kirurgiji, je bil Šlajmer že od leta 1914 častni meščan Ljubljane, saj so po njegovih zamislih zgradili prvo bolnišnico v Ljubljani. Šlajmer je imel tudi zasebno prakso in je veliko operiral v Leonišču – med prvo svetovno vojno je bila v Leonišču bolnišnica Rdečega križa. Grobni prostor omejujejo robniki. Nagrobnik je slopaste oblike, z napisom in križem na gladki čelni strani, ob straneh pa je ploskev renesančno dekorativno profilirana, s krogom. Spomenik je izdelan iz kraškega apnenca. (Povzeto iz: M. Piškur, S. Žitko: Ljubljansko Navje. Ljubljana, 1997 in Enciklopedija Slovenije, 13. zv.)- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Tijekom rujna i listopada 2018. godine nastavljena su arheološka istraživanja crkve Sv. Martina na lokalitetu Prozorje (Martin-Breg) u Dugom Selu. U ovoj kampanji završena su istraživanja broda crkve ...(sonda VI), sve do glinenoga sloja zdravice, a pritom su pronađena i istražena 43 groba. U 21 grobu pronađeni su posebni nalazi, pri čemu se većinom radi o dijelovima odjeće i obuće (gumbi, kopče, ušice i kukice, nazuvke i sl.) te nabožnim predmetima (medaljice, križevi, krunice i brevari) koji su pronađeni u njih 13, dok je novac pronađen u tri groba. Nije pronađeno mnogo nakita, no ističe se zlatni prsten sa staklenom krunom koji je pronađen unutar groba 275. Značajan nalaz – unutar korpusa novovjekovnih nalaza – su i sljepoočničarke pronađene uz fragmentarne ostatke lubanje u grobu 293, od kojih su neke imale završetak u obliku slova S. Kripta izrađena od opeka, koja se nalazila u središtu broda, istražena je i ispražnjena do kraja – čini se da su ostaci pokojnika iz kripte bili ekshumirani, vjerojatno kada je crkva bila napuštena, no pronađeni su brojni nalazi. Otkrivena su i dva zida izgrađena od nepravilnoga kamenja (SJ 1598 i 1603) koji izlaze ispod zapadnoga zida broda crkve te se pružaju u smjeru istoka. Za sada funkcija tih zidova nije jasna, vjerojatno je riječ o ostacima starije građevine.
Krajem 8. stoljeća na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine
pojavljuju se prvi predmeti karolinške provenijencije.
Njihova se zastupljenost sve više intenzivira u sljedećim desetljećima,
...a najzastupljeniji su nalazi oružja i ostalih elemenata
ratničke opreme koji potječu mahom iz grobova. Pojedina se groblja
i grobovi svojim bogatstvom i kontekstom ističu te predstavljaju
primjer u pogrebnom obredu koji slijede i drugi lokaliteti. U
ovome se radu proučava aktivna uloga koju su ti predmeti imali u
pogrebnim obredima, ali i u definiranju društvenih odnosa uopće,
u kontekstu borbe za vlast i konstrukcije identiteta lokalne elite
u vrijeme formiranja prvih kneževina u dalmatinskome zaleđu i
definiranja odnosa s Franačkim Carstvom.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Zapis Katarine Novak v Delu. Grob že ima spomenik, za katerega je daroval denar neznani dobrotnik, menda iz Maribora.- All metadata ...published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Tijekom rujna i listopada 2017. godine nastavljena su – nakon osmogodišnje pauze – arheološka istraživanja crkve Sv. Martina na lokalitetu Prozorje (Martin-Breg) u Dugom Selu. Istraživana je jedna ...sonda (sonda VI) koja se prostirala cijelom površinom broda crkve. Ispod humusnog sloja nastaloga nakon napuštanja crkve, otkrivena su pojedina popločenja ali i druge strukture poput grobnica, kripte, baza stupova koji su držali kor i slično. Istraženo je 19 grobova, u većini grobova pronađeni su „posebni nalazi“, a u čak 47% njih pronađeni su nabožni predmeti. Uglavnom se radi o medaljicama, križevima, cijelim krunicama ili pojedinim njihovim zrnima. Još više posebnih nalaza prikupljeno je u izmiješanom sloju, tu su uz navedene kategorije nalaženi i brojni novci, gumbi, ulomci keramike i stakla, a osobito se ističe nalaz brončanog brevara. Razlog tako velikom broju moglo bi biti često prekopavanje i ponovno ukapanje unutar broda crkve, pri čemu su mnogi grobovi bili uništeni, a slično nam govori i velika količina ljudskih kostiju pronađena u izmiješanom sloju.
