U radu se razmatra problematika doseljenja Hrvata u nekadašnju rimsku provinciju Dalmaciju u prvoj polovini 7. stoljeća. Nakon iznošenja podataka iz rijetkih pisanih izvora, opširno se raspravlja o ...nalazima paljevinskih grobova koji se najčešće navode u prilog toj tezi. Na temelju tih nalaza, kao i pojedinih drugih, zaključuje se kako je doseljavanja novog stanovništva tijekom 7. stoljeća bilo, no njegova vrlo rana datacija je i dalje upitna. Istovremena doseoba Hrvata ostaje nedokaziva.
Zaštitnim arheološkim iskopavanjima nalazišta AN 7A Jagodnjak – Napuštene njive na trasi autoceste Osijek – Beli Manastir istražena je površina od oko 4,4 hektara. Tijekom istraživanja otkriveni su ...dijelovi utvrđenoga brončanodobnog naselja te ostaci antičkoga naselja položenoga uz prometnicu. Na najvećem dijelu istražene površine zabilježeni su brojni ukopi prapovijesnih zemunica i jama, pri čemu se izdvaja ukop jarka koji je okruživao središnji dio naselja položenoga na blagom uzvišenju uz nekadašnji manji vodotok. Na osnovi pronađenih keramičkih i metalnih nalaza, naselje se može datirati u srednje brončano doba. Na sjevernom dijelu istražene površine dokumentirani su ostaci antičkoga naselja položenog uz prometnicu koja je iz Murse vodila prema sjeveru. Ostacima prometnice vjerojatno pripadaju ukopi usporednih jaraka uz koje su pronađena i dva kosturna groba, vjerojatno iz antičkoga vremena.
U arheološkom kontekstu organski nalazi su prilično rijetki, posebice u umjerenim klimama. Usprkos tome, oni oblikuju važan dio načina života arheoloških populacija i mogu pružiti informacije o ...svakodnevnom životu, uzgoju životinja, umjetnosti, trgovini, gospodarstvu, tehnološkom razvoju itd. Jedan od načina pronalaska organskih nalaza, u ovom slučaju ostataka tkanina, slučajevi su kada se oni odupru vremenu ostajući pričvršćeni za metalne nalaze. U procesu korodiranja metal oko tekstilnih niti oblikuje produkte korozije zadržavajući tako oblik tekstila. Mali broj takvih nalaza (osam) nađen je u sedam kasnoavarodobnih grobova na lokalitetu Nuštar/Dvorac. S obzirom na druge nalaze iz tih grobova, možemo ih datirati u razdoblje između 750. i 800. godine. Metalni nalazi sa očuvanim tekstilom iz Nuštra uključuju dijelove pokojnikove odjeće (pređice, okove, spojke) i oruđa (nož). Analize tekstila pokazale su kako se radi o jednostavnim tkaninama napravljenima od jednostavnog tkanja s nitima predenim u Z-smjeru. Analiza tkanina pokazala je kako se radi o dijelovima odjeće raznih funkcija i o mrtvačkim pokrovima. Unatoč tome što u usporedbi s ostalim avarodobnim nalazištima iz istog razdoblja nije uočeno ništa novo, ovaj je rad važan jer arheološki tekstil ima veliku vrijednost koja se može iskoristiti i u drugim znanstvenim poljima.
Zaštitna istraživanja u Vinkovcima, ponajprije na prostoru rimskih Cibala, iznjedrila su niz nalaza koji su bili u suprotnosti sa svim spoznajama o antičkom kulturnom naslijeđu. Riječ je o grobovima ...ukopanim unutar užega gradskog areala. U razdoblju od 1954. do 2007. godine na tom prostoru istražen je ukupno 51 grob na 13 lokacija. Nalazi su pronađeni u 18 grobova. Analizom mjesta i načina ukopa te grobnih priloga pokušat će se potvrditi gepidski karakter sahranjivanja na užem prostoru antičkih Cibala.
Leta 1912 je v Novem mestu padla dokončna odločitev o gradnji novega pokopališča ob Ločenski cesti (dan. Seidlova cesta). Staro pokopališče na vrtu nekdanjega kapucinskega samostana je bilo namreč že ...prenapolnjeno z grobovi, zaradi bližine mesta pa so se pojavljali tudi higienski pomisleki. Na novem pokopališču so kar nekaj let pokopavali le vojake, žrtve 1. svetovne vojne iz obeh vojaških taborov. Poleg Slovencev so bili tam pokopani Madžari, Hrvati, Bosanci, Rusi, Ukrajinci, Čehi, Italijani in drugi. Kot prvega so 28. julija 1915 materi zemlji izročili Madžara Martona Vetra. Do konca vojne je na novem pokopališču svoje zadnje bivališče dobilo vse skupaj 122 vojakov.Zgodovinski arhiv Ljubljana, Enota za Dolenjsko in Belo krajino Novo mesto, NME 3, cerkvene zadeve
Zbog svoje kulturno-povijesne i arheološke vrijednosti trg Cimiter uključen je u zaštićenu urbanističku povijesnu jezgru grada Senja upisanu u Registar nepokretnih spomenika kulture Ministarstva ...kulture RH pod br. Z- 4186. Arheološki je poznat kao jedno od grobalja na području grada Senja i to u kontinuitetu ukapanja pokojnika od kasne antike do polovine 19. stoljeća.
Tijekom studenog i prosinca 2015. provedeno je zaštitno arheološko istraživanje na trgu Cimiter. Nakon skidanja prvih slojeva zemlje uočena je velika količina dislociranih ljudskih kostiju te nalazi religioznih predmeta karakterističnih za razdoblje od 17. do 19. stoljeća. Nakon definiranja stratigrafskih odnosa unutar sonde na istraženom prostoru otkriveni su i dokumentirani grobovi koji su orijentirani u smjeru sjever-jug te u smjeru istok-zapad. U više slučajeva uočeno je da su ljudske kosti dislocirane kasnijim ukopima na istom lokalitetu. Od pronađenih kostiju na kraju istraživanja sveukupno unutar 15 grobnica izdvojena su donekle intaktna 23 kosturna ostatka.
Unutar grobova otkriven je bogat keramički materijal te ostaci podnice, paljevine i gareži, kao i ostaci arhitekture tj. nekoliko zidova koji su dijelom uništeni novim ukopima na lokalitetu. Ostatke arhitekture se nije moglo istražiti zbog prostorne ograničenosti sonde. Ipak prema tehnici gradnje i strukturi neke od otkrivenih zidova moguće je datirati u antički, ranokršćanski i srednjovjekovni period. Najranije slojeve na trgu Cimiter, prema pronađenom keramičkom materijalu u najnižim slojevima na dubini od oko 2,5 metra od današnje hodne površine trga, moguće je datirati u prvo stoljeće po Kristu. Iz navedenog proizlazi veliki arheološki značaj trga Cimiter za kulturno-povijesnu baštinu grada Senja.
U članku se govori o rijetkim nalazima brevara u novovjekovnim grobljima. Tumači se njihovo porijeklo, način nošenja i upotrebe, uspoređuje ih se sa sličnim nalazima objavljenim u stranoj literaturi. ...Svih četrnaest ovdje obrađenih brevara manjih su dimenzija od uobičajenih. Prosječno su veliki između 20 x 20 i 30 x 30 mm. Poseban naglasak stavljen je na osam brevara pronađenih u arheološkim istraživanjima groblja oko svetišta Majke Božje Gorske u Loboru, zbog njihovog specifičnog oblika i načina ukrasa.
Članak donosi nalaze iz triju ranosrednjovjekovnih grobova pronađenih na lokalitetu Crikvine (Sv. Ilija) u solinskom naselju Rupotina. Lokalitet se istražuje od 1908. godine, a nalazi s ranijih ...istraživanja svjedoče o kontinuitetu od rane antike do kasnoga srednjeg vijeka. U literaturi se najčešće spominje kao mjesto na kojem su se u ranom kršćanstvu nalazili crkva i samostan koji su preslojili antičku vilu. Novija istraživanja potvrdila su pretpostavku da se na tome mjestu nalazilo i ranosrednjovjekovno groblje koje je posvjedočeno nalazima iz triju grobova. Od nalaza valja izdvojiti jednojagodne sljepoočničarke glatkih srebrnih jagoda te puceta koja su nešto rjeđi inventar ranosrednjovjekovnih grobova.
Tijekom 2012. godine Institut za arheologiju nastavio je sedmu sezonu sustavnih arheoloških istraživanja rimske keramičarske radionice Seksta Metilija Maksima na lokalitetu Crikvenica – Igralište, ...koje se odvijalo na jugozapadnom rubnom prostoru lokaliteta. Istraživanje je definiralo prostor između zapadnoga obodnog zida radionice i zapadnog zida velike peći “Ignacije”. Na ovom je prostoru do kraja ispražnjena otpadna jama koja je dala niz novih keramičarskih oblika. Slojevi nasipanja u funkciji drenaže također su dali keramički materijal različit od istočnog dijela radionice. Dodatno je potvrđen način izgradnje velike peći. Dva dječja groba prvi su intaktan nalaz kasnoantičkog vremena na istraživanom prostoru radionice.
PDF