Monokultura i suženi plodored kao dominantni način uzgoja povrća u zaštićenim prostorima imaju za posljedicu izraženu akumulaciju biljnih štetočinja u tlu koje mogu ugroziti nastavak proizvodnje te u ...značajnoj mjeri povećati potrebe za primjenom kemijskih pripravaka. Probleme uzrokovane uzgojem u suženom plodoredu moguće je izbjeći primjenom hidroponskog načina uzgoja, što je ekonomski opravdano pri obimnijoj proizvodnji, dok se problemi uskog plodoreda na manjim površinama mogu izbjeći uzgojem pojedinih vrsta povrća sadnjom cijepljenih presadnica. Osim značajnije tolerantnosti na bolesti i štetnike koji se prenose tlom, zbog jače bujnosti podloga cijepljene biljke u pravilu daju veći rani i ukupni prinos. Da bi se utvrdila kompatibilnost između pojedinih podloga i najčešće uzgajanih hibrida rajčice u zaštićenim prostorima i procjene produktivnosti biljaka i prinosa rajčice uzgojene iz cijepljenih presadnica, tijekom 2009. godine u Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima provedena su istraživanja čiji su preliminarni rezultati obrađeni u ovome radu.
Morfološka varijabilnost listova bijele (Alnus incana /L./ Moench) i crne johe (A. glutinosa /L./ Gaertn.) istražena je u pet prirodnih populacija na području Podravine i Međimurja, uz rijeke Dravu i ...Muru. Unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost utvrđena je na osnovi deset morfoloških značajki listova i četiri izvedena omjera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih populacija. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je od međupopulacijske varijabilnosti kod obje vrste. Stabla unutar populacija signifikantno se razlikuju za sva analizirana svojstva. Klasterskom i kanoničkom diskriminantnom analizom dobiveno je jasno razdvajanje populacija bijele i crne johe, a na području Podravine utvrđena je prisutnost jedinki s prijelaznim značajkama koje odgovaraju hibridima među tim vrstama. U odnosu na roditeljske vrste, hibridi pokazuju intermedijarna svojstva za većinu istraživanih značajki. Populacije crne johe međusobno se signifikantno razlikuju u četiri istraživane značajke, dok se populacije bijele johe signifikantno ne razlikuju.
Oplemenjivački programi Bc Instituta dali su brojne kultivare koji su priznati i koriste se u poljoprivrednoj praksi u Hrvatskoj i u inozemstvu. Najveći broj registriranih kultivara Bc kreacija u ...inozemstvu je na području EU, a nakon toga u zemljama koje su u procesu pridruživanja Uniji.
U inozemstvu su najznačajniji po broju registracija i obimu komercijalne sjemenarske aktivnosti Bc hibridi kukuruza (proizvodnja i trgovina sjemena).
Širenje i registracija Bc kultivara odvija se i na drugim tržištima osim europskoga, tako da se testiranja i komercijalizacija provode i u zemljama srednje Azije.
U zadovoljavanju potreba tržišta prema sjemenu Bc kreacija oslanjamo se na domaću proizvodnju vodeći računa o najstrožim EU standardima kvalitete u pogledu zadovoljenja svih bioloških i teničko-tehnoloških kriterija.
Veći sadržaj mikroelemenata u zrnu odnosno sjemenu, uz poboljšanu nutritivnu vrijednost, omogućio bi i bolju produktivnost biljaka na tlima s izraženim nedostatkom određenih mikroelemenata. Cilj ...istraživanja je bio utvrditi učinak genotipa i agroekoloških činitelja na prinos zrna i koncentracije mangana (Mn) i cinka (Zn) u zrnu dva hibrida kukuruza i njihovim roditeljskim linijama, te ispitati utjecaj samooplodnih linija kao roditeljskih komponenti na sadržaj Mn i Zn u zrnu hibrida. Genotipovi kukuruza uzgajani su u poljskim pokusima tijekom dvije godine na tlu siromašnom manganom i cinkom (17,5 mg Mn kg-1 i 1,06 mg Zn kg-1 tla). Na istraživana svojstva značajno su utjecali genotip, godina, kao i njihova interakcija. Prosječan prinos zrna svih genotipova iznosio je 4,08 t ha-1, uz variranje po godinama od 1,13 t ha-1do 6,34 t ha-1 (2003.) i od1,13 t ha-1do 11,64 t ha-1 (2004.). U zrnu su utvrđene nešto niže koncentracije Mn i Zn, a varirale su, ovisno o genotipu, od 2,85 do 4,35 mg Mn kg-1 i od 13,6 do 25,6 mg Zn kg-1. Očinske linije Lancaster podrijetla imale su najvišu koncentraciju ispitivanih mikroelemenata u zrnu, a majčinske linije iz BSSS skupine signifikantno nižu. Koncentracija Mn kod oba je hibrida bila viša od srednjih vrijednosti roditelja, dok je obrnuti učinak utvrđen za koncentraciju Zn u zrnu, naročito kod OSSK 552. Podrijetlo samooplodnih linija ima bitnu ulogu u nasljeđivanju sadržaja elemenata kod hibrida, ali je njihov učinak pod značajnim utjecajem okolinskih činitelja.
Svrha je rada bila istražiti učinkovitost odabranih industrijskih sojeva kvasaca Saccharomyces cerevisiae i Saccharomyces bayanus u proizvodnji vina te njihovih hibrida, dobivenih križanjem unutar i ...između vrsta, koji mogu uzrokovati preveliku kiselost mošta. Procijenjena je stabilnost kvasaca, prethodno uzgojenih u aerobnim ili anaerobnim uvjetima na podlozi koja sadržava L-jabučnu kiselinu ili bez nje, pri fermentaciji jabučnog mošta tijekom 90-170 generacija. Statistički je ispitano 12 kemijskih značajki 35 uzoraka jabučnih vina proizvedenih pomoću divljih sojeva kvasaca i sojeva izoliranih nakon uzastopnih precjepljivanja. Iako su osnovna kemijska svojstva vina zadovoljavala službene kriterije kakvoće, ukupna je kiselost bila premala. Kvasci su metabolizirali 66,3-77 % jabučne kiseline iz mošta. Industrijski sojevi vinskih kvasaca i njihovi hibridi izrazito su polimorfni, pa su različito fermentirali jabučni mošt s povećanim udjelom L-jabučne kiseline. Istodobno se prema postotku razgrađene jabučne kiseline mogu razlikovati izolati nakon uzastopnih precjepljivanja od divljih sojeva, što znači da je jabučna kiselina jedan od glavnih čimbenika koji utječe na evoluciju kvasaca. U radu je dokazano da među industrijskim vinskim kvascima ima sojeva koji su jako stabilni (Saccharomyces cerevisiae W-13), a i onih koji su labilni (S. cerevisiae Syrena). Hibrid nastao križanjem vrsta S. cerevisiae i S. bayanus nedovoljno je stabilan tijekom fermentacije, a onaj nastao križanjem unutar vrste S. cerevisiae zadržao je fermentativna svojstva. Rezultati potvrđuju da se procjenom stabilnosti kvasaca u uvjetima stresa mogu odabrati sojevi najprikladniji za fermentaciju pojedinih moštova.
Istraživanje proizvodnih vrijednosti 10 hibrida šećerne repe obavljeno je na lokaciji Dalj od 2009. do 2012. godine. Hibridi uključeni u pokuse vlasništvo su četiri selekcijske kuće i zastupljeni su ...u širokoj proizvodnji. Vremenske prilike u godinama istraživanja znatno su se razlikovale. Jedna je bila s prosječnom, jedna s povećanom, a dvije s malim količinama oborina u odnosu na višegodišnji prosjek. U sve četiri godine mjesečne temperature zraka tijekom vegetacije bile su povišene. Prinos korijena i šećera te kvaliteta repe značajno su varirali, ovisno o godini i hibridu. Najbolji hibrid u prosjeku istraživanja, po prinosu korijena, bio je Severina (86,66 t ha-1). U istome rangu nalaze se još tri hibrida: Coyote, Boomerang i Predator, bez značajnih razlika u tome pokazatelju. Najveći sadržaj šećera u korijenu imao je hibrid Colonia KWS i to 15,40% te, bez značajne razlike, Asketa, Gazeta, Severina i Protekta. Po niskome sadržaju melasotvornog AmN i Na istakao se hibrid Colonia KWS. Prinos čistoga šećera, značajno veći nego kod drugih hibrida u istraživanju, ostvaren je hibridima Severina (11,05 t ha-1) i Colonia KWS (10,78 t ha-1).
Zbog povoljnog kemijskog sastava pilećeg mesa (nizak sadržaja masti a veliki udio visokovrijednih proteina) i zbog njegove pogodnosti za suvremenu prehranu ljudi, na tržištu se sve više traže ...dijelovi pilećeg trupa. Stoga se naglasak u proizvodnji pilećeg mesa stavlja na kvalitetu i odnos osnovnih dijelova trupa (prsa i file bez kostiju, batak i zabatak). Na području Bosne i Hercegovine za proizvodnju pilećeg mesa koriste se mnogobrojni komercijalni hibridi (brojleri) među kojima su najzastupljeniji Cobb 500, Hybro PG i Ross 308. Svaki od navedenih hibrida ima različite proizvodne performanse. Primarni cilj ovog rada je istraživanje performansi hibrida tovnih pilića (Cobb 500, Hybro PG i Ross 308) pri određenim uvjetima tova, klaoničkih pokazatelja i utvrđivanje kemijskog sastava mesa kao jednog od čimbenika kvalitete pilećeg mesa. U toku istraživanja utvrđeni su sljedeći proizvodni pokazatelji: konverzije hrane, tjelesne mase pokusnih pilića na farmi, kalo transporta, mase nejestivih i jestivih dijelova kamo pripadaju trup i iznutrice, kalo hlađenja, i mase dobivenog ''grill'' mesa. Kemijska analiza pilećeg mesa obuhvatila je određivanje sadržaja suhe tvari, proteina, masti, pepela, i vode na uzorcima bijelog i crvenog mesa sva tri ispitivana hibrida. Svi rezultati dobiveni u toku istraživanja su statistički obrađeni. Statističkom analizom rezultata istraživanja utvrđeno je da hibrid Ross 308 ima povoljnije nutritivne karakteristike, najveći sadržaj proteina (p<0,05), a najmanji sadržaj masti (p<0,05) u odnosu na hibride Cobb 500 i Hybro PG. Kod analize klaoničkih pokazatelja, rezultati su pokazali da Hybro PG ima najveću vrijednost tjelesne mase pred klanje, kao i najveću vrijednost mase ''grill'' mesa.
Prisutnost slabo poznatih hibrida Prunella x dissecta i Prunella x intermedia potvrđena je za floru Hrvatske. Podaci o rasprostranjenosti sakupljeni su iz literature, revidiranog herbarskog ...materijala i terenskih opažanja. Navedena su dijagnostička svojstva svih hibrida kao i determinacijski ključ.
U radu je dat prikaz osnovnih obilježja u proizvodnji najraširenijih hibrida lubenica upisanih na Sortnu listu Republike Hrvatske do 2006. godine te suvremena tehnologija proizvodnje presadnica. Opis ...hibrida je temeljen na podacima opažanja koja su provedena u svrhu uvođenja na sortnu listu. Uz opis morfoloških i bioloških svojstava za svaki se hibrid navodi vlasnik i distributer sjemena u Republici Hrvatskoj kao i godina upisa na sortnu listu.
U opisu tehnologije proizvodnje presadnica posebno je obrađeno kalemljenje lubenica uz koje je dat kratak opis u proizvodnji najraširenijih podloga.
Istražena je pojavnost protutijela za virus zarazne anemije pilića (VZAP) u necijepljenih teških hibrida kokoši i tovnih pilića u Hrvatskoj. Serološki je pretraženo pet jata s četiri farme rasplodnih ...kokoši i šest jata tovnih pilića s ukupno četiri farme. Prikupljeno je 147 uzoraka krvnog seruma i imunoenzimnom probom (ELISA) pretraženo na prisutnost specifičnih protutijela za virus zarazne anemije pilića. Protutijela za VZAP dokazana su u 94,7% uzoraka seruma rasplodnih jata i 26,6% tovnih pilića. Dobiveni rezultati dokazuju veliku pojavnost protutijela za VZAP u rasplodnih jata i prirodnu horizontalnu infekciju tovnih pilića u četiri od ukupno šest jata bez kliničkih simptoma bolesti. Provedeno istraživanje ukazuje na nepotrebnost cijepljenja protiv VZAP ako se jata zaštite od zarazne bolesti burze i Marekove bolesti, što omogućuje normalan razvoj imunosnog sustava i posljedično, dobne otpornosti na infekciju virusom zarazne anemije pilića.
