Cilj istraživanja bio je utvrditi integritet površine dijelova proizvedenih klasičnim postupkom obrade odvajanjem čestica, tokarenjem i aditivnim postupkom taložnog očvršćivanja (tzv. FDM postupak). ...Pri analizi površine korištene su suvremene metrološke metode auto korelacije i gradijentne razdiobe. Površinska tekstura analizirana je pomoću Infinite Focus Measurement Machine (IFM) uređaja. Studija je provedena u stvarnom proizvodnom pogonu tijekom prototipne izrade novih proizvoda.
U ovo doba poliuretanske pjene za modeliranje uspješno zamjenjuju izvorne materijale u mnogim aplikacijama zbog određenih komparativnih prednosti, tako i kod kopiranja artefakta. Glodanje je temeljna ...strojna operacija koja se često koristi u obradi proizvoda od PU pjene. Ova eksperimentalna studija usredotočuje se na površinsku hrapavost glodane PU pjene. Ocijenjeni su utjecaji parametara obrade na hrapavost površine u procesu glodanja PU pjene. Linearne i površinske procjene hrapavosti nakon CNC glodanja su uspoređene i procijenjene za uporabu u budućim istraživanjima. Isto tako vrijednosti hrapavosti površina povećavaju se s brzinom punjenja po zubu i smanjuju se s povećanjem brzine vretena. Testovi glodanja pokazali su značajan utjecaj gustoće PU pjena za modeliranje na konačnu hrapavost površine. Dodatno su ocijenjene vrijednosti hrapavosti površina.
U ovome radu prikazane su hidrauličke analize protočnosti pod utjecajem različitih oblika poprečnih presjeka i vrste obloženosti kanala. Prilikom analize različitih oblika poprečnih presjeka izrađen ...je hidraulički proračun za jednoliko stacionarno tečenje za trokutni, pravokutni, trapezni i polukružni oblik poprečnog presjeka kanala. Prvom provedenom hidrauličkom analizom uspostavilo se da je, u pogledu protočnosti kanala, najpovoljniji polukružni oblik poprečnog presjeka kanala. U drugoj hidrauličkoj analizi promatrane su različite vrste obloženosti stijenki kanala te se u tu svrhu također proveo hidraulički proračun za jednoliko stacionarno tečenje u kojem su promatrane različite obloge kanala, odnosno koeficijenta hrapavosti na protočnost. Provedena analiza pokazala je kako veći koeficijenti hrapavosti daju manju protočnost u kanalu i obrnuto. Samim time, prilikom dimenzioniranja kanala, odnosno hidrauličkog proračuna, potrebno je uzeti u obzir odgovarajući poprečni presjek kanala te vrstu obloženosti kanala kako bi dimenzionirani kanal bio najpovoljniji u pogledu što manjih hidrauličkih gubitaka i što veće propusne moći.
This paper presents hydraulic analysis of flow in channels under the influence of various cross-sections and type of covering of the channel. During the analysis of different cross sections, a hydraulic design was made for uniform stationary flow for the triangular, rectangular, trapezoidal and semicircular cross-sectional shape of the channel. First performed hydraulic analysis established that the semicircular cross-section of the channel is the most favorable in terms of flow. In the second hydraulic analysis, various types of covering of the channel were observed and a hydraulic design for uniform stationary flow was carried out in order to observe different channel coverings, i.e. the coefficient of roughness. The analysis showed that higher coefficients of roughness give a smaller flow in the channel and smaller coefficients of roughness give a higher flow in the channel. In this case, when dimensioning the channel or the hydraulic design, the appropriate cross section of the channel and the type of covering of the channel should be taken into consideration so that the dimensioned channel is most favorable in terms of smaller hydraulic losses and greater flow in the channel.
Za obradu ploča na bazi drva kao što su furnirske ploče, iverice i vlaknatice, koje imaju široku primjenu u industriji namještaja, u posljednje se vrijeme sve češće primjenjuju CNC (Computer ...Numerical Control) glodalice. Iako CNC glodalice imaju mnoge prednosti za proizvođače namještaja, teško je odrediti parametre procesa za postizanje željene kvalitete površine obrađivanog materijala. Stoga je potrebno odrediti najprikladnije parametre obrade za svaku vrstu ploče na bazi drva. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj parametara obrade CNC glodalicama na kvalitetu površine furnirske ploče, iverice i ploče vlaknatice srednje gustoće (MDF ploče). Nadalje, uspoređene su srednje vrijednosti hrapavosti površine tih ploča nakon CNC obrade. Kao parametri CNC obrade odabrane su tri frekvencije vrtnje vretena (10 000, 14 000 i 18 000 okr./min), tri posmične brzine (5, 7 i 9 m/min) te dva promjera reznog alata (2 i 5 mm). Za određivanje kvalitete površine ploča na bazi drva provedena su mjerenja hrapavosti površine prema normi DIN 4768, a hrapavost je iskazana trima parametrima hrapavosti površine (Ra, Rmax i Rz). Prema rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da su se vrijednosti hrapavosti površine ploča na bazi drva smanjivale s povećanjem frekvencije vrtnje vretena i posmične brzine, dok su se povećavale s povećanjem promjera reznog alata. Među pločama na bazi drva na kojima je provedeno ovo istraživanje najniže srednje vrijednosti hrapavosti dobivene su za uzorke furnirske ploče.
Cilj ovog rada bio je procijeniti učinak toplinskog prešanja na neka površinska svojstva drva paulovnije. Najveća površina uzoraka bila je prešana pri visokim temperaturama. Prešanje je trajalo 45 ...minuta. Primijenjene su četiri različite kombinacije uvjeta prešanja, uključujući dvije vrijednosti temperature (150 i 170 °C) i dva različita tlaka (20 i 22,5 bara). U eksperimentu su uspoređeni hrapavost površine, kvašenje i boja prešanih i neprešanih uzoraka. Hrapavost je mjerena paralelno i okomito na smjer vlakanaca prema normi JIS B 0601:1994. Mjerena je i promjena kontaktnog kuta vode na površini u vremenu. Boja je određivana spektrofotometrom prema sustavu CIE L*a*b*. Promjene boje klasificirane su primjenom klasifikacijske metode iz literature. Najveće su promjene primijećene među vrijednostima kvašenja. Vrijednosti kontaktnog kuta značajno su se povećale prešanjem. Iako je viša temperatura utjecala na povećanje vrijednosti kontaktnog kuta, veći tlakovi nisu promijenili vrijednosti kontaktnog kuta. Ako se općenito uzmu u obzir vrijednosti hrapavosti površine, upotrijebljena bi tehnika prešanja mogla smanjiti vrijednosti hrapavosti do 40 % s obzirom na kontrolne uzorke. Samo kombinacija od 150 °C i 20 bara nije znatnije promijenila ispitivane vrijednosti. Glede boje, rezultati su pokazali da su svi parametri prešanja bitno utjecali na ukupne vrijednosti promjene boje uzoraka. Rezultati ocjenjivanja boje bili su slični, a promjene boje prešanih uzoraka ocijenjene su kao najmanje, osim za kombinaciju 150 °C i 20 bara. Pogotovo je kombinacija 170 °C i 22,5 bara (najviši parametri prešanja) značajno promijenila sve parametre boje uzoraka, osim parametra b*. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da bi metoda toplinskog prešanja mogla promijeniti površinska svojstva drva ove brzorastuće vrste.
U radu je prikazana teorijska analiza hrapavosti obrađene površine nakon piljenja kružnom pilom i primjena brze Fourierove transformacije (FFT) kao moguće metode filtriranja profila hrapavosti radi ...jednostavnog načina kvantificiranja utjecaja bočnog pomaka lista pile i zubi na ukupnu hrapavost obrađene površine. Profil hrapavosti površine opisan je kao signal koji se može dobiti kao zbroj složenih periodičnih signala koji daju teorijski profil kinematičkih tragova zubi i njihova bočnog pomaka zbog lateralnoga gibanja lista pile te signala koji predočuje strukturnu hrapavost drva i hrapavost zbog obrade, a opisan je kao Gaussov šum. Primjena filtra utemeljenoga na FFT-u na takvom signalu može se učinkovito iskoristiti za izdvajanje glavnih frekvencijskih komponenata signala vezanih za utjecaj alata na ukupnu hrapavost, a prikaz filtriranog signala može se pritom dobiti primjenom inverzne Fourierove transformacije. Kako bi se provjerile teorijske pretpostavke, provedena su ispitivanja pri piljenju masivnog drva hrastovine (Quercus robur L.) i ploče vlaknatice srednje gustoće (MDF). Izmjerena je i analizirana hrapavost obrađene površine u skladu s teorijskim pretpostavkama. Zaključeno je da kombinacija diskretne Fourierove transformacije profila hrapavosti površine i standardnih parametara hrapavosti može dati potpuniji prikaz hrapavosti obrađene površine nakon piljenja kružnim pilama te da se filtriranje signala profila hrapavosti površine uz pomoć FFT filtra može primjenjivati kao jednostavna i učinkovita metoda za kvantificiranje utjecaja alata na hrapavost obrađene površine nakon piljenja kružnom pilom u različitim uvjetima obrade i na različitom materijalu uzorka.
Cilj istraživanja bio je izmjeriti hrapavost i stupanj kvašenja površine pregrijane i površinski ugušćene smrekovine (Picea abies L. Karst.) kako bi se utvrdio utjecaj ugušćivanja i pregrijavanja na ...svojstva površine drva. Proces pregrijavanja s početnim vakuumom proveden je u vakuumskoj komori na apsolutno suhim lamelama dimenzija 630 mm (uzdužni smjer) × 45 mm (tangentni smjer) × 25 mm (radijalni smjer). Lamele su pregrijane na četiri različite temperature: 170 °C, 190 °C, 210 °C i 230 °C. Kontrolni uzorci nisu bili pregrijani. Lamele su najprije zagrijane na 100 °C i pri toj je temperaturi za postizanje vakuuma bilo potrebno 30 min. Uzorci su nakon toga zagrijani na željenu temperaturu koja je konstantno održavana tri sata. Potom su lamele ohlađene uz pomoć hladne vode koja se nalazila u spiralnim cijevima unutar komore. Ugušćivanje površine lamela s 22 mm na 15 mm debljine provedeno je prešanjem zagrijanim pločama na temperaturi 150 °C u trajanju 60 s. Nakon jedne minute zagrijana je ploča ohlađena na 90 °C, dok je uzorak ostao pod pritiskom kako bi se umanjio trenutačni povrat. Ukupno vrijeme prešanja iznosilo je 2 min (30 s zatvaranje, 60 s prešanje i oko 30 s hlađenje). Na temelju vrijednosti hrapavosti i stupnja kvašenja utvrđeno je da je optimalna temperatura za jednostrano ugušćivanje ploče 170 °C. Ugušćivanjem površine znatno se smanjila hrapavost površine uzoraka drva. Zaključeno je da se kvaliteta površine drva može poboljšati pregrijavanjem i ugušćivanjem površine.
U drvoprerađivačkoj industriji upotrebljavaju se ljepila na bazi formaldehida zato što je taj aldehid jeftin, jednostavan za uporabu, otporan na vlagu i ima posebne mehaničke učinke. Formaldehid ima ...određenih prednosti i nedostataka. Poznato je da se u ljudi koji rade u drvoprerađivačkoj industriji pojavljuju različite bolesti poput raka pluća, što može biti posljedica ispuštanja formaldehida u zrak tijekom i nakon proizvodnje ploča. Za ovo je istraživanje pripremljena smjesa urea-formaldehidnog ljepila dodavanjem četiriju različitih punila: ekstrakta kore primorskog bora (Pinus pinaster) i brijesta (Ulmus glabra), ekstrakta ljuske lješnjaka (Corylus avellana) i tanina žira u dva različita omjera. Posmična čvrstoća furnirske ploče od borovine (Pinus sylvestris) i smrekovine (Picea orientalis), proizvedene uporabom urea-formaldehidnog ljepila, ispitana je prema normi EN 314-1. Sve furnirske ploče, osim onih s taninom iz žira, zadovoljile su zahtjeve norme. Ispitivanje emisije formaldehida iz furnirskih ploča provedeno je prema normi EN 713-3. Tim je pristupom moguće brzo odrediti emisije formaldehida. Dobiveni su eksperimentalni rezultati za naknadna mjerenja, uključujući ispitivanje u komori. Primijećeno je da je ekstrakt kore brijesta smanjio emisiju formaldehida furnirske ploče od borovine za 40 %, dok su ostala punila smanjila tu emisiju za 3 – 37 %.
Cilj rada bio je proučiti neka površinska svojstva uzoraka toplinski modificirane bukovine (Fagus orientalis L.) poput hrapavosti površine i promjena boje nakon 750 sati umjetnog izlaganja uzoraka ...vremenskim utjecajima. Rezultati su pokazali da umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje povećanje hrapavosti površine uzoraka bukovine. Toplinskom modifikacijom pri temperaturi od 210 – 230 °C postiže se glađa površina od one koju imaju nemodificirani uzorci nakon umjetnog izlaganja vremenskim utjecajima. Umjetno izlaganje vremenskim utjecajima uzrokuje tamnjenje uzoraka te povećanje udjela crvenoga i žutog tona na nemodificiranoj i toplinski modificiranoj bukovini. Dobiveni rezultati pokazuju da su svojstva površine toplinski modificirane bukovine bolja od površinskih svojstava nemodificirane bukovine.
PDF
