Slovenska recepcija romana in filma V vrtincu se je v zadnjih osmih desetletjih precej spreminjala. Pred drugo svetovno vojno so bili odzivi pretežno naklonjeni tako v levo kot v desno usmerjenih ...publikacijah; celo karakterizacija pripovednih oseb, ki je pozneje zaradi stereotipnega prikazovanja Afroameričanov postala sporna, je bila v večini tedanjih recenzij izpostavljena kot nekaj pozitivnega. Po vzpostavitvi socialističnega sistema na slovenskem ozemlju pa zapisi o romanu oz. filmu postanejo bolj kritični in iz številnih je razvidna precej negativna nastrojenost do ZDA; to je najbolj značilno za prva povojna leta. Po otoplitvi odnosov med Jugoslavijo in Združenimi državami kmalu po sporu med Titom in Stalinom leta 1948 pa poleg kritičnih zapisov zasledimo tudi izrazito pozitivna mnenja o V vrtincu. Podobno heterogena recepcija je značilna tudi za približno dve desetletji po tem, ko je Jugoslavija soustanovila Gibanje neuvrščenih in se spet nekoliko bolj oddaljila od Zahoda. V zadnjem desetletju pred koncem socialističnega sistema v Sloveniji je bil V vrtincu v serijskih publikacijah omenjen občutno manj pogosto, v 90. letih prejšnjega stoletja pa se je o zadevnem romanu oz. filmu spet pisalo pogosteje. Niti v tistem desetletju niti v prvem desetletju novega tisočletja zapisi večinoma niso kritični do vsebine, v zadnjih desetih letih pa je bilo objavljenih več daljših člankov, ki poročajo o tem, da V vrtincu v izvirni kulturi postaja vedno bolj nesprejemljiv, predvsem zaradi tega, ker mu številni očitajo rasizem. Vendar avtorji in avtorice teh zapisov pretežno ne podajajo lastnih mnenj o problematiki, zaradi česar je sodobna recepcija romana oz. filma V vrtincu veliko manj zaznamovana z ideologijo kot je bilo značilno za obdobje socializma.
U članku se govori o pojmovima preskripcije (procesa tehničkoga normiranja jezika), preskriptivizma (mistifikacije preskripcije) i ideologije standardnog jezika (mistifikacije standarda) koji se ...razjašnjavaju na osnovi primjerâ iz hrvatskog jezika. Osim toga, govori se o odnosu znanstvenoga i ideološkoga u raspravama o jeziku i jezičnoj politici te se zak-
ljučuje s pogledom na normiranje hrvatskoga u 21. stoljeću.
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja ...otkriti kako su se u jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta. Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti. Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
Ideje predstavljaju logičnu dopunu institucionalnom i racionalno-akterskom pristupu u analizi javnih politika. Raznolike mjere poput financijskih, pravnih, prostornih, socijalnih i ekoloških u ...stambenom području čine stambenu politiku. Cilj je ovog rada, primjenom ideacijskog pristupa u analizi temeljnih pojmova u području stanovanja (stan, stanovanje, stambeni sustav i politike), i stambene politike posebice, istaknuti ambivalentnost znanja na kojem se temelji stambena politika. U radu je posvećena pozornost povezivanju ideacijskog pristupa s različitim teorijama o društvenoj uvjetovanosti znanja, posebice ukazivanjem na sinergiju znanstvenih i političkih tumačenja koja datiraju iz ideološkog imaginarija 19. i 20. stoljeća. Temeljem triju postavljenih teza potvrđuje se nemogućnost nedvosmislenog poistovjećivanja znanja u području stambene politike sa znanstvenim i ideološkim cjelinama, jer je riječ o području u kojem ideje predstavljaju proizvod međuovisnosti znanstvenih i ideoloških spoznaja, što je razvidno iz tumačenja temeljnih pojmova. Korištenjem primjera iz povijesti britanske stambene politike, ilustrirana je nerazdruživost ideološkog i znanstvenog u definiranju pojmova kao uzrok daljnjih razlikovanja u konceptualizaciji i provedbi mjera stambene politike. U zaključnoj se raspravi zagovaraju metode »društvenog učenja« i načelo »pokušaja i pogrešaka« kao sredstva u napretku stambene politike.
U ovom radu nastojimo prikazati probleme odgoja i obrazovanja kako ih je vidjela hrvatska filozofkinja Gordana Bosanac (Varaždin, 1936. – Zagreb, 2019.). Iako ovi problemi ne ulaze u najuži krug ...njenih interesa, autorica se njima intenzivno bavila tijekom cijelog života i ostavila značajan trag u promišljanju ključnih aspekata i dosega problematike koju nalazimo u okrilju filozofije odgoja. Glavna teza rada sljedeća je: misao G. Bosanac i danas je vrlo aktualna, i to najmanje u dvije vizure. Prvoj, kao kronologija različitih intervencija u sustav odgoja i obrazovanja, i drugoj, kao prikaz inovativnih promišljanja o odgoju i obrazovanju koja u središte nastojanja stavljaju čovjeka i njegove/njezine misaone mogućnosti, a ne neku društvenu ili proizvodnu svrhu ili potrebu. U tom pogledu rad zamišljamo kao prikaz, uz temeljne životopisne podatke, nekoliko misaonih sklopova G. Bosanac. Prvo ćemo tematizirati opće sadržaje problematike odgoja i obrazovanja, upućujući posebno na odnos onog individualnog i onog društvenog u odgoju i obrazovanju. Nakon toga, promislit ćemo, na tragu misli G. Bosanac, problematiku rada, s posebnim nastojanjem oko promišljanja sadržaja rada u odgoju i obrazovanju. U trećem dijelu, promislit ćemo, uz značajno oslanjanje na misao G. Bosanac, problematiku ideologije i njen negativan utjecaj na sustav odgoja i obrazovanja, te posebno, na dionike tog sustava. U konačnici, ili kao prvotan zadatak rada, nastojimo dati odgovor na pitanje, zašto su baš odgoj i obrazovanje fundamentalne društvene djelatnosti?
In this paper, we will try to present the problems of education as they were seen by the Croatian philosopher Gordana Bosanac (Varaždin, 1936 – Zagreb, 2019). Although these problems do not fall within the narrowest circle of her interests, the author has been intensively engaged with them throughout her life and has left a significant impact on thinking about the key aspects and scope of the issues we find in the philosophy of education. The central thesis of the article is as follows: G. Bosanac’s thinking is still very relevant today from at least two perspectives. Firstly, as a chronology of various interventions in the education system, and secondly, as an expression of innovative thinking about education that focuses on the individual and his or her intellectual capacities rather than on any social or productive purpose or requirement. We will present some lines of thought of G. Bosanac together with the most important biographical data. First, we will discuss the general content of the subject of education, with particular reference to the relationship between the individual and the social in education. Then, following the thoughts of G. Bosanac, we will rethink the issue of labour, with a special effort to rethink the content of education as labour. In the third part, with significant consideration of the thoughts of G. Bosanac, we will deal with the question of ideology and its negative effects on the education system and especially on the actors of this system. Ultimately, or as the key task of the paper, we will try to answer the question of why education is a fundamental social activity.
Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu ...Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu ...Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru.
PDF
