U ovom radu biće predstavljena ženska lična imena iz rukopisne knjige Pomenik manastira Krke (XVII‒XIX vek), koja se pod signaturom Krka 57 čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. ...Istraživanjem ćemo obuhvatiti sva ženska lična imena, uključujući i ona koja su se našla zapisana na marginama listova i na unutrašnjim stranicama korica. Cilj rada jeste analiza korpusa navedenih imena i utvrđivanje njihovih glavnih odlika ‒ motivacije i odnosa između imena hrišćanskog i slovenskog porekla. Na kraju rada biće dat abecedni registar ličnihih imena iz Pomenika.
V članku je obravnavana zgodnja slovenščina, tj. južnoslovanski jezik v vzhodnoalpskem in zahodnopanonskem prostoru, ki se je v 11. in 12. stoletju razprostiral od Donave na severu do Jadrana na ...jugu in roba Panonske nižine na vzhodu. Prikazan je zemljepisni obseg slovanskega jezikovnega prostora v Vzhodnih Alpah, kakor se kaže predvsem v pisnih virih od konca 6. do vključno 12. stoletja. Na osnovi jezikoslovne analize v virih dokumentiranih zemljepisnih in osebnih imen so določene jezikovne lastnosti zgodnje slovenščine, in sicer v prvi vrsti v razmerju do tedaj zemljepisno stičnih slovanskih geolektov na severu (poznejši češčina in slovaščina) in jugu (poznejša čakavščina).
Croatian exonyms are Croatian adapted names of foreign geographical features that differ from their original names (endonyms). The writing, use, and treatment of exonyms are not always unambiguous, ...unique, systematic, and consistent. Thus, authors and editors of maps and atlases frequently face the question of should they choose an exonym (and which one), an endonym, or both. They resolve them by entering various exonym forms, using both forms of names (exonyms and endonyms), or omitting exonyms even when they exist. This situation is a direct outcome of having multiple names and of the different use of exonyms. Double naming can be the result of the complex status of toponyms in multilingual areas and of a vague boundary between current and historical exonyms. Until recently, the problems of writing and the use of exonyms were usually simply stated and confirmed by scarce examples. The purpose of this article is to stress out the need to apply a systematic approach to exonym research methodology. The aim is to highlight the open questions on writing and the use of Croatian exonyms by analysing general and school world atlases published in the last forty years, and to confirm them with representative examples. As the analysis indicates, writing and the use of many exonyms in our world atlases is quite chaotic. This is a consequence of having unstandardized exonyms and overly general orthographic rules and toponymic guidelines for exonyms. All mentioned should be in the focus of a national interdisciplinary authority that would carry out the standardization of all Croatian geographical names as well as exonyms.
Hrvatski egzonimi su hrvatska prilagođena imena stranih geografskih
objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima). Pisanje, uporaba i tretman egzonima nisu uvijek jednoznačni, ujednačeni, sustavni
i dosljedni. Stoga se autori i urednici karata i atlasa često suočavaju
s pitanjima trebaju li rabiti egzonim (i koji), endonim ili oba imena. Rješavaju ih upisivanjem različitih oblika egzonima, upotrebljavanjem oba oblika imena (egzonima i endonima) te izostavljanjem egzonima i kada
oni postoje. Takvo je stanje izravna posljedica višeimenosti i različite uporabe egzonima. Dvostruko imenovanje može biti rezultat složenog statusa toponima u višejezičnim područjima i nejasne granice između suvremenih i povijesnih egzonima. Problematika pisanja i uporabe egzonima donedavno se uglavnom samo konstatirala i potkrjepljivala malim
brojem primjera. Svrha rada je uputiti na nužnost primjene sustavnog pristupa metodologiji istraživanja egzonima. Cilj rada je analizom općih
i školskih atlasa svijeta objavljenih u posljednjih četrdesetak godina istaknuti otvorena pitanja o pisanju i uporabi hrvatskih egzonima te ih potvrditi reprezentativnim primjerima. Kako pokazuje analiza, pisanje i uporaba mnogih egzonima u našim atlasima svijeta prilično je kaotično. To je posljedica nepostojanja standardiziranih egzonima te nedovoljno detaljnih pravopisnih pravila i toponimskih smjernica za egzonime. Sve bi navedeno trebao biti interes nacionalnog interdisciplinarnog povjerenstva koje bi provodilo standardizaciju svih hrvatskih geografskih imena, tako i egzonima.
Arumunjska prezimena u Makedoniji Jačeva-Ulčar, Elka
Folia onomastica Croatica,
2023, Letnik:
32, Številka:
32
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Na početku ovoga rada ukratko se osvrćemo na etnogenezu i prisutnost Arumunja (Vlaha) na Balkanskome poluotoku, nakon čega slijedi kratak prikaz Arumunja u Makedoniji i njihova jezična prava na ...lokalnoj (grad Kruševo) i državnoj razini nakon osamostaljenja i izlaska Makedonije iz bivše savezne države. U nastavku se osvrćemo na prezimena Arumunja u Makedoniji, koja razmatramo s leksičko-semantičkoga i morfološko-strukturnoga aspekta.
Razprava razčlenjuje 170 starogrških in 81 latinskih imen iz elektronske izdaje Slovenskega pravopisa (eSP 2003) ter jih primerja in po potrebi delno dopolnjuje z oblikami in mestoma rodilnikom v ...Antičnih imenih po slovensko (AIS) B. Aubelj iz l. 1997. Osredotoča se na imenovalniške in rodilniške oblike, predvsem na imena na izvirne starogrške in latinske končnice in njim podobne končaje (končne dele besede) ter njihovo slovenjenje. Po sklopih so obravnavane starogrške končnice -as (in končaj -goras), -es (in končaj -kles), -is, -os, -us, tudi v kombinaciji s samoglasnikom (npr. -ias, -eus), -on in končaj -s, ter latinske -us (tudi -ius, -tius), -um (tudi npr. eum), -on in končaja -o in -s. Ob vsakem sklopu je poleg predloga za slovenjeno imenovalniško osnovo tudi rodilniška končnica, v sklepu pa povzetek predlogov, ki terjajo ponovno strokovno presojo, ter dve preglednici.
V prispevku so prikazana hišna imena v dveh krajih slovenske Istre – na Šaredu1 , ki je bil do konca 19. stoletja skoraj neposeljen (popis iz leta 1869 beleži le 32 prebivalcev), in na Pomjanu, kjer ...je zgodovina naseljevanja veliko starejša. Tu so lastna zemljepisna imena številčnejša in bogatejša. Medtem ko smo na Šaredu zapisali večinoma hišna imena, ki razkrivajo poreklo prebivalcev, na primer pri Glemčanih, pri Doljanih, pri Rakitljanih ipd., smo na Pomjanu slišali raznovrstnejša poimenovanja, na primer pri Gunjaču, pri Malnarci, pri Vikiču, pri Kapitanu, pri Šolčoki idr.
Na početku ovoga rada ukratko se osvrćemo na etnogenezu i prisutnost Arumunja (Vlaha) na Balkanskome poluotoku, nakon čega slijedi kratak prikaz Arumunja u Makedoniji i njihova jezična prava na ...lokalnoj (grad Kruševo) i državnoj razini nakon osamostaljenja i izlaska Makedonije iz bivše savezne države. U nastavku se osvrćemo na prezimena Arumunja u Makedoniji, koja razmatramo s leksičko-semantičkoga i morfološko-strukturnoga aspekta.
The monograph ('I live in Bukov Vrh ('village') below Bukov vrh ('hill')') contains eight different proposals for writing the initial in the non-first components of multi-word geographical proper ...names. The proposals were presented at the open conference ““Meeting of two commissions”“ in June 2019. The motives that triggered the discussion on spelling reform and the decision to consult with the general public before the final decision of the spelling commission are presented. A survey will be prepared, presenting the views of the debaters, presented in the present monograph. The views of the chapters in the central part of the monograph can be summarized in three groups: the first group advocates a more comprehensive reform, which is reflected in the technical solution of writing geographical names - ““all components of the name with a capital letter”“~the second group does not advocate technical reform at the outset, but focuses on clarifying the rules and abolishing the division into settlement and non-settlement names~the third group does not support any changes.
Gotovo cijelo stoljeće dominantno semantičko gledište u analitičkoj tradiciji bio je deskriptivizam – gledište da je značenje određenih izraza, njihova referencija i njihovo razumijevanje određeno s ...njima povezanim identifikacijskim opisnim sadržajima. Sedamdesetih godina 20. stoljeća autori poput Donnellana, Kaplana, Kripkea i Putnama ponudili su niz argumenata koji bi trebali pokazati da je deskriptivizam i kao teorija značenja i kao teorija referencije neodrživ te su paralelno s tim argumentima razvili alternativnu teoriju značenja (tzv. “izravnoreferencijsku teoriju”), kao i alternativnu teoriju referencije (tzv. “uzročnu teoriju” ili “teoriju zasnovanu na povijesnom objašnjenju”). U ovom radu dajem kritički prikaz tri središnja argumenta protiv deskriptivističkog shvaćanja značenja i referencije vlastitih imena (modalnog, epistemološkog i semantičkog argumenta), zajedno s dodatnim Kripkeovim argumentom usmjerenim protiv deskriptivističke koncepcije propozicijskog sadržaja koji nazivam “argumentom zajedničkog vjerovanja”.
PDF
