Primarni cilj ovog rada je poboljšati razumijevanje razlike između četiri dijagnostičke komponente analize konkurencije prema Michaelu Porteru (budući ciljevi, trenutna strategija, pretpostavke i ...mogućnosti) i tehnika korištenih u industrijskoj špijunaži. Analizirat će se i opisati tehnike prikupljanja znanja i informacija s natjecanja, što je posebno važno u doba široke upotrebe društvenih medija i mobilne tehnologije u organizacijama. Granica između analize konkurencije i korporativne špijunaže granica je između legalnog i ilegalnog, etičkog i neetičkog. Budući da je ova linija često nejasna, svrha istraživanja je u konačnici dati preporuke za prikupljanje vrijednih informacija o konkurenciji na pravni i etički način. U radu se koristi teorijski pristup i pregled literature iz područja strateškog upravljanja i konkurentnih strategija kako bi se istražio taj kritični proces i analiziralo kako se njime može učinkovito upravljati. Ovaj konceptualni okvir pruža sredstvo za razumijevanje tehnika prikupljanja informacija od konkurencije koje postaju osnova za razvoj konkurentske prednosti.
Tvornica Franck u Zagrebu Ivanković, Vedran
Peristil,
05/2023, Letnik:
65, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Tvornica Franck d.d. najstarije je industrijsko postrojenje u Zagrebu koje od osnutka kontinuirano djeluje na istoj lokaciji. Autor u članku iznosi nove spoznaje o povijesti izgradnje proizvodnih i ...drugih Franckovih građevina od 1892. do 1970-ih, kada tvornica tek u manjem opsegu uspijeva realizirati ambiciozan urbanistički plan duž Ulice Lole Ribara (danas Prilaza baruna Filipovića). Na kraju skicira polazišta za obnovu i revitalizaciju.
Franck is the oldest industrial facility in Zagreb that has been continually running at the same address since its establishment. From 1892 to the 1970s, when the factory was only able to partially realize an ambitious urban design along Lola Ribar Avenue (today’s Baron Filipović Avenue), the author offers new insights into the history of the development of production plants and other related structures. He concludes by outlining the foundations for its renovation.
Cilj rada je opisati ekološki princip uzgoja industrijske konoplje u svrhu proizvodnje cvata, odnosno CBD ulja. Kanabidiol (CBD) je jedan od 113 kanabinoida konoplje koji se sintetizira u cvatu ...biljke, nije psihoaktivan. U proizvodnji CBD ulja kao sirovina se koristi cvat neoplođene ženske biljke, stoga se sve muške biljke moraju prije cvatnje ukloniti iz usjeva. Konoplja za cvat se uzgaja u rijetkom sklopu da biljke više granaju i daju cvat bogat CBD-om. Pritom se mijenjaju njezina morfološka i fiziološka svojstva. Tehnologiju proizvodnje konoplje za cvat treba prilagoditi sorti, korištenom repromaterijalu (sjeme ili presadnice), mjerama njege usjeva te pravilima ekološke proizvodnje. Prilikom uzgoja konoplje za cvat često se primjenjuje tehnika zakidanja vegetativnog vrha (pinciranje) da bi se dobio veći prinos cvata po biljci. Berba cvata obično se obavlja ručno da se održi kvaliteta proizvoda. Osim pozitivnog učinka na okoliš, ekološka proizvodnja daje proizvodu dodatnu tržišnu vrijednost. CBD ulje se dobiva ekstrakcijom cvata konoplje, najčešće pomoću ugljikovog dioksida. CBD ulje je vrlo cijenjen proizvod na svjetskom tržištu, a koristi se u terapeutske i terapijske svrhe. Osim CBD ulja na našem tržištu se nalaze i drugi proizvodi na bazi CBD-a kao što je CBD pasta, CBD ulje s terpenima, suhi cvat konoplje, čaj od cvata konoplje te razni kozmetički proizvodi na bazi CBD ulja. Osnova proizvodnje ekoloških proizvoda u Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji (EU), određena je Uredbom (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda, uključujući sve relevantne provedbene uredbe s važećim izmjenama i dopunama i relevantnim nacionalnim propisima s važećim izmjenama i dopunama.
Industrijska konoplja se uzgajala prvenstveno kao sirovina za izdvajanje vlakna iz stabljike. Proizvodnja industrijske konoplje u Hrvatskoj zauzimala je u prvoj polovini 20. stoljeća je između 8.000 ...i 12.000 hektara. Najveće uzgojne površine bile su 1949. godine kada se industrijska konoplja uzgajala na oko 21.000 ha. Šezdesetih godina prošlog stoljeća industrijska je konoplja uzgajana na prosječno 7.165 ha, s prosječnim prinosom suhe stabljike 5,81 t ha-1 i vlakna od 0,88 t ha-1. U narednom desetljeću (1970.-79.), površine su se smanjile na prosječno 2.331 ha, a još manje industrijske konoplje bilo je zasijano u 1980.-im, odnosno prosječno 1.131 ha. Premda su površine smanjene, prinos stabljike povećao se na prosječno 8,79 t ha-1 (1980.-89.). Devedesetih godina prošlog stoljeća proizvodnja industrijske konoplje za izdvajanje vlakna postupno je napuštena u Hrvatskoj. Prema statističkim podacima, zadnje površine pod industrijskom konopljom namijenjenom za izdvajanje vlakna bile su 1995. godine na svega 30-ak hektara. U Slavoniji i Baranji u prvoj polovini 20. stoljeća veće kudjeljare bile su u Vukovaru, Vladislavcima, Osijeku i Dardi, dok su u drugoj polovini 20. stoljeća veliki pogoni bili u Viškovcima i Črnkovcima. Najduže je radila kudjeljara u Črnkovcima. Danas se industrijska konoplja uzgaja u Hrvatskoj prvenstveno zbog sjemena i/ili cvijeta iz kojih se izdvaja ulje. Promjenom zakona u Hrvatskoj, od 2019. dozvoljeno je koristiti cijelu biljku, što će zasigurno dovesti do razvoja novih proizvoda i proširiti interes poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnjom i preradom industrijske konoplje.
U radu se istražuje utjecaj monetarne i fiskalne politike na industrijsku
proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Brojna inozemna i domaća istraživanja nastojala su
procijeniti ovaj odnos s ciljem ...pružanja preporuke nositeljima ekonomske politike.
Koristeći panel model, ispituje se kako relativne proizvođačke cijene, državna potrošnja,
osobna potrošnja, kamatne stope, realni efektivni tečaj, te strana potražnja utječu na 23
komponente industrijske proizvodnje prema stupnju tehnološkog intenziteta. Analiza je
provedena na tromjesečnim podacima za razdoblje od prvoga tromjesečja 2000. do
posljednjeg tromjesečja 2015. godine. Provedena je i analiza utjecaja monetarne i
fiskalne politike na industrijsku proizvodnju za razdoblje prije i nakon nastupanja
gospodarske krize u Republici Hrvatskoj. Rezultati empirijskog dijela istraživanja u
skladu su s domaćom i stranom literaturom te je pronađena statistički signifikantna veza
utjecaja monetarne i fiskalne politike na industrijsku proizvodnju.
U 2018. godini industrijska konoplja, kultura višestruke namjene, uzgajala se u Republici Hrvatskoj na 857,27 ha. Cilj ovog rada je utvrditi agrotehničke mjere u ekološkom uzgoju industrijske ...konoplje, sorte „Felina 32“, za zrno na površini od 10 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Nakon berbe kukuruza izvršeno je zaoravanje žetvenih ostataka i duboko oranje uz primjenu organskog gnojiva. Sjetva je izvršena 05. travnja 2019. godine uz utrošak sjemena od 20 kg/ha. Žetva je obavljena 20. rujna 2019. Prinos zrna konoplje iznosio je 930 kg/ha, što je uz poticaje, donijelo dobit od 13.524,80 kn po hektaru.
In 2018, industrial hemp, a multi-purpose crop, was grown in the Republic of Croatia on 857.27 ha. The aim of this paper is to determine agrotechnical measures in organic farming of industrial hemp, variety „Felina 32“, for grain on an area of 10 ha on a family farm. After harvesting the corn, plowing of crop residues and deep plowing were applied with organic fertilizer. Sowing was carried out on April 5, 2019 with a seed consumption of 20 kg ha-1. The harvest was performed on September 20, 2019. The yield of hemp grain was 930 kg ha-1, which, with incentives, brought a profit of HRK 13,524.80 per hectare.
Tehnička i industrijska baština iznimno su važan dio kulturne baštine u svijetu i Hrvatskoj. Njihovo čuvanje i zaštita predstavlja izazov na mnogim razinama. Važan je segment u očuvanju tehničke i ...industrijske baštine i njezina dokumentacija koja je često odvojena od predmeta svoje provenijencije. Dokumentacija u kontekstu industrijske baštine predstavlja sve pisane, tiskane i elektroničke dokumente vezane uz određenu industriju te svu dokumentaciju nastalu kao dio proizvodnog procesa. Tehnička dokumentacija predstavlja svu dokumentaciju koja na neki način opisuje tehnički predmet ili je vezana uz njega. Dugotrajno čuvanje, zaštita i dostupnost dokumentacije o industrijskoj i tehničkoj baštini procesi su pred kojima stoje brojni izazovi. Svrha je ovoga rada1 skrenuti pozornost na problematiku zaštite dokumentacije o industrijskoj i tehničkoj baštini te dati uvid u izazove istraživanja te problematike u Hrvatskoj.
Predmet je ovoga rada razvoj zakonodavstva nadležnoga za regulativu lijekova u Banskoj Hrvatskoj u razdoblju Austro-Ugarske i na istom području kasnije, između dva svjetska rata, u okviru nove države ...(Kraljevstvo/Kraljevina SHS, odnosno Kraljevina Jugoslavija). Na početku vremenskoga razdoblja samo su ljekarne po propisima farmakopeje izrađivale službene lijekove. Na kraju promatranoga razdoblja to je područje imalo farmaceutsku industriju, sposobnu pratiti dosege svjetske farmaceutske industrije. Rad je napravljen s namjerom prikazati kako je zakonodavstvo pratilo novosti u farmaciji i farmaceutskoj industriji te kako je također proaktivno uvodilo i činilo obvezatnim nova praćenja svojstava lijekova.
The variety of human diseases and necessity for curing them resulted in the appearance of medicines and medical treatments. Traditional or people’s medicines had been applied in the old times. Rulers realized over time the importance of getting medicines and medical treatments codified. Pharmacies, being in charge for the production of medicines, existed from 13th century. The Habsburg Monarchy proclaimed the General Sanitary Order (Das Generalsanitätsnormativum) in 1770, codifying that physicians should visit pharmacies and control their work once a year. The pharmaceutical industry has taken over medicines production in the late 19th and the first half of the 20th century in Western Europe and North America, and new methods of medicines production has been occurring ever since. The Banal Croatia, which included today’s Croatia without Međimurje, Baranja (Baranya), Istria and Dalmatia, had been relatively independent in the health policies in the period from 1869 to 1918, and passed the Law on Pharmacies in 1894. The Law stipulated the control of pharmacies rather than the control over the pharmaceutical industry. The traditional approach prevailed in healing of many different health issues at the times when modern medicines had not yet been developed. Pharmacists were barred from knowing the properties of medicines made by manufacturers, since manufacturers have kept ingredients and recipes of their sources of income secret. State was the only one privy to all of the properties of a medicine and such a medicine was usually known as „a secret remedy“. The Banal Croatia witnessed the birth of a large-scale manufacturing of secret remedies by companies held by Adolphe Thierry de Chateauvieux and Eugen Viktor Feller. The interwar period saw the proliferation of the Croatian pharmaceutical industry. The Kingdom of Yugoslavia, in which the area of the Banal Croatia had been extended to Međimurje and Baranja, established the control of medicines made by the growing pharmaceutical industry. At first, the manufacturers were responsible for their products. In 1925 a state surveillance and control of medicines production and sale was established. It meant that the state had accepted the responsibility for the quality of medicines thereby making the state quality-proof assignments put on package inserts of medicines, as well as making the state registries and other documents regarding the medicines control. The Control of Biologics Act of 1930 made it clear that biological medicines are more important and that they treated efficiently the larger scope of health issues than chemical medicines had. The regulation related to the state control of medicines from the same year had been the biggest achievement of the interwar medicines state control. The regulation of medicines became an overall state affair, with the state comptrollers actively involved in the control of each and every batch of medicines. Banovina Hrvatska, which had included the former Banal Croatia, created the state institutes for production as well as control of medicines aimed at the centralization and co-ordination of production and control of medicines. The assessment of the properties of medicines improved as well, from the control of harmlessness to the controls of purity and potency. The control of efficiency was introduced later. The development of the production and regulation of medicines in the territory of Banal Croatia in the timeframe selected for this article moved in line with the development that occurred in the Western Europe and North America. When the Second World War broke out modern medicines regulation was already in existence.
Rudarsko-industrijski sklop Pozzo Littorio izgrađen je u razdoblju 1939.-1942. godine, na vrhuncu međuratnoga gospodarskog razvoja labinskoga kraja. Za razliku od stambenog naselja Pozzo Littorio ...d’Arsia industrijski je sklop ostao posve neistražen. Stoga se u članku, na temelju sinteze poznatih i novih arhivskih izvora, utvrđuju slijed gradnje i arhitektonske odlike izvornih građevina sklopa, njihovi projektanti te mijene tijekom sedamdeset godina njihova postojanja.
Coal-mining plant Pozzo Littorio was built in the period between 1939 and 1942 at the peak of the most significant economic development of the area of Labin between the two world wars. Unlike the housing estate of Pozzo Littorio d’Arsia, the industrial complex has remained completely unexplored. Therefore the article establishes the building phases and architectural features of the original buildings of the complex, their designers as well as changes during the seventy years of their existence.
U radu je prikazan razvoj i poslovanje kemijsko-farmaceutske tvornice Rave d.d. osnovane 1922. u Zagrebu. Na temelju arhivske i građevinske dokumentacije, stručnih i dnevnih glasila te promotivnog ...materijala rekonstruiran je smještaj tvorničkog kompleksa u zagrebačkoj industrijskoj zoni, prezentirane su njezine marketinške strategije i utjecaj na razvoj domaće proizvodnje lijekova i higijensko-sanitarnih potrepština. Kao važan motiv svoga poslovanja tvornica je isticala osamostaljivanje Rave kao domaće industrije od tada dominirajuće strane industrije, nacionalna obilježja svoga poslovanja te promicanje suradnje s mladom domaćom industrijom. U skladu s tim Rave d.d. sudjeluje u izgradnji i razvoju domaće farmaceutske proizvodnje i domaćeg tržišta, poticanju razvoja suvremene industrije i borbi za povoljnije uvjete svoga poslovanja. Njezina je do sada neistražena povijest značajan segment početaka farmaceutske proizvodnje, ali istodobno i prilog poznavanju početaka poduzetništva na našim prostorima kao nezaobilaznog elementa u podizanju svijesti o nacionalnoj proizvodnji, razvoju i identitetu.
The paper presents the development and business of the chemical-pharmaceutical factory Rave PLC, founded in Zagreb in 1922. Based on archival and building documentation, professional and daily newspapers, and promotional material, the formation of the factory complex in the Zagreb industrial zone was reconstructed, its marketing strategy and its impact on the development of domestic drug production and hygiene and sanitary necessities were presented. As an important motive for its operations, the factory emphasized industrial independence, the national features of its business and the promotion of cooperation with young domestic industry. In accordance with the above-mentioned text, Rave PLC participates in the construction and development of domestic pharmaceutical production and market, encouraging the development of modern industry and struggle for more favourable conditions of its business. Its unprecedented history is an important segment of our pharmaceutical past, but also an indispensable element of knowing the industrial development of the wider region. This segment of the beginnings of pharmaceutical manufacturing is essential in knowing the origins of entrepreneurship in our region as a significant element in raising awareness of national production, development and identity.
PDF
