Kompetencija podrazumijeva sposobnost ili stručnost pojedinca za uspješno ovladavanje različitih ciljeva. Razlikuju se opće kompetencije, prenosive i neovisne o profesiji, i specifične kompetencije ...koje su profesionalno ovisne. Svaki pojedinac djeluje u svojem osobnom ili profesionalnom životu koristeći se jednima i drugima. Nastavnicima za obavljanje njihova posla potrebne su brojne kompetencije koje se u radu jednim imenom nazivaju pedagoškim kompetencijama koje, kao i ostale kompetencije, nisu statične i ne mogu se u potpunosti steći tijekom inicijalnog obrazovanja, nego su vrlo dinamične i razvijaju se cijelog života. U radu je predloženo i raspravljeno kako nastavnici tijekom svojega svakodnevnog rada mogu planirati i pratiti vlastiti razvoj pedagoških kompetencija ne bi li bili pasivni sudionici vlastitoga profesionalnog razvoja. Predložen je model ponavljajućih refleksija tijekom kojih se prikupljaju povratne informacije o učinkovitosti razvoja i utvrđivanja novih potreba za daljnji razvoj.
INTERNET Blaževska, Daniela
In medias res,
09/2022, Letnik:
11, Številka:
21
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Internet je „međunarodni sistem kompjutera koji vam omogućava da vidite informacije iz cijeloga svijeta na vašem kompjuteru i da pošaljete informacije drugim kompjuterima” (Oxford English-Serbian ...Student’s Dictionary, 2006:447).Cilj ovog rada je istražiti prednosti i slabosti interneta. Internet je mreža između slobode i zloupotrebe, prava i zakona, znanja i ograničenja. Internet je među granicama.
The Internet is the „international system of computers that makes it possible for you to see information from all around the world on your computer and to send information to other computers” (Oxford English- Serbian Student’s Dictionary, 2006: 447) The aim of this paper is to research the advantages and weaknesses of the Internet. Internet- network between freedom and misuse, right and law, knowledge and limit. Internet between borders.
Rad se
bavi leksikografskom obradom pragmatičkih informacija u suvremenim hrvatskim
dvojezičnim tiskanim rječnicima dvaju slavenskih (makedonski, ruski) te dvaju
germanskih jezika (engleski, ...njemački) s hrvatskim kao polaznim jezikom. Uvodna
poglavlja rada posvećena su definiciji pojma
pragmatičke informacije
te
utvrđivanju načina i sredstava njihova prezentiranja u rječnicima. Središnji
dio rada posvećen je analizi primjera leksikografskih opisa pragmatičkih
informacija na makrorazini i mikrorazini izabranih rječnika, dok se u završnom
dijelu rada raspravlja o mogućnostima unapređivanja njihove leksikografske
obrade.
The paper deals with lexicographic processing of pragmatic information (PI) in contemporary Croatian bilingual printed dictionaries of two Slavic and two Germanic languages with Croatian as the starting language (Croatian‒Macedonian/Russian/English/German dictionary). The introductory part of the paper deals with the definition of PI and the lexicographic ways and means of their presentation. The central part of the paper analyzes the examples of PI descriptions from the selected bilingual dictionaries, while the final chapter discusses the methodology for studying the pragmatic features of lexemes, the possibilities of enhancing lexicographic processing of PI in future, and the importance of such information for dictionary users.
Uz niz dokaza da su strani akteri i nedržavni borci za norme uključeni u širenje netočnih informacija i dezinformacija koje narušavaju okvir ljudskih prava Europske unije za LGBT+ osobe, ova studija ...analizira narative koje ti akteri zagovaraju. Na temelju dviju metoda – standardnog pregleda akademske i sive literature te komplementarne analize unosa u bazi podataka EUvsDisinfo – studija identificira četiri glavna narativa koji se mogu pripisati neeuropskim akterima ili koje isti aktivno promoviraju: 1) suprotstavljanje rodnoj ideologiji i zaštita Božanskog poretka, 2) heteroaktivizam i zaštita prava „prirodne" obitelji, 3) LGBT+ prava kao zapadni kolonijalizam i 4) LGBT+ prava kao prijetnja pravima djece. Iako snažna zaštita slobode govora u EU-u predstavlja izazov kad je u pitanju suzbijanje netočnih informacija i dezinformacija koje ne spadaju u okvire zakonodavstva o govoru mržnje, ovaj rad tvrdi da bi istraživanje sljedećih protumjera moglo biti vrijedno truda: 1) harmonizacija europskih pravnih okvira, 2) poman financijski nadzor i 3) pojačano automatsko otkrivanje, uređivačke politike i označavanje zajednice, kao i sposobnost za sustavno otklanjanje netočnih informacija i dezinformacija usmjerenih na LGBT+ osobe u digitalnim prostorima Europe.
PDF
