DAPA u okviru svojih djelatnosti obavlja sve stručne poslove vezane uz arhivsko gradivo. Jedan od navedenih poslova je vođenje arhivskih evidencija. Uvidom u evidencije dobivaju se sve informacije ...vezane uz arhivsko gradivo koje se čuva u DAPA. S poslovima vođenja evidencija započinje se još u šezdesetim godinama prošlog stoljeća. Evidencije su se vodile u konvencionalnom obliku, odnosno ručnim unosom podataka u knjige. Pojavom osobnih računala i njihovom sve većom uporabom, već se u devedesetima pokušalo uvesti informatizirani način vođenja evidencija. Gledalo se iskoristiti prednosti informatizacije budući da se uporabom računalnih tehnologija brže dolazilo do traženih informacija i stvaralo puno manje papirologije. Novim Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. i Pravilnikom o evidencijama u arhivima iz 2002. godine (i njihovim kasnijim izmjenama i dopunama) propisano je vođenje svih službenih evidencija u arhivu, a po prvi puta je propisan i način vođenja evidencija u elektroničkom obliku. Zbog više objektivnih razloga, poslovi vođenja evidencija u DAPA u skladu s novim propisima započinju tek 2004. godine. Uz evidencije koje su se i dalje vodile u konvencionalnom obliku, pokušalo se iskoristiti sve podatke koji su se radom na različitim poslovima evidentiranja već nalazili u elektroničkom obliku. Narednih godina su se skoro sve evidencije vodile u elektroničkom obliku. Godine 2011. započinje razvoj aplikacije »EVIDiS« za centralizirano vođenje svih evidencija. Odlučeno je da se aplikacija izradi na način da podaci u evidencijama budu dostupni preko mrežnih stranica budući da djelatnici DAPA rade u više zgrada. Odabir otvorenih tehnologija pri izradi aplikacije pružio je niz prednosti, a smanjili su troškove izrade i kasnijeg održavanja. Aplikacija »EVIDiS« omogućava vođenje svih evidencija u skladu s trenutnom zakonskom regulativom. Danas se i dalje ažurno vode sve propisane evidencije i pomoćne evidencije, a retroaktivno se unose podaci temeljem dokumentacije koja se prikuplja kontinuirano.
In the course of its activities, DAPA performs all professional services related to archival material. One of such tasks is keeping archive records. All information related to archival material kept in DAPA can be obtained by inspecting these records. The records keeping services were introduced as early as in the 1960s. Records were kept conventionally, based on manual entry of data into books. Folloing the appearance of personal computers and their increasing use, attempts towards a computerized way of keeping records were made in the 1990s. Endeavours were made to take advantage of the benefits of computerization, as using computer technology provided a faster way to access required information and created much less paperwork. The new 1997 Archives and Archival Institutions Act and the 2002 Ordinance on Record Keeping in Archives (and their subsequent amendments) prescribed the keeping of all official records in the archives, and for the first time the keeping of records in electronic form was laid down. Due to several objective reasons, DAPA started records keeping operations in accordance with the new regulations only in 2004. Along with records keeping that continued to be in the conventional form, endeavourse were made to use all the information that was already made in electronic form as part of different recording. In subsequent years, almost all records were kept in electronic form. The year 2011 saw the commencement of development of the “EVIDiS” application for the centralized keeping of all records. It was decided that the application should be made so that data about the records can be accessed through the web pages considering that DAPA employees work in multiple buildings. The choice of open technologies in designing the application has provided a number of benefits, reducing the cost of production and subsequent maintenance. The “EVIDiS” application allows to keep all records in accordance with current legal regulations. Today, all prescribed records and ancillary records are maintained up-to-date, whil data is entered retrospectively based on the documentation that is continuously collected.
L’ASP/DAPA, nell’ambito delle sue attività, esegue tutti i lavori tecnici relativi al materiale archivistico. Tra i lavori citati c’è anche la registrazione archivistica. Consultando i registri cronologici si ricavano tutte le informazioni relative al materiale archivistico conservato nell’ASP. L’inizio delle registrazioni archivistiche risale già agli anni 60 dello scorso secolo. La registrazione veniva effettuata in modo convenzionale, valle a dire tramite l’inserimento manuale dei dati nei libri. Con l’arrivo dei computer personali e con la loro diffusione, già negli anni 90 c’è stato un tentativo di introdurre il metodo computerizzato nella registrazione. Si è cercato di usare i vantaggi dell’informatizzazione dato che con l’utilizzo di tecnologie informatiche l’accesso alle informazioni richieste era più veloce e si risparmiava un sacco di scartoffie. Con la nuova Legge sul materiale archivistico e sugli archivi del 1997 e con il Regolamento sulle registrazioni negli archivi del 2002 (e con le successive modifiche e aggiunte) sono state definite le modalità per effettuare tutte le registrazioni ufficiali nell’archivio, e per la prima volta sono state definite le modalità per effettuare le registrazioni in forma elettronica. Per vari motivi oggettivi, i lavori di registrazione nell’ASP in conformità ai nuovi regolamenti iniziano appena nel 2004. Oltre alle registrazioni che venivano effettuate ancora in modo convenzionale, si è cercato di utilizzare tutti i dati emersi da diversi lavori di registrazione che erano già in forma elettronica. Negli anni successivi quasi tutte le registrazioni venivano effettuate in modo elettronico. Nel 2011 inizia lo sviluppo dell’applicazione „EVIDiS“ per l’effettuazione della registrazione centralizzata. È stato deciso di creare l’applicazione che rendesse disponibile i dati nelle registrazioni tramite il sito web dato che i dipendenti dell’ASP lavorano in strutture diverse. La scelta delle tecnologie aperte nella creazione dell’applicazione ha prodotto molti vantaggi ed ha diminuito le spese nella realizzazione e nella successiva manutenzione. L’applicazione „EVIDiS“ rende possibile l’amministrazione di tutte le registrazioni in conformità alle regolative vigenti. Oggi continuano ad effettuarsi regolarmente tutte le registrazioni previste nonché quelle ausiliari, e, in modo retroattivo, vengono inseriti i dati in base alla documentazione che viene raccolta continuamente.
Dokazivanje je središnji dio parničnog postupka kojemu je cilj utvrđivanje činjenica koje su bitne za donošenje odluke. Taj postupak se odvija na način
propisan zakonom. Po parničnom zakonodavstvu ...Bosne i Hercegovine inicijativa
za predlaganje dokaza je u rukama stranaka. Sud je samo iznimno ovlašten po
službenoj dužnosti utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze
koje stranke nisu predložile. Bez obzira na dokazna sredstva koja su predviđena u
zakonu, pravno relevantne činjenice mogu se utvrđivati svim mogućim sredstvima
obavještavanja koja su pribavljena na zakonit način. U ovome radu autorica će
iznijeti opće odredbe o dokazivanju, dok će drugi dio rada biti posvećen elektroničkim dokazima.
Razvoj tehnologije ima utjecaj na sve sfere društva, pa tako i na sudski postupak.
Komunikacija i poslovanje se sve više vrši elektroničkim putem. Na taj način dolazi do pohranjivanja raznih podataka koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom
postupku. U radu se objašnjava što su to elektronički dokazi te njihovo korištenje u
građanskom sudskom postupku Bosne i Hercegovine. Iako suci imaju slobodu prilikom odlučivanja te nisu vezani zakonskim pravilima u pogledu ocjene dokaza, kod
određenih elektroničkih dokaza postoje zakonske presumpcije koje utječu na pravnu
vrijednost takvih dokumenata.
Uvodno izlaganje na Prvom kongresu hrvatskih arhivista u kojem se iznose temeljni problemi razvoja arhivske službe usredotočeni na sljedeća pitanja: Arhivi čuvari kulturne baštine, Pretpostavke ...razvoja arhivske službe u Hrvatskoj; Stanje problemi i izgledi razvitka, Osnovne postavke razvitka arhivske službe, Problem mreža arhivskih ustanova i strategija razvoja, Arhivi i legislativa, Arhivi i uprava: međuovisnost i povezanost; Arhivi i informacijske tehnologije te Arhivi i demokratizacija društva.
U počecima informatizacije medicinskih procesa pokazala se potreba za sustavom koji bi na jednostavan, po mogućnosti i mobilan način omogućio zadovoljavanje cjelokupnih medicinskih (liječničkih i ...sestrinskih) i administrativnih potreba cjelokupne bolničke ustanove. Bolnički informacijski sustav (BIS) je program koji pokriva sve aspekte poslovanja bolnice: medicinski kroz vođenje medicinske dokumentacije, ekonomski kroz fakturiranje medicinskog rada, te knjigovodstveni kroz vođenje poslovnih evidencija. Korištenjem bolničkog informacijskog sustava podiže se kvaliteta rada u ustanovi, kvaliteta skrbi, brži oporavak, sprečavaju se komplikacije te se povećava zadovoljstvo i sigurnost bolesnika. Za uspješnu i učinkovitu primjenu informatike u sestrinstvu potrebno je osigurati educirano osoblje, tehničku opremljenost i programsku potporu.
Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, on ima svoje povijesne, političke, društvene i ideološke osobitosti. No, današnje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i ...poslovanje, a informacijski obojena svakodnevica, bez obzira na geografske različitosti, nametnula je nove društvene prakse, nove medije i nove načine kreiranja značenja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobičajeno izražavanje značenja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izražavanju značenja koje je multiplicirano značenjem i kontekstom slike i teksta. Ovaj rad se bavi pitanjima informacijske pismenosti i informatizacijom škole.
Muzej i QR kodovi Artuković Župan, Ivana
Informatica museologica,
09/2016
45-46
Paper
Odprti dostop
QR kodovi u muzejima imaju veliki potencijal, s obzirom na to da je sve više korisnika telefona nove generacije i ovo je jedan od načina da im se pristupi. Izuzetno je važno adekvatno obrazovanje ...djelatnika muzeja kako bi QR kodove i neka druga dostignuća suvremene tehnologije
mogli primijeniti na najbolje moguće načine
Još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, ponegdje i uz početne poteškoće, MDC je nastojao provoditi zadaće u cilju opće informatizacije muzeja u okviru projekta Informatizacija muzejske ...djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Projekt su činila tri važna dijela: udaljeno sigurnosno pohranjivanje podataka Sustava muzeja Republike Hrvatske koje se i danas provodi, osmišljavanje do kraja neostvarenoga Muzejsko-galerijskog informacijskog sustava, na koji se poslije nadovezalo uvođenje i ugradnja muzejskoga informacijsko-dokumentacijskog programskog paketa M++, te izrada prvih mrežnih stranica hrvatskih muzeja (Muzeji Hrvatske na Internetu). Svaki od tih segmenata bitan je dio rada i rasta suvremenog MDC-a.
U radu je predstavljeno istraživanje o tome u kojoj mjeri je do sada digitalizacija nastave pomogla u ostvarivanju boljih rezultata no prije kod učenika te koliko je samim učenicima pomogla u učenju ...i savladavanju školskog gradiva. Učitelji, iako svjesni pozitivnih i negativnih aspekata u korištenju digitalne tehnologije u nastavi, još uvijek je umjereno koriste te se više oslanjaju na starije metode podučavanja. Učitelji smatraju da su djeci za savladavanje gradiva dovoljni udžbenici te da je zbog dinamike samog nastavnog procesa, poželjno povremeno i umjereno upotrijebiti digitalne alate u nastavi. Smatraju da često sami digitalni alati odvraćaju pažnju od sadržaja. Za učenike, s druge pak strane, korištenje tehnologije u nastavi stvara dodatni interes, zabavu i dinamiku. Motiviraniji su kada se koristi digitalna tehnologija u nastavi, te više samostalno istražuju sadržaj koji im je dostupniji no ikad.
Za provođenje informatizacije i općenito uvođenje novih tehnologija i inovativnih praksi ključna je stalna izobrazba. MDC se postavio kao središnje mjesto prijenosa informacija, znanja i vještina o ...informatizaciji muzeja putem brojnih predavanja, radionica, seminara i stručno-znanstvenih skupova s jedne strane, a s druge strane s pomoću svojih zbirki i fondova te mrežnih stranica koje zajedno tvore potrebnu stručnu, znanstvenu i istraživačku informacijsku infrastrukturu. U vezi s užom temom ovog rada od svih zbirki i fondova MDC-a potrebno je izdvojiti Registar muzeja, galerija i zbirki RH, na koji se naslanjaju brojne usluge i samo mrežno sjedište MDC-a, te knjižnicu MDC-a kao jedinstvenu specijaliziranu knjižnicu ovakvog oblika u Hrvatskoj, a i šire.