U radu se razmatra potencijalni doprinos socijalnih inovacija jačanju socijalne kohezije i ublažavanju učinaka krize. U politikama i programima financiranja Europske unije socijalne inovacije ...prepoznaju se kao važan doprinos jačanju socijalne kohezije, koja slabi uslijed krize i povećane socijalne ranjivosti. Istovremeno, pokazuje se da su socijalne inovacije u hrvatskom kontekstu i dalje slabo poznat koncept priređivačima politika, stručnjacima i široj javnosti. Nalazi i zaključci rada temelje se na empirijskom istraživanju provedenom u okviru međunarodnog FP7 projekta WILCO – Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion, unutar kojeg su studirani izabrani gradovi (u Hrvatskoj su to bili Zagreb i Varaždin); obilježja njihovih socijalnih sustava te su analizirani identificirani primjeri socijalnih inovacija. Lokalni socijalni sustavi gradova u istraživanju tek djelomično odražavaju karakteristike nacionalnih socijalnih režima, a otvorenost i podrška lokalnih vlasti ključna je za razvoj i održivost socijalnih inovacija. Većina istraživanih inovacija je u području usluga, iako se inovacije prepoznaju i u inovativnim instrumentima regulacije i socijalnih prava, novim oblicima vladavine te novim modalitetima rada i financiranja organizacija te one mogu utjecati na postupne promjene samih lokalnih socijalnih sustava. U hrvatskom kontekstu razlikujemo tri tipa socijalnih inovacija: (1) inovacije koje nastaju u javnom sektoru, uz podršku stručnjaka izvan sektora, (2) inovacije koje dolaze iz inozemstva, kao rezultat inozemnih financijskih programa te (3) inovacije koje dolaze iz civilnog društva, temeljem samoorganizacije građana. Dok se u primjerima nekih zapadnoeuropskih gradova javni sektor sa svojim profesionalnim kapacitetima prepoznaje kao važan proizvođač socijalnih inovacija, u Hrvatskoj prijašnja iskustva te istraživanja provedena u projektu sugeriraju da većina socijalnih inovacija dolazi iz civilnog društva, pri čemu je razina kulturnog i socijalnog kapitala važan preduvjet razvoja i uspjeha inovacija.
Krucijalno je pitanje kako reindustrijalizirati Hrvatsku, u smislu nacionalne proizvodnje, na profitabilan i ekološki prihvatljiv način. Hrvatska ima priliku iskoračiti u dobrom smjeru – u smjeru ...razvoja hrvatske pametne industrije. Pametne industrije, zasnovane na suvremenim tehnologijama i novim poslovnim modelima, definitivno su smjer kojim moramo ići. Preduvjet za pametne industrije je izgradnja znanstveno-tehnološko-inovacijskog ekosustava koji umrežava na sustavan način znanost i tehnologije te čitav niz čimbenika iz gospodarstva i javnih institucija. U fokusu pametnih industrija su zelene i digitalne tehnologije kojima se omogućavaju željene transformacije gospodarstva i društva. Treba investirati u taj ekosustav za što je nadležna i odgovorna država. Država treba svojim mjerama pospješivati stvaranje, rasprostiranje i primjenu novih i ekonomski iskoristivih znanja i tehnologija te poduzimati transformativne državne investicije, koje se temelje na politikama s misijom i vizijom, sveobuhvatno promatrajući cijeli inovacijski lanac, od temeljnih do primijenjenih
istraživanja, komercijalizacije i početnog financiranja samih kompanija. Važnu ulogu u tim transformativnim procesima imaju organizacije za primijenjena istraživanja i razvoj tehnologija koje predstavljaju „most“ između akademske/ istraživačke zajednice i gospodarstva. U tom kontekstu, Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) ima strateški značaj za tehnološki razvoj hrvatskog gospodarstva.
Cilj ovog rada je ukazati na temeljne postavke teorije disruptivnih inovacija kao i na promjene koje zahvaćaju teoriju pod pritiskom razvoja tehnologije. Teorija disruptivnih inovacija razvijena je ...krajem prošloga stoljeća na začetku razvoja interneta i digitaliziranih proizvodnih procesa. Razvojem tehnologije, a posebice digitalizacijom i konvergencijom proizvodnog sustava, temeljni modeli na kojima počiva disruptivna teorija obogaćeni su novim oblicima inovativnoga rasta. Disruptivna teorija nastala je u modelu proizvodnje koji je podrazumijevao fizički oblik proizvoda te distribuciju u klasičnom lancu prodaje. Model bi mogli nazvati „analognim“ jer nastaje prije pojave pametnih telefona koji će potpuno preokrenuti paradigmu fizičkoga proizvodnoga te označiti početak „digitalnoga“ doba. Digitalizirani model razvoja stvorio je temelje za razvoj temeljnih postavki teorije disruptivnih inovacija, ali je istovremeno izravno odgovoran i za njenu zloupotrebu.
Cilj rada je prikazati mišljenje stručnjaka iz sustava socijalne skrbi, obrazovanja, organizacija civilnog društva i jedinica lokalne uprave i samouprave o učincima ekonomske krize na dobrobit ...obitelji i djece te o mogućnostima razvoja socijalnih inovacija u prevenciji i olakšavanju siromaštva djece. U istraživanja je sudjelovalo 22 stručnjaka okupljena u tri fokusne grupe: (1) stručnjaci iz organizacija civilnog društva uključujući vjerske organizacije i iz jedinica lokalne samouprave (7 sudionika), (2) učitelji i stručni suradnici u školama (6 sudionika) te (3) stručnjaci centra za socijalnu skrb (9 sudionika). Stručnjaci prepoznaju negativni utjecaj ekonomski krize, rizika od siromaštva i siromaštva na svim razinama – na dobrobit djecu, funkcioniranje obitelji i obiteljske odnose, stručnjake i sustav pružanja pomoći, posebice sustav socijalne skrbi. Poseban doprinos ovog istraživanja je što zaokruženo prikazuje složenost procesa u obitelji suočenih s rizikom siromaštva ili siromaštvom u kojoj je socijalna isključenost zbog nezaposlenosti povezana sa slabljenjem formalnih i neformalnih socijalnih mreža, osjećajem besperspektivnosti i srama povezana s narušenim obiteljskim odnosima te posljedično rizike po obrazovanje, razvoj i psihofizičku u socijalnu dobrobit djece. Ukazuju i na problem suradnje dionika u pružanju koordinirane i svrsishodne pomoći obiteljima i djeci u riziku od siromaštva ili koje žive u siromaštvu, na regionalne razlike, problem dostupnosti usluga predškolskog odgoja i obrazovanja te diskontinuitet u financiranju programa civilnog društva i jedinica lokalne samouprave koji bi mogli olakšati i umanjiti rizike života u siromaštvu. I ovo istraživanje pokazalo je da su organizacije civilnog društva percipirane kao pokretač razvoja socijalnih inovacija, no ističu kao prepreku nefleksibilnost i preveliku normiranost zakonsko-administrativnog okvira koji često onemogućava inovativne pristupe.
Rad ispituje utjecaj inovativne kulture na ishode inovacija telekomunikacijskih poduzeća. Istražuje se
signifikantnost modela otvorene suradnje i razmjene inovacija unutar poduzeća pri utjecaju tri ...procjenitelja
inovativne kulture: (i) strateški, i (ii) operativni odnos prema otvorenoj suradnji i razmjeni inovacija te (iii)
eksternalizacija prava intelektualnog vlasništva, na ishode inovacija, detaljnije na (iv) poboljšanje proizvoda
ili procesa i (v) smanjenje troška proizvodnje. Primarno empirijsko istraživanje provedeno je putem online
upitnika u periodu od travnja do rujna 2014. godine na australskim telekomunikacijskim poduzećima, pri
čemu su prikupljeni podaci 88 ispitanika. Rezultati procjene modela višestruke linearne regresije pokazuju
kako strateška kultura otvorene suradnje i razmjene inovacija utječe na model otvorene suradnje i razmjene
inovacija, te na poboljšanje proizvoda i procesa, dok nijedan pokazatelj statistički signifikantno ne utječe
na smanjenje troškova proizvodnje. Štoviše, model je značajan samo za poduzeća koja imaju više od 20%
prihoda od izvoza u ukupnim prihodima. Rezultati ukazuju za model otvorene suradnje i razmjene inovacija
nije uzrokovan strateškim djelovanjem poduzeća, već individualnim naporima pojedinaca, te kao takav nema
značajnog utjecaja na inovativnu uspješnost poduzeća. Implikacije ove analize dane su u zaključku rada.
The paper discusses the (up until now barely discussed in the literature) spread of the ending –i in e–stems (from forms like majki ‘mothers’ or Dalmatinki ‘Dalmatians’ with a cluster–ending stem to ...forms like baki ‘grandmothers’ or sezoni ‘seasons’) in modern standard or standard–like Štokavian. Examples of such genitival forms are adduced from living modern language (mostly from the internet) and the process is analyzed historically and structurally.
The subjects of this study are the effectiveness of budget innovations in the field budgetary rule making and the role of the government in shaping fiscal policy in a digital economy. The article ...makes a case for new approaches to budget formation, for the enhanced use of budgetary levers to boost socio-economic development in the context of global digitalization. In order to make the influence of social informatization on economic development more effective, the economy has to move to a flat (network) management model. The problems of budget control are analyzed
Predmet ove studije su učinkovitost proračunskih inovacija u izradi proračunskih pravila na terenu i uloga države u oblikovanju fiskalne politike u digitalnoj ekonomiji. U članku se razmatraju novi pristupi oblikovanju proračuna, poboljšano korištenje proračunskih poluga za poticanje socio-ekonomskog razvoja u kontekstu globalne digitalizacije. Kako bi učinak socijalne informatizacije na ekonomski razvoj bio djelotvorniji, gospodarstvo se mora preseliti u model ravnog (mrežnog) upravljanja. Analiziraju se problemi proračunske kontrole.
Laboratorij za napredne materijale i napredne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta je uspostavljen u sklopu projekta KK.01.1.1.02.0024 Modernizacija infrastrukture ...Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil (MI-TSRC). Cilj projekta je bio provesti obnovu i opremanje objekta na lokaciji Savska 16/9, kao i organizacijsku reformu Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Objekt u koji je smješten Znanstveno- istraživački centar za tekstil (TSRC) je opremljen najsuvremenijom istraživačkom opremom u svrhu unapređenja kapaciteta za istraživanja naprednih materijala i naprednih tehnologija te se očekuje povećanje inovacija s primjenom u gospodarstvu naročito u sektoru tekstila i kože (T/K), ali i u ostalim sektorima koji primjenjuju tekstil i kožu poput automobilskog, obrambenog i drvno-prerađivačkog, te kreativnim i kulturnim industrijama.
Zemlje centralne i istočne Europe (CEE) u posljednjih 30 godina prošle su kroz dvije značajne političke,
odnosno institucionalne transformacije, koje su izazvale snažne efekte na gospodarskom ...inovacijskom
planu zemalja. Međutim, transformacijom sustav nije u potpunosti iščeznulo političko, institucionalno i
tehnološko nasljeđe planske ekonomije. Ovim radom analizirati će se utjecaj transformacije inovacijskog
sustava na promjenu kvalitete tehnoloških sektora CEE zemalja. Naime, promatrati će se promjene kvalitete
inovacija pojedinih tehnoloških sektora tijekom tri vremenska razdoblja kroz koje su CEE zemlje prošle.
Priljevom stranog kapitala, ali i tehnologije i znanja, CEE zemlje bilježe pozitivne pomake u kvaliteti
njihovih inovacija, međutim, vrijeme provedeno u planskoj ekonomiji rezultiralo gradnjom specifičnih
proizvodnih kapaciteta, te prelaskom na tržišno gospodarstvo navedene zemlje nisu se uspjele značajno
osloboditi tehnološkog nasljeđa. Naime, razumijevanje dugoročnih trendova kretanja tehnološkog portfelja
zemlje pomoći će u orijentaciji javne politike, investicija, smanjenje rizika ulaganja što će rezultirati rastom
efikasnosti u inovacijskog sustava.
PDF
