Porastom broja stanovnika u svijetu povećava se i potrošnja mesa peradi i jaja, što rezultira i povećanjem peradarske proizvodnje. Za takvu je proizvodnju potrebno osigurati i velike količine ...hranjivih tvari, među ostalim i bjelančevina, dobrog aminokiselinskog sastava što će podmiriti potrebe brzorastućih hibrida peradi te modernih hibridnih nesilica konzumnih jaja. Uobičajeno se pri tome koristi soja, cijelo zrno odnosno neki od oblika dobivenih njenom preradom. No njena cijena, problemi s transportom, GMO i sl. sve više vode ka istraživanjima o mogućnosti uvođenja alternativnih izvora bjelančevina u hranidbi peradi. Ovdje svakako pripadaju i insekti. Hranidbena vrijednost insekata je vrlo raznolika i to uglavnom zbog velikog broja i varijabilnosti vrsta. Insekti također imaju dobar sastav masnih kiselina te vitamina i pokazalo se da mogu parirati ribljem brašnu, koje je također nekad bilo jedan od glavnih izvora životinjskih bjelančevina u hranidbi životinja, posebice peradi. Ovim se radom daje pregled mogućnosti korištenja alternativnih izvora bjelančevina, odnosno insekata, u hranidbi životinja te istražuje potencijalna upotreba posliježetvene biomase kao novog i inovativnog supstrata za uzgoj jestivih insekata. Posliježetveni ostatci sadrže ogromnu količinu potencijalnog supstrata za hranidbu raznih insekata. Pojedini insekti imaju sposobnost transformirati nutritivno siromašnu posliježetvenu biomasu s niskim udjelom proteina i visokim udjelom antioksidanata i tvrdokornih ugljikohidrata (celuloze i hemiceluloze) u esencijalne hranjive tvari potrebne za njihov rast modulacijom njihove probavne i bazalne diferencijalne ekspresije gena. Konverzija posliježetvene biomase u biomasu insekata za hranu za životinje mogla bi značajno pridonijeti zadovoljavanju budućih potreba na bjelančevinama za hranidbu peradi čiji će se proizvodi koristiti za prehranu sve bržerastuće svjetske populacije
As the number of inhabitants in the world is increasing, the consumption of poultry meat and eggs is also increasing, resulting in an increase in poultry production. Such production requires the provision of large quantities of nutrients, including protein, with a good amino acid composition that will meet the needs of fast-growing poultry hybrids and modern laying hens hybrids. Usually, soybeans, whole grains or some of the forms obtained by their processing are used. However, its cost, transportation problems, GMOs, etc. are increasingly leading to research into the possibility of introducing alternative protein sources to poultry feeding. Insects certainly belong here. The nutritional value of insects is very diverse, mainly due to the large number and variability of species. Insects also have a high fatty acids and vitamins content and have proved that they can compete with fish meal, which also used to be the main source of animal protein in animal feed, especially poultry. This paper provides an overview of the possibilities of using alternative sources of protein, or insects, in animal nutrition, and explores the potential use of postharvest biomass as a novel and innovative substrate for the edible insects growing. Postharvest residues contain a huge amount of potential substrate for various insects feeding. Certain insects are capable of transforming nutritionally poor postharvest biomass with low protein content and a high antioxidants and dominant carbohydrates (cellulose and hemicellulose) content into essential nutrients necessary for their growth by modulating their digestive basal and differential gene expression. The conversion of postharvest biomass to insect biomass for animal feed could make a significant contribution to meeting future needs in proteins for the poultry feeding, whose products are used to feed rapidly growing world population.
Korisna entomofauna u voćnjacima Vuković, Dominik; Tomaš, Vesna; Dugalić, Krunoslav
Glasnik Zaštite Bilja,
11/2012, Letnik:
35, Številka:
5
Journal Article
Odprti dostop
voćnjacima je ovisno o načinu proizvodnje prisutna populacija i korisnih i štetnih organizama. Među mnogobrojnim štetnim vrstama koje prave ekonomske štete nalaze se i korisni insekti, predatori koji ...reguliraju populaciju štetnih. Gotovo svaki štetni organizam ima svoga predatora koji održava prirodnu ravnotežu. Kada je ravnoteža poremećena uključuje se čovjek koji direktnim i indirektim mjerama nastoji održati ravnotežu. Tu se nameće pitanje korištenja pesticida koji imaju selektivno djelovanje, tj. koji djeluju na uzak krug insekata koji prave značajnije ekonomske štete, a pošteđujući korisnu entomofaunu.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U svrhu proučavanja izvodljivosti praćenja bolesti i insekata štetočina u duhanu koristeći hiperspektralno daljinsko istraživanje, površina lista duhana zaraženog bolestima i insektima štetočinama na ...različitima razinama jačine mjerena je koristeći ručne ASD spektroradiometre. Podaci refleksije transformirani su metodom prvog diferencijalnog koeficijenta. U međuvremenu je analizirana korelacija između razina jačine i spektralnih podataka. Rezultati upućuju na to da su područja valnih duljina između 631 nm i 638 nm, 696 nm i 733 nm, kao i 864 nm bila izdvojena kao senzitivno područje u odnosu na razine jačine. Spektralna refleksija lista smanjila se zbog oštećenja nastalih uslijed bolesti i insekata štetočina. Osim toga, spektar lista duhana zaraženog bolestima i insektima štetočinama pomaknuo se u smjeru dugog vala. To istraživanje je temelj za praćenje bolesti i insekata štetočina u duhanu, te ima praktični značaj u primjeni daljinskog istraživanja za potrebe praćenja i određivanja odgovarajućeg vremena kontrole.
Ekološka proizvodnja povrća Pokos Nemec, Valerija
Glasnik Zaštite Bilja,
12/2011, Letnik:
34, Številka:
6
Paper
Odprti dostop
Ekološka proizvodnja povrća vrsta je poljoprivredne proizvodnje kojom se čuva biološka raznolikost, plodnost tla, čuva i štiti okoliš, u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji. Koristi se ekološki ...proizvedeno sjeme i organska gnojiva. Korov se suzbija mehanički, te pomoću folija. Poštuje se plodored, optimalna gustoća sklopa. Pri pojavi bolesti i štetnika dopušteni su neki prirodni i biološki pripravci. Vodi se računa o korisnim kukcima, pticama, te životinjama koje suzbijaju puževe, larve i insekte. Potrebno je primjenjivati pravila obrade tla.
Jedna od grana ekološke poljoprivrede je biodinamička metoda, koja se odvija u skladu s prirodnim ritmovima uz poštivanje svih životnih zakonitosti.
Na osnovi izlova 103 jedinke potočne pastrve (Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758) na 15 lokaliteta u slijevu rijeke Une u općini Bihać provedena je analiza želučano–crijevnog trakta u svrhu ...upoznavanja njezine prehrane. Izlov ribe obavljen je električnim agregatom i ručnim sakom. Disekcija potočne pastrve, izdvajanje digestivnoga trakta i pregled sastava ovog dijela probavnog sustava izvedeni su u laboratoriju Centra za ihtiologiju i ribarstvo Prirodno–matematskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Dobiveni rezultati analize prehrane potočne pastrve donekle se poklapaju s podacima iz literature (Mc C o rma c , 1962; E l l i o t , 1967; Š e n k i A g a n o v i ć , 1968; T u š a , 1968; K a ć a n s k I i K o s o r i ć , 1970; P o p o v s k a — S t a n k o v i ć i G e o r g i e v , 1973; K a - ć a n s k i i sur., 1988). Dominantno su se jedinke potočne pastrve u istraživanim lokalitetima hranile makroinvertebratima bentosa (dna). Najveći postotak riba u svojoj prehrani upotrebljava preimaginalne stadije dvokrilnih insekata (45,45 %) i tulara (42,42 %). Utvrđen je mali broj riba koje su se hranile pešom (7,07%). Utvrđena je također velika ovisnost prehrane potočne pastrve o kvalitativno–kvantitativnom sastavu bentosa (T r o ž i ć – B o r o v a c , 2001). Vrlo mali broj riba hranio se algama (1,01 %). Prema ovim rezultatima može se uvjetno govoriti o zoofagu. Registrirane su i jedinke s praznim želucem, ali dobro razvijenim digestivnim traktom (4,04 %). Ovaj podatak u vezi je sa sezonom izlova, kada je potočna pastrva u rijeci Uni bila pred mrijestom pa se manje hranila. Za sve jedinke potočne pastrve izračunan je faktor kondicije (CF) koji se kreće od 1,00 do 1,59. Prema prosječnoj masi od 21,77 g i prosječnoj duljini od 133,37 cm taj faktor za analizirane ribe iz slijeva Une iznosi 1,09.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
