Publikuojama K. R. Popperio veikalo „Atviroji visuomenė ir jos priešai“ ištrauka. Joje nagrinėjami tiksliųjų mokslų ir istorijos mokslo skirtumai, istorinio aiškinimo, interpretacijos, istorijos ...prasmės klausimai. Teigiama, kad teoriniai, arba apibendrinantys mokslai (fizika, biologija, sociologija) domisi daugiausia bendrais dėsniais arba hipotezėmis. Istorijos mokslai domisi atskirais įvykiais ir juos aiškina. Istorijos dėsnių apskritai neįmanoma suformuluoti. Bendrieji dėsniai nesuteikia istoriniam aiškinimui jokio selektyvaus ar jungiančio principo, jokio požiūrio į istoriją. Istorines teorijas, skirtingai nuo mokslinių, autorius pavadina bendromis interpretacijomis. Negali būti istorijos apie praeitį pačią savaime, gali būti tik istorinės interpretacijos, ir nė viena jų nėra galutinė. Argumentuojama, kad istorija prasmės neturi: nėra žmonijos istorijos, tėra daugybė visų žmogaus gyvenimo aspektų istorijų. Aptariama krikščioniškoji istorijos interpretacija. Teigiama, kad istoricizmas ne tik nėra racionalus, bet ir prieštarauja religinei sąžinės sampratai. Faktų ir sprendimų dualizmas turi įtakos progreso idėjos sampratai.
U uvodnom dijelu rada sagledavaju se neki od problema interpretacije književnoga
djela pod utjecajem poststrukturalističkih i dekonstrukcionističkih teorija u
znanosti o književnosti. Rad se potom ...posvećuje pitanju statusa književne
kritike u vremenu obilježenom vladavinom spektakla i tržišta, odnosno u
kontekstu suvremene zbilje u kojem tekstovi (u najširem značenju riječi)
egzistiraju na bitno drugačiji način nego što smo to kroz povijest pismenosti
imali prilike svjedočiti. Primjeri kojim se potvrđuju iznijete teze dotiču se
domaće književne i medijske scene, kao i prateće književnokritičke produkcije
objavljivane u tiskanim medijima te na internetu i radiju.
The introductory part of the paper tackles several issues related to the
interpretations of literary works under the influence of poststructuralist and
deconstructionist theories in the literary science. The paper also focuses on
the issue of the status of literary criticism during the reign of spectacles
and market. In the context of contemporary reality, the existence of texts (in
the broad sense of the word) cannot be compared to what we have already
witnessed in the entire history of literacy. The underlying theses are
supported by examples from the contemporary Croatian literature and media, as
well as literary criticism publications in print, on the Internet and radio.
Komunikološka prakseološka evaluacija medijskih sadržaja u hrvatskim tiskovinama (pisani vizualni novinski sadržaji) spram rada Vlade Republike Hrvatske i vladinih institucija, u ovom istraživanju, ...dala je
odgovor na pitanje jesu li hrvatski tiskovni mediji ogledalo stvarnih događanja ili su iskrivljena i preoblikovana stvarnost o Vladi RH. Osnovni cilj ove longitudinalne projektne istraživačke studije je saznati kako hrvatske tiskovine svojim (ne)kritičkim autorskim pisanim i
vizualnim sadržajima utječu na formiranje javnog mnijenja kod građana RH o radu i ugledu Vlade RH. Korištena je kvalitativna i kvantitativna paradigmatska ontološka, epistemiološka, aksiološka, retorička, statistička i empirijska istraživačka metodologija. Odabirom komunikološke prakseološke univerzalne istraživačke metode od pet evalvacijskih varijabli: (1) objektivnost, (2) primjerenost, (3) brzina
/ pravovremenost medijskih sadržaja, (4) atraktivnost i (5) društvena angažiranost, u evaluaciji hrvatskih tiskovina (novine i vizualna produkcija) analiziran je temeljni komunikološki model javnog komuniciranja „svi, sa svima, o svemu, potpuno, argumentirano i osobno odgovorno“ na svim razinama pisane i vizualne novinske produkcije u hrvatskim tiskovinama u istraživačkim vremenskim granicama od 3. siječnja do 3.veljače 2021.godine. Projektno istraživanje je longitudinalnog karaktera (istraživačka studija br.1.). U ovom istraživanju autori prezentiraju samo dio istraživačkih projektnih rezultata, koji se odnose na dobivene empirijske istraživačke rezultate,
koji se odnose na interpretacijsku komunikološku analizu objektivnosti,
primjerenosti, brzine (pravovremenosti), atraktivnosti, te društvene angažiranosti novinskih pisanih i vizualnih evaluacijskih medijskih sadržaja. Rezultati segmentirano prezentiranih empirijskih istraživanja su pokazali visoku korelacijsku zastupljenost novinskih pisanih vizualnih medijskih sadržaja na temu Vlade i premijera Vlade RH, te ukazuju na visoku ekstremnu zastupljenost, u pojedinačnim tiskovinama, s
iracionalnim negativnim novinskim pisanim i vizualnim objavama.
Communicological praxeological evaluation of media content in Croatian newspapers (written visual newspaper content) in relation to the work of the Government of the Republic of Croatia and government institutions, in this research, provided an answer to the question of whether Croatian print media are a mirror of real events or distorted and reshaped reality. The main goal of this longitudinal project research study is to find out how Croatian publications with their (non)critical authorial written and visual contents influence the formation of public opinion among the citizens of the Republic of Croatia about the work and reputation of the Government of the Republic of Croatia. Qualitative and quantitative paradigmatic ontological, epistemological, axiological, rhetorical, statistical and empirical research methodology were used. By choosing a communicological praxeological universal research method of five evaluation variables: (1) objectivity, (2) appropriateness, (3) speed/timeliness of media content, (4) attractiveness and (5) social engagement, in the evaluation of Croatian publications (newspapers and visual production) the basic communicative model of public communication "everyone, with everyone, about everything, fully, argumentatively and personally responsible" at all levels of written and visual newspaper production in Croatian newspapers in the research time limits from January 3rd to February 3rd, 2021 is analyzed. Project research has a longitudinal character (research study no. 1). In this research, the authors present only part of the research project results, which relate to the obtained empirical research results, which relate to the interpretive communication analysis of objectivity, appropriateness, speed (timeliness), attractiveness, and social engagement of newspaper content. The results of segmented empirical research showed a high correlation between newspaper written visual media content on the topic of the Government and the Prime Minister of the Republic of Croatia, and indicate a high extreme representation, in individual publications, with irrational negative newspaper written and visual content.
Svojim raspravama u posljednjih dvadeset godina provjeravam kako upotreba većeg broja podataka utječe na književnopovijesne spoznaje. U interpretaciji pojedinih slovenskih kanonskih tekstova ...digitalni alati nemaju značajnije uloge. Proširimo li opseg interpretacije s interpretacije pojedinog teksta na interpretaciju autorskih opusa, žanrovskih korpusa, razdoblja ili nacionalne književnosti u cjelini, ispostavlja se da kvantita-tivne metode, kojima polet daju digitalizacija, organizacija u zbirkama i digitalni alati, povećavaju vjerodostojnost istraživanja. Cijena je toga odricanje od plastičnih školskih i enciklopedijski jasnih opisa te defini-cija. Razvojna se linija književnoga svijeta kroz digitalnohumanističke naočale ne vidi najjasnije jer središnje književne figure i tekstovi gube vidljivost u mnoštvu konkurentnih ili marginalnih pojava. Slovensku književnost više ne određuje diktat velike književnopovijesne priče, tj. slika rođenja nacije iz duha književnosti, nego se ona manifestira kao slučajna pojava, kao cjelokupno književno stvaralaštvo u Sloveniji, uključujući i stvaralaštvo na drugim jezicima. To je stvaralaštvo zbog posebnih okolnosti drugačije od stvaralaštva susjeda i zahtijeva novu, nacionalno specifičnu definiciju književnih pojava. Nove interpretacije slovenske književnosti nisu samo posljedica upotrebe novih digitalnih alata, već i posljedica promjena samoga književnog sustava. Književnost više nije prvenstveno predana naciji kao u svojim programskim poče-cima, već i raznolikom mnoštvu drugih legitimnih funkcija: razonodi, društvenoj emancipaciji žena i drugim društvenim emancipacijama te mobilizacijama, potrebi za izvrsnošću, eskapizmu, autorefleksiji i autoterapiji, iznalaženju alternativnih društvenih modela.
Krugovi parnjaci Kalafatić, Hrvoje; Šiljeg, Bartul
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
2018, Letnik:
35, Številka:
-
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Neolitička naselja (6./5. tisućljeće pr. Kr.) okružena opkopom rasprostiru se širom Europe, pa i na prostoru istočne Hrvatske o čemu postoji opsežna bibliografija. Istraživanja provedena posljednjih ...nekoliko godina utvrdila su postojanje do sada nezabilježenoga načina formiranja i organizacije takvih naselja na području istočne Hrvatske – naselja u parovima. Novi tip naselja utvrđen je daljinskim istraživanjima snimanjem iz aviona kao i drona, u kombinaciji sa serijama satelitskih i avionskih vertikalnih snimaka, a rezultati terenskih pregleda tako otkrivenih nalazišta potvrdili su kako su navedena naselja uglavnom višeslojna, dugotrajna te pripadaju sopotskoj kulturi, pri čemu se okvirno mogu datirati u 5. tisućljeće pr. Kr.
Neolithic settlements (6th/5th millennium BC) encircled by moats were widespread throughout Europe, including eastern Croatia, on which there is an extensive bibliography. Excavations conducted over the last several years have confirmed the existence of thus far unrecorded methods for the formation and organization of such settlements in eastern Croatia – twin settlements. This new type of settlement was ascertained by means of remote sensing from aircraft and by means of drones, in combination with a series of satellite and aerial vertical photographs, while the results of field surveys of the sites so discovered have confirmed that they were generally multi-layered, long-term and attributed to the Sopot culture, so that they may be generally dated to the 5th millennium BC.
This paper discusses two versions of ontological hermeneutics. One concept of ontology is represented by Hans-Georg Gadamer, and another is represented by two Italian thinkers – Luigi Pareyson and ...Gianni Vattimo. These three philosophers share a belief that in post-metaphysical thought ontology is possible only as practical hermeneutics. However, the Italian philosophers Pareyson and Vattimo attain the practical approach in a different way than Gadamer. This paper states that the views herewith distinguished, i.e., those of Gadamer and Pareyson-Vattimo, are different in two aspects. The first difference is related to the manner these authors construct their concepts of hermeneutics. Gadamer sees hermeneutical ontology as a universal theory of understanding, whereas according to Pareyson and Vattimo we encounter a theory of interpretation. This aspect supposes the second point by which the distinction between the position of Gadamer and that of Pareyson and Vattimo becomes even clearer. The second difference is related to the manner they describe the praxis itself. In Gadamer’s philosophy hermeneutical praxis is, first of all, the dialogue which leads to understanding, whereas for Pareyson and Vattimo the hermeneutical praxis means the conflict.
Rad pruža uvid u temu komodifikacije teške baštine. U prvom dijelu rada autori teorijski analiziraju pojam baštine iz muzeološke pozicije te potom definiraju pojam teške baštine koji se u znanstvenoj ...literaturi sve češće koristi, a odnosi se na one segmente naslijeđa neke zajednice ili društva koji često nisu prepoznati ili predstavljaju zanemarivani i ponekad negirani dio prošlosti koji se ne uklapa u tzv. poželjnu afirmativnu baštinu. Autori potom obrazlažu kompleksnost same komodifi acije baštine koja ima svoje pozitivne i negativne aspekte. U drugom dijelu naglašena je važnost prepoznavanja komodifikacije teške baštine kao posebno osjetljivog i dodatno izazovnog procesa prilikom kojeg je nužno uzeti u obzir brojne aspekte poput interpretacije i prezentacije teške baštine te mnoga etička pitanja.
The article aims to show the similarities and differences between Nietzsche’s interpretative knowledge and Gadamer’s interpretative understanding. Emphasizing the “interpretative” nature of knowledge ...and understanding both authors faced the problem: how is it possible to avoid the dogmatic affirmation of one and only “correct” interpretation without lapsing into absolute relativism, which rejects any possibility of speaking about “validity” of competing interpretations. The dilemma of dogmatism and relativism in understanding of “meaning” is also the central problem of modern hermeneutics that had sparkled the debate between H. G. Gadamer and E. Betti, J. Derrida and J. Habermas. This article is intended to support two theses. First, there are irreducible differences between positions of Nietzsche and Gadamer, therefore, any attemptsto reduce Nietzsche’s “perspectivism” to Gadamer’s “philosophical hermeneutics” are not valid. Second, the problem of relativism and dogmatism of “meaning” in Gadamer’s hermeneutics can be solved through the provision of Husserl’s phenomenology, which describes how we recognize the meaning of a “thing” as a “thing in itself” through different “profiles”. However, Nietzsche’s perspectivism, which criticizes dogmatism of “meaning”, does not solve the problem and hence slides to the other extreme – relativism.
Rad pruža uvid u problematiku pojmova baština i teška baština. Dublje istraživanje izvora i upotrebe ovih pojmova ima za svrhu rasvjetljavanje pozicija koje se zauzimaju njihovim korištenjem te ...reperkusija koje iz toga proizlaze. Teška baština pojam je kojim se mahom označavaju baštinski fenomeni koji su u sukobu sa službenim narativima i kulturnim politikama. U radu se iznose tri primjera teške baštine – iz Berlina, Zagreba i Busana – koji će poslužiti kao osnova za analizu pojmova. Rad će prikazati kolika je opravdanost upotrebe distinktivnog pojma teške baštine te koje su njegove prednosti i nedostaci kada se upotrebljava unutar znanstvenog diskursa.
PDF
