Cilj. Na primjeru konferencije u organizaciji visokoškolske knjižnice cilj je prikazati koristi koje konferencija može donijeti u okupljanju i povezivanju knjižnice s korisnicima i suradnicima.
...Pristup/metodologija. Prikazana je konferencija o medicinskim informacijama (Medical Information Conference Croatia – MICC) koju organizira Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obrađeni su rezultati koji govore o broju i strukturi predavača te sudionika konferencije. Zaključci naznačuju ulogu konferencije koja je pružila knjižnici priliku za sudjelovanje u stalnom usavršavanju djelatnika u medicini te uključivanje u službene programe trajne medicinske izobrazbe liječnika.
Rezultati. Uspješnost koncepcije konferencije MICC koju je organizator usklađivao s korisničkim zahtjevima i potrebama potvrđena je istraživanjem provedenim na broju i strukturi sudionika konferencije. Rezultati pokazuju da su liječnici najčešći sudionici konferencije (čine 45,1 % sudionika u razdoblju od 2009. do 2018. godine), čime je ostvaren cilj knjižnice u pružanju podrške stručnjacima iz područja djelovanja svoje matične ustanove.
Praktična primjena. Konferencije su djelotvoran način povezivanja visokoškolske knjižnice s korisnicima i suradnicima, ali i pružanja podrške u ostvarivanju obrazovnih ciljeva matične ustanove. Knjižnice organiziranjem konferencija mogu sudjelovati u osvještavanju informacijskih potreba sudionika, poučavati ih informacijskoj pismenosti i poticati na cjeloživotno učenje.
Društveni značaj. Specijalizirane konferencije iz područja djelovanja visokoškolskih knjižnica, usmjerene na informacijsko opismenjavanje, doprinose upoznavanju korisničke zajednice s aktualnim temama s područja znanstvenih informacija i znanstvene komunikacije.
Originalnost/vrijednost. U ovom radu opisana je jedina redovita konferencija korisnika medicinskih informacija organizirana u Hrvatskoj od strane visokoškolske knjižnice. Također, rad prikazuje iskustvo visokoškolske knjižnice u organizaciji konferencije, izboru tema i prepoznavanju informacijskih potreba korisničke zajednice.
Prispevek izhaja iz nekaterih teoretskih razmislekov o starosti in staranju, ki se pojavljajo v razpravah o izobraževanju starejših. Temu sledi predstavitev mednarodnih dokumentov, v katerih je ...izobraževanje povezano z aktivnim življenjem starejših, ter nekaterih ugotovitev raziskav, ki poudarjajo velik pomen izobraževanja starejših za blaginjo na individualni in družbeni ravni. V nadaljevanju so analizirani podatki raziskave PIAAC o vplivu izobrazbe in spretnosti na področju aktivnega državljanstva, socialne kohezije in osebnega razvoja. Posebej so v ospredju podatki, ki se nanašajo na vzorec starostne skupine 55–65 let v izbranih državah. Ugotovitve analize potrjujejo povezavo med stopnjo izobrazbe in spretnosti starejših odraslih ter individualno in družbeno blaginjo v večini izbranih držav, čeprav je povezanost v nekaterih državah močnejša.
New forms of threat in a globalized international community pose new and greater challenges to crisis management systems requiring appropriate solutions. In this, the issue of national security more ...and more gives way to civil security focused primarily on individual safety in globalized, multipolar relations characteristic of transnationalism. New threats take on a general transborder character affecting equally all individuals in a certain civilizational environment, regardless of their national, ethnic, religious, cultural or social traits or their social class. The threats are usually directed against social environments governed by different values, but they often endanger the very environment in which they originate. In addressing these new security challenges, fundamental instruments of national security, and firefighting as part of the overall system, must find appropriate answers. Firefighting in Croatia is regulated by the Firefighting Act and by detailed regulations governing the organization of firefighting in local and regional administrations.
To examine the effects of various maternal and neonatal perinatal factors on the child's body mass index (BMI) and physical fitness at school-age.
Data from two registries, the SLOfit database (a ...national surveillance system of children's motor and physical development) and Slovenian National Perinatal Information System (NPIS) were analysed. Perinatal data for 2,929 children born in 2008 were linked to results of SLOfit testing of these children in 2016. Linear regression analysis was used to assess the potential relationship between several perinatal factors (very preterm birth, birth mass, maternal age, hypertensive disorders of pregnancy, gestational diabetes, parity, plurality, maternal pre-pregnancy BMI, mode of delivery, presentation, Apgar score at 5 minutes, and admission to a neonatal intensive care unit (NICU)) and child's BMI or child's physical fitness index (PFI) at the age of eight years. We also included child's school grade and maternal educational level in the analysis. A p value <0.05 was considered statistically significant.
Children born to mothers with lower pre-pregnancy BMI and higher education had lower BMI and higher PFI (p<0.001) at school-age. Physical fitness was also inversely associated with nulliparity (p<0.001) and NICU admission (p=0.020).
Among all perinatal factors studied, higher maternal education and lower pre-pregnancy BMI seem to be the most significant determinants of child's BMI and physical fitness at school-age.
U skrbi za bolesnika s kroničnom ranom sudjeluje niz zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti i razina obrazovanja koji uz nezdravstvene djelatnike sačinjavaju multidisciplinarni tim o kojem ...ovisi ne samo tijek i ishod liječenja već i kvaliteta života bolesnika. dio tima je i obiteljski liječnik čiji su zadaci u prevenciji, dijagnostici, liječenju, praćenju, sprječavanju komplikacija i recidiva te potpunog oporavka bolesnika s kroničnom ranom, a sveukupna se skrb nastavlja i nakon zacjeljenja ili je dio palijativne skrbi. Specifična izobrazba liječnika obiteljske medicine i tima suradnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz poboljšanje materijalnih uvjeta i opreme može pružiti prema holističkim principima organiziranu kvalitetnu skrb bolesniku s kroničnom ranom. U izradu programa trajne medicinske izobrazbe treba uključiti sva stručna društva obiteljske medicine kao i stručna društva ostalih specijalnosti – struka koja se bave problematikom rana. treba iskoristiti mogućnosti moderne informacijske tehnologije, a izobrazbu oblikom, mjestom, vremenom, obimom, financijskom dostupnošću i izborom tema prilagoditi potrebama obiteljskih liječnika. pokazan interes za timskom izobrazbom treba pretočiti u specijalizirane programe u čiju je izradu neophodno uključiti osim liječničkih i sestrinska stručna društva. Posebnu pozornost posvetiti izobrazbi mlađih liječnika/sestara, onih s manje radnog iskustva, koji do sada nisu pohađali izobrazbu, koji nemaju iskustva u radu s bolesnicima s ranama, čiji timovi uglavnom skrbe o bolesnicima starije životne dobi te polaznicima specijalizacije obiteljske medicine odnosno sveučilišnog studija sestrinstva.
Među dominantnim pojmovima (ne samo) u području učiteljske izobrazbe svakako je pojam kompetencije. Rad se bavi pitanjem jesu li današnji ustroji učiteljske izobrazbe usmjereni na stjecanje ...profesionalnih kompetencija novum u povijesti učiteljske izobrazbe ili su i njima okosnica klasične (sadržajne) sastavnice učiteljske izobrazbe kojima se, u duhu vremena, danas pristupa novom terminologijom. U članku se u tu svrhu analiziraju i uspoređuju aktualni standardi za učiteljsku izobrazbu u Njemačkoj kao i pristup učiteljskoj izobrazbi u početcima ustrojavanja profesionalne sveučilišne izobrazbe učitelja. Rezultati njihove analize i usporedbe pokazuju da su konstitutivne sastavnice današnjih kurikuluma učiteljske izobrazbe bile sadržajne sastavnice učiteljske izobrazbe već u povijesno prvom nacrtu sveučilišne, specifično učiteljske izobrazbe. Cilj joj je bio kao i danas kvalificirati učitelja za kompetentno obavljanje dužnosti svojstvenih učiteljskom pozivu, iako se pojmom kompetencije još nije operiralo.
Učenici iz ustanova socijalne skrbi osjetljiva su podskupina čije se inkluzivne potrebe često razlikuju od potreba prosječnog učenika za koje se očekuju specifične učiteljske kompetencije. Rad ...prikazuje posebne odgojno-obrazovne potrebe ove heterogene skupine školske djece pojašnjavajući razloge češće pojavnosti teškoća u učenju, problema u ponašanju, emocionalnih i drugih razvojnih problema uvjetovane nepovoljnim odgojnim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim čimbenicima. Analizirani su važeći online dostupni studijski programi fakulteta budućih učitelja obveznih osnovnoškolskih nastavnih predmeta i učitelja razredne nastave dvaju sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je utvrditi broj predmeta usmjerenih na poučavanje učenika s teškoćama tijekom inicijalnog obrazovanja budućih učitelja te pojavnost tema odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u predmetima koji čine temelj buduće učiteljske prakse, predmetima za stjecanje didaktičko-metodičkih, psiholoških, pedagoških, socijalnih i praktičnih nastavnih kompetencija. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao prediktor za buduća istraživanja i osnova pri kreiranju programa za stručna usavršavanja u području inkluzivnog poučavanja utemeljena na objektivnim potrebama pojedinih učiteljskih zanimanja.
U radu se prikazuje razvoj knjižnice Studijskog centra socijalnog rada u razdoblju 1994.-2013. Prate se promjene u načinu rada knjižnice uvjetovane kvantitativnim i kvalitativnim promjenama u samoj ...ustanovi. Posebice se naglasak stavlja na proces informatizacije knjižnice, koji je inicirao mnoge druge promjene u načinu rada. Nadalje se prati proces profesionalne izobrazbe knjižničara, te potom izobrazbe i korisnika knjižnice posebice u korištenju novih informacijskih alata. Pri tome se ne zanemaruje niti utjecaj prostornog preuređenja knjižnice, što je uvjetovalo drugačiji smještaj fonda, njegovu cjelokupnu reklasifikaciju, te izradbu više novih vrsta kataloga. Pozitivne promjene koje su se dogodile u relativno kratko vrijeme, od nepuna dva desetljeća, otvaraju nove mogućnosti razvoja knjižnice. Obzirom na povijesni karakter rada korištena je historiografska metoda, te metoda analize sadržaja. Dobiveni su podatci strukturirani analitičko-sintetičkom metodom.
The second 'green skills' forum organised by Cedefop and the OECD-LEED in February 2014 provided an open space for discussion between researchers, policy-makers, social partners and international ...organisations on skills development and training needs for a greener economy. The focus of this second staging of the event was 'green skills and innovation for inclusive employment growth'. The discussions were aimed at identifying obstacles and challenges lying ahead for the development of skills, education and training policies suitable to address the transition to greener and job-rich growth: to set out strategies, initiatives and policy approaches tackling key skills issues for green growth; compare methods and tools used in monitoring and evaluating developments in labour markets; indicate how research can support better targeted policy-making and skills strategies; and identify gaps in knowledge and provide guidance for future research and collaboration for transitioning to a low-carbon economy. (Author's abstract, IAB-Doku).
Bolesnici s dijabetes melitusom često pate od sindroma dijabetičnog stopala, stanja koje dovodi do stvaranja ulkusa na stopalu ili čak do amputacije donjeg ekstremiteta. Periferna neuropatija ...udružena s ponavljajućom traumom stopala, te periferna vaskularna bolest su glavni etiološki čimbenici u nastanku ulkusa stopala. Drugi značajno doprinoseći čimbenici uključuju utjecaj kalusa, povećani plantarni pritisak i lokalne infekcije. Središnju ulogu u prevenciji ulkusa stopala ima izobrazba bolesnika o njihovoj bolesti. Jednostavne preventivne mjere koje bolesnik može poduzeti uključuju redovite samopreglede, odgovarajuću dnevnu higijanu stopala, odgovarajuću obuću radi smanjenja plantarnih pritisaka te medicinsku pedikuru koju treba provoditi pediker s iskustvom u obradi bolesnika s dijabetičnim stopalom. Važnost kalusa kod dijabetičnih bolesnika je pokazana u nekoliko studija s obzirom na veliku vjerojatnost naknadnog nastanka ulkusa kod bolesnika s plantarnim kalusima. U svrhu odstranjenja kalusa terapija izbora su pripravci na bazi ureje. U slučaju lokalne bakterijske ili gljivične infekcije dijabetičnog stopala indicirana je sistemska antibiotska, odnosno sistemska antimikotična terapija. Različite vrste obloga za rane su stožerna terapija za kronične ulkuse stopala uz izbjegavanje okluzivnih zavoja kod inficiranih ulkusa. S obzirom na to da se velika većina ulkusa i amputacija kod dijabetičnih bolesnika može spriječiti, neophodna je ispravna dijagnostika i multidisciplinarni pristup.
PDF
