Rad "Zapovjedno-stožerna škola 'BlagoZadro' – izobrazba najviših časnika HV-a tijekom Domovinskog rata" će u uvodnom dijelu u najosnovnijim crtama obuhvatiti početnu koncepciju sustava izobrazbe ...Hrvatske vojske i početnu časničku izobrazbu prije ustrojavanja Zapovjedno-stožerne škole "Blago Zadro", a u glavnom dijelu prikazat će povijesni tijek izobrazbe u školi do kraja 1995. i sve aspekte odgojno-obrazovnog procesa. U radu će biti analizirani svi elementi didaktičko-metodičkog četverokuta, a bit će ukazano i na ograničenja nastavnog procesa i načine na koji su ista rješavana. U radu će biti prikazan i razvoj nastavne institucije i unapređenje nastavnog procesa od I. do IV. naraštaja. Rad je sastavni je dio projekta "Vojna izobrazba HV-a tijekom Domovinskog rata".
Školovanje časnika i dočasnika započeto 1993. godine, nastavljeno je, kako u relativno mirnim uvjetima tako i u uvjetima ratnog djelovanja, u 1994., 1995. i 1996. godini. Polaznici četveromjesečnog i ...šestomjesečnog školovanja u 1995. godini sudjeluju u ratnim operacijama Bljesak, Ljeto .95. i Oluja, te potom nastavljaju školovanje u 1996. godini. U razdoblju od 1994. do 1996. godine četveromjesečnu izobrazbu završilo je pet naraštaja, a šestomjesečnu izobrazbu također pet naraštaja. Više časnika završilo je razne tečajeve: za pirotehničare, za zapovjednike tehničkih postrojbi, te za zapovjednike pričuvnih postrojbi iz svih operativnih zona. U tom razdoblju izmijenjeni su NPP-i i primijenjen sustav MPRI . DTAP, a izobrazba je, uz veću informatizaciju, prilagođena standardima NATO-a. Promjenama u sustavu odabira kandidata i kontinuiranom edukacijom nastavnog osoblja ostvarena je pozitivna selekcija kandidata za polaznike i nastavnike, pa je tako Časnička škola postigla izvrsne rezultate u 1994., 1995. i u 1996. godini.
S profesionalizacijom odgoja postavlja se problem kako se može evaluirati zadovoljava li odgoj doista profesionalne standarde i koji su to standardi. U pravilu se ti standardi definiraju kao ...kompetencije nastavnika. S tim u svezi sastavljen je niz popisa koji u pojedinostima navode što nastavnik mora znati i učiti. Ti su popisi uglavnom samo enumeratni i nesustavni. Nasuprot tome, u članku se iznosi prijedlog da se pokazivanje definira kao temeljna kompetencija kojom bi svaki nastavnik trebao minimalno raspolagati da bi mogao profesionalno djelovati. Pokazivanje je specifična domaća operacija odgoja i trebalo bi stoga tvoriti osnovicu za pedagošku evaluaciju odgoja.
