U radu je opisana složena evaluacija projekta Uvođenje supervizije u sustav socijalne skrbi Republike Hrvatske koji se dovijao od 2000. do 2004. godine. Svrha provedenog projekta je bila pokazati ...kako se uvođenjem supervizije psihosocijalnog rada može poboljšati kvaliteta (psihosocijalnih) usluga socijalne skrbi. Prikazan je složeni model evaluacije koji je izrađen u skladu s metodom LFA (eng. Logical Framework Approach). Uporabljene su različite kvantitativne i kvalitativne tehnike prikupljanja podataka, kao na primjer fokusirane grupne diskusije, upitnici i skale procjena. Formativna (procesna) evaluacija pokazala je da se projekt odvijao kvalitetno i onako kako je bilo predviđeno, te da je prilagođavan potrebama polaznika koje su otkrivane tijekom njegova provođenja. Sumativna evaluacija je pokazala da je projekt doveo do (1) osposobljenih 10 trenera za superviziju, (2) kompetentnih novih 35 supervizora u socijalnoj skrbi, (3) kvalitetnijih psihosocijalnih usluga klijentima, (4) spremnosti na zagovaranje supervizije, (5) zadovoljenih uvjeta za kontinuiranu izobrazbu supervizora i (6) definiranje elemenata optimalnog modela supervizije u sustavu socijalne skrbi.Iz navedenog slijedi da je svrha projekta postignuta jer je dokumentirano da se uvođenjem supervizije može poboljšati kvaliteta psihosocijalnih usluga socijalne skrbi i da su stvoreni preduvjeti za održivu superviziju.
In closed social systems the social position of an individual is determined by the social position of the family into which he or she was born, whereas in open social systems mobility from one social ...class to another is possible. This paper concerns the relationship between the class position an individual actually occupies and the class into which he or she was born. First the concept of social class is described and different types of social mobility are presented. Than the research methodology is described and the results are presented and discussed. At the end of the paper certain comparisons to other European countries are made.
V zaprtih družbenih sistemih je družbeni položaj posameznika določen s položajem družine že ob človekovem rojstvu. V odprtih družbah pa prihaja do vertikalne in horizontalne družbene mobilnosti, katera je predstavljena v prispevku. V Sloveniji je v času tranzicije mnogo ljudi, zaposlenih v industriji izgubilo službo, po drugi strani pa so se mnogi zaposlili v storitvenih dejavnostih. Stopnja družbene mobilnosti je bila zato zelo velika. V prispevku predstavljamo družbene razrede, različne vrste družbene mobilnosti ter raziskavo družbenih razredov v Sloveniji. Na koncu rezultate primerjamo tudi s stanjem v Evropi.
Polazište ovog rada je prisutna diskrepancija u području obrazovanja
odraslih. Naglašavanje važnosti obrazovanja odraslih u životu pojedinca i društvene zajednice općenito kao i zahtjeva za ...kvalitetnim obrazovnim okvirom za obrazovanje odraslih te kompetentnosti djelatnika u njemu ne prati proces njihove profesionalizacije. Profesionalna sveučilišna izobrazba andragoga je, iako ne jedini, to svakako temeljni element tog procesa. U tekstu se analiziraju aktualni ustroji magistarskog studija obrazovanja odraslih u Njemačkoj. Cilj je utvrditi njihova zajednička organizacijska i sadržajna obilježja koja bi mogla poslužiti kao poticaj promišljanju sveučilišne izobrazbe andragoga koja se u ovom prilogu zagovara.
- - - - -
The starting point of this paper is to present a discrepancy in the field of adult education. Highlighting the importance of adult education in the life of the individual and the community in general, as well as the requirements for the quality framework for adult education and competence of employees in it, does not follow the process of their professionalization. Professional university education of andragogues (adult educators), although not the only one, is certainly a fundamental element of this process. The paper analyzes the current structures of master studies of adult education in Germany. The goal is to determine their common organizational and content features that could serve as an incentive on future deliberation of university
education for andragogues that is advocated for in this article.
Autorica se u ovom članku putem problema u superviziji osvrće na razvoj doživljaja identiteta grupnog analitičara tijekom izobrazbe iz grupne analize. Upućuje na probleme tijekom izobrazbe koji su ...evidentirani sa stajališta supervizanda i supervizora te na utjecaj vanjskih čimbenika putem evaluacijskih listova iz programa izobrazbe, vlastita supervizorskog iskustva i razgovora s kolegama grupnim analitičarima.
Predmet su ovog rada mišljenja studenata nastavničkog smjera germanistike o njihovoj pripremljenosti i educiranosti za porabu informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u nastavi njemačkog kao ...stranog jezika te prisutnosti tema povezanih s IKT-om u njihovom studijskom programu. U tu su svrhu provedena dva istraživanja putem online anketiranja – prvo 2018. godine na četirima hrvatskim sveučilištima, a drugo 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ciljevi istraživanja bili su ispitati postavljene hipoteze: smatraju li se studenti nedovoljno educiranima o uporabi IKT-a u nastavi te bi li željeli više sadržaja i tema povezanih s IKT-om u njihovom studijskom programu. Rezultati dvaju istraživanja analizirani su zasebno i usporedno. Premda su istraživanja pokazala da se velik broj studenata osjeća dostatno stručno osposobljenim za uporabu IKT-a u nastavi, većina bi željela veću prisutnost nastavnih sadržaja s područja IKT-a tijekom studija. U zaključku su ocrtani prijedlozi za uključivanje IKT sadržaja u studijske programe nastavničkog smjera germanistike. Prijedlozi se temelje na rezultatima dobivenim u okviru provedenih istraživanja.
Ministarstvo poljoprivrede (MP) Republike Hrvatske donijelo je Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida (NAP) sukladno zahtjevu Direktive 2009/128/EZ. Na osnovi zakona o ...sredstvima za zaštitu bilja izrađen je pravilnik kojim se propisuju uvjeti i način provedbe osnovne i dopunske izobrazbe profesionalnih i ostalih korisnika. Ovlaštena institucija od strane MPa, tvrtka DMD Naturalis d. o. o. iz Zagreba, započela je u prosincu 2014. provedbu izobrazbe. Tijekom razdoblja do kraja listopada 2015. provela je 142 izobrazbe za profesionalne korisnike s 20 predavača u 109 mjesta za 5 666 korisnika. Izobrazbe su provođene od Stona, najjužnijeg mjesta, do Gradišćaka kao najsjevernijeg, i od najistočnije Županje do najzapadnijeg Umaga. Provedba izobrazbi bila je izazov kako za ovlaštene institucije i angažirane predavače, tako i za korisnike jer je bila najopsežnija i najzahtjevnije organizirana edukacija punoljetnih osoba u povijesti hrvatske fitomedicinske struke. Ciljevi rada su: 1. razvijenim andragoškim instrumentom izmjeriti uspješnost provedene izobrazbe; 2. analizirati čimbenike za uspješnu izobrazbu SWOT analizom provedenom među predavačima i administratorima ovlaštene institucije. U svrhu provođenja prvog dijela istraživanja telefonski je provedena nasumična anketa koja se sastoji od tri dijela upita nad uzorkom od 10 % educiranih korisnika (N= 600). Za drugi dio istraživanja provedena je SWOT analiza izobrazbe koju su proveli predavači i administratori institucije. Po dobnoj strukturi u izobrazbi prevladavaju osobe iznad 30 godina starosti, muškarci, sa srednjom stručnom spremom. Polaznici su na većinu pitanja o zadovoljstvu s provedenom izobrazbom i osobnim napretkom odgovorili ocjenjujući ih izvrsno ili vrlo dobro. Iz vrijednosti najvećeg umnoška (19,8) SWOT matrice najbolja strategija za unaprjeđenje izobrazbe u budućnosti bila bi tzv. strategija „MAXIMINI“.
Cilj je ovog istraživanja prikazati način na koji studenti programa pedagoškog obrazovanja shvaćaju pojam društvenih mreža s pomoću metafora. Istraživanje je provedeno na uzorku od 70 studenata koji ...su pohađali program pedagoškog obrazovanja na Sveučilištu Anadolu. Podatci za istraživanje prikupljeni su s pomoću alata koji je uključivao anketu o demografskim podatcima i sljedeći izraz: „Društvena mreža je poput…, jer ….“ Različiti načini shvaćanja pojma društvenih mreža kod studenata analizirani su primjenom tehnike analize sadržaja. Cramerov V test koristio se kako bi se ispitala veza između spola i odsjeka na kojem studenti studiraju, i njihovo shvaćanje pojma društvenih mreža. Kao rezultat istraživanja dobivene su ukupno 44 valjane metafore koje su o pojmu društvenih mreža naveli studenti programa pedagoškog obrazovanja. One su grupirane u osam konceptualnih kategorija. U istraživanju je primijećeno da su najčešće korištene metafore o pojmu društvenih mreža bile: „komunikacijski alat“, „svijet“ i „zarazna bolest“. Te se metafore nisu razlikovale s obzirom na spol ispitanika i odsjek na kojemu su studirali, a njihovo shvaćanje pojma društvenih mreža uglavnom je bilo usmjereno prema pozitivnim kategorijama.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi učinak kućne njege bolesnika s moždanim udarom i izobrazbe njegovatelja na opterećenje i kvalitetu života njegovatelja. Istraživanje je provedeno primjenom ...prave eksperimentalne metode s kontrolnom skupinom prije i poslije testiranja. U istraživanje je bilo uključeno 43 eksperimentalna i 43 kontrolna bolesnika i njegovatelja. Podaci su se prikupljali pomoću sljedećih upitnika: Patient and Caregiver Description Form, Patient Problem Identifying Form, Caregiving Burden Scale i SF-36 Quality of Life Scale. Sestrinska njega se bolesnicima eksperimentalne skupine pružala prema modelu svakodnevnih aktivnosti, dok u kontrolnoj skupini nije bilo nikakve intervencije. U statističkoj analizi primijenjena
je distribucija postotka, χ2, t-test za neovisne uzorke, parni t-test, Mann-Whitney U test i Wilcoxon signed-rank test. Nije bilo statistički značajne razlike srednjih vrijednosti prije i poslije testiranja između njegovatelja eksperimentalne i kontrolne skupine. Statistički značajna razlika utvrđena je između srednjih vrijednosti svih pod-dimenzija ljestvice kvalitete života prije i poslije testiranja u njegovatelja eksperimentalne skupine. Ovo istraživanje je pokazalo da kućna njega bolesnika s moždanim udarom uz izobrazbu njegovatelja smanjuje opterećenje i poboljšava kvalitetu života njegovatelja.
Socijalne su kompetencije budućih nastavnika jedne od najznačajnijih kompetencija za uspješan rad u odgojnim i obrazovnim ustanovama. Socijalne kompetencije nastavnika podrazumijevaju empatiju, ...komunikacijske vještine, toleranciju, kooperativnost i uzajamnu pomoć, odgovornost prema sebi i drugima, ustrajnost u obavljanju zadataka, odgodu zadovoljstva, kontroliranje nasilnih ponašanja, iskazivanje osjećaja vrijednosti, jedinstvenost i pozitivnu sliku o sebi. Komunikacijske vještine, kao najvažniju sastavnicu socijalne komunikacije, neophodno je poticati i u polaznika pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičke izobrazbe jer će jedino socijalno kompetentni stručnjaci različitog profila tijekom rada u odgojno-obrazovnim ustanovama moći vladati sustavima upravljanja učenja i znanja te poticati socijalnu kompetenciju učenika. Rezultati kvantitativnog istraživanja provedenog među 179 polaznika pedagoško-psihološke i didaktičko-metodičko izobrazbe u Slavonskom Brodu, Koprivnici i Zaboku pokazuju da se polaznici samoprocjenjuju socijalno kompetentnima s razvijenim komunikacijskim vještinama. Analizom varijance i Post Hoc testom utvrđeno je nepostojanje statistički značajne razlika u procjenjivanju socijalne kompetencije polaznika u odnosu na spol, broj godina radnoga staža i viša znanstvena zvanja, dok postoji statistički značajna djelomična razlika u procjenjivanju socijalne kompetencije polaznika s obzirom na dob.
PDF
