La fonction publique et la crise sanitaire Michel, Jérôme
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
10/2022, Letnik:
59, Številka:
3
Journal Article, Conference Proceeding
Recenzirano
Odprti dostop
Kriza uzrokovana pandemijom Covid-19 bitno je utjecala na ulogu javnopravnih tijela. U dokumentu OECD-a iz travnja 2020. godine navodi se kako su se sve europske države morale suočiti s ...nezabilježenim izazovom. U predmetnom izlaganju sagledavaju se pravne posljedice uzrokovane pandemijom COVID-19 na javnopravna tijela i usluge koje se pružaju građanima.
The crisis caused by the Covid-19 pandemic has significantly affected the role of public services.
The OECD document from April 2020 states that all European countries had to face an unprecedented
challenge. This presentation looks at the legal consequences caused by the COVID-19 pandemic on
public bodies and services provided to citizens.
Na temelju raznovrsnih vrela ispituje se karakter mletačke vlasti u Dubrovniku u prvim desetljećima 13. stoljeća i uspoređuje s upravnim modelima na drugim mletačkim posjedima. Zahvaljujući obilju ...dokumenata vezanih uz kneževanje Giovannija Dandola (1209?-1235) utvrđuje se knežev socijalni background, rekonstruiraju njegovi prihodi od dubrovačke funkcije i razmatraju mogući poslovni interesi. Ujedno se preispituju stari i nude neki novi pogledi na dubrovačku političku situaciju toga doba pod utjecajem međunarodnih silnica na Jadranu, Sredozemlju i u kopnenom zaleđu. Analiziraju se i interpretiraju prva dva sporazuma s Venecijom (1232, 1236) i razlozi za njihovo zaključenje, uz osvrt na historiografsku tezu o dubrovačkim pobunama protiv mletačke vlasti.
SAŽETAK: Cilj rada je izmjeriti stres na radnom mjestu u javnim službama grada Šibenika i utvrditi razlike između pojedinih vrsta javnih službi u svrhu planiranja intervencija protiv stresa u ...pojedinim radnim organizacijama. Ispitano je 90 zaposlenika, 27 članova profesionalne vatrogasne postrojbe, 28 zaposlenika ustanove za skrb i njegu o starijim i nemoćnim osobama te 35 zaposlenika vodovoda i odvodnje. Utvrđivanje psihološkog stresa i radne sposobnosti utvrđeno je pomoću upitnika o stresu na radu – HSE (health and safety executive) i upitnika o indeksu radne sposobnosti – WAI (work ability index). Rezultati pokazuju da zaposlenici staračkog doma doživljavaju svoje radno mjesto kao stresno zbog same prirode posla (težak fizički rad, psihički stres zbog uzemiravanja štićenika, nedostupnost nadređenih, nedovoljna podrška nadređenih i kolega). Profesionalni vatrogasci, suprotno očekivanjima, rijetko svoj posao doživljavaju kao stresan kao i zaposlenici vodovoda. Zaključno se može reći da je moguće utjecati na stres, umanjiti ga ili eliminirati i time smanjiti njegov utjecaj na zdravlje i radnu produktivnost djelujući na sam izvor stresa, na pojedinca ili organizaciju.
SUMMARY: The aim was to measure the stress at the workplace in several public services in the city of Šibenik and to determine the differences in the level of stress for different public services in order to plan stress-fighting strategies in the organizations. The sample included 90 subjects, 27 from professional firefighting squad, 28 from an institution for the care of elderly people, and 35 employees from the local department of waterworks and sewage. The level of psychological stress and work ability was determined using the HSE (health and safety executive) questionnaire testing stress, and the WAI (work ability index) questionnaire. The results indicate that employees at the home for the elderly perceive their work as stressful due to the nature of the work itself (great physical strain, psychological stress caused by inmates, inaccessible superiors, and insufficient support from superiors and colleagues). Surprisingly, professional firefighters rarely perceive their work as stressful, and the same is true of the waterworks and sewage employees. In conclusion, it may be summed up that it is possible to affect the level of stress, reduce or eliminate it and thus reduce its impact on the health and productivity by addressing the very source of stress, i.e. individual or organization.
Politika plaća u javnom sektoru ima za cilj ujednačiti plaće na razini državnih tijela i javnih službi te omogućiti da sustav plaća bude transparentan. U praksi, vladajuće strukture putem politike ...plaća pokazuju svoje prioritete u upravljanju javnim sektorom te takav pristup učestalo ima diskriminirajuće elemente. Postojećim zakonskim okvirom u javni sektor spadaju zaposleni u javnom sektoru, državna tijela te javne službe. Iako je svim zaposlenicima u javnom sektoru isti poslodavac (Republika Hrvatska) politika plaća ima jasne diskriminatorne elemente jer se ne poštuje načelo jednake plaće za jednaki rad te su evidentne velike varijacije u osnovnoj plaći na istoj razini stručne spreme s obzirom na pripadnost određenoj kategoriji javnog sektora. Rad prikazuje sustav određivanja plaća pojedinih kategorija zaposlenih u državnim tijelima i javnim službama te pregled trenutačno važećeg zakonskog okvira. S obzirom na veličinu javnog sektora napravljena je analiza plaća na uzorku plaća liječnika, sveučilišnih nastavnika i suradnika, sudaca i sudskih savjetnika. Kriterij odabira predmetnih radnih mjesta u uzorku je niz zajedničkih karakteristika: neovisnost u odlučivanju i radu koja je određena zakonskim okvirom, jasna hijerarhija napredovanja u struci, financiranje iz proračuna te vanjsko vrednovanje u sustavu napredovanja. Za svaku grupu od navedenih kategorija zaposlenih prikazuju se sličnosti i razlike u sustavu određivanja plaća. U skladu s navedenim, utvrđuje se u kojoj mjeri se poštuje načelo jednake plaće za jednak rad, a kako je to propisano Zakonom o radu (Narodne novine, broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022) te koji su potencijalno diskriminatorni elementi u ovakvom sustavu određivanja plaća u javnom sektoru.
U radu se razmatra problematika javnih službi s posebnim osvrtom na pitanja njihovog upravnoga uređenja, financiranja te pitanje izbora pravnog oblika u kojem bi javne službe trebale obnašati svoju ...funkciju. Utvrđuje se značaj i uloga javnih službi u gospodarstvu te se opisuju različita polazišta u pravnom uređenju javnih službi u Europskoj Uniji. Posebna pozornost posvećena je pravnoj problematici financiranja javnih službi koje su od osobitog značaja za gospodarski razvoj. Također, daje se prikaz mogućih pravnih oblika u kojima javne službe obavljaju svoje djelatnosti.
Public sector salary policy aims at making the salary system more transparent and keeping it at the same level in different public authorities and services. In practice, governing bodies use salary ...policy to demonstrate their priorities in managing the entire public sector. Such an approach frequently carries particular discriminatory features. The paper aims at presenting the system of determining the salaries of employees in public authorities and public services and giving an overview of the currently applicable legal framework in this regard. Considering the size of the public sector, a salary analysis was made on a sample of the salaries of university teaching personnel, doctors and judges. The criteria for selecting the jobs in question in the sample are the features common to each profession: independence in decision-making and work as set by the legal framework, a clear hierarchy of advancement in the profession, budget financed salaries and external evaluation related to potential advancement within the system. For each group of the aforesaid categories of employees, the similarities and differences in the salary determination system are shown. Accordingly, the extent to which the principle of equal pay for equal work is respected as stipulated by the provisions of the Labour Law, as well as potentially discriminatory elements in the determining salaries system within the public sector are established.
Predmet ovog rada je novo ustrojstvo javnih službi u europskim pravnim sustavima, do kojeg dolazi sukladno odredbama Sporazuma o uspostavi Europske Unije. U radu se analizira postupna transformacija ...postojećeg modela javnih služb, i uspostava novog koncepta javnih službi, koji se očituje u stvaranju tzv. „službi od općeg gospodarskog interesa“. U radu će se posvetiti pozornost stajalištu Europske Komisije vezanim uz novi koncept službi od općeg gospodarskog interesa, a koje je prezentirano kroz više objavljanih dokumenata. Posvetiti će se pozornost i stajalištu Europskog Suda Pravde, koji je kroz sudsku praksu postavio parametre za razlikovanje gospodarskih od negospodarskih javnih službi.
Javne službe su važan dio sustava javne uprave. Ove službe zadovoljavaju temeljne ljudske potrebe, te su neophodne za svakodnevni normalni život građana i društva u cjelini. U pravu Europske Unije ...postoji temeljna podjela na dva tipa javnih službi: komercijalne i nekomercijalne. Prve se nazivaju službama od općeg gospodarskog interesa. Druge se nazivaju socijalne službe od općeg interesa. U ovom radu će se analizirati temeljni pravni aspekti koji uređuju ove tipove službi u pravu Europske Unije, kao i odnos između Europske Unije i država članica glede njihove međusobne nadleženosti u regulaciji javnih službi.
Polazeći od različitih tradicija u pogledu obavljanja javnih službi (službi od općeg interesa), i to kontinentalno-europske i anglo-saksonske, u radu se određuju temeljna obilježja javnih službi. ...Posebna pažnja se posvećuje evoluciji koncepta javnih službi i njihovim temeljnim karakteristikama i klasifikaciji, zaštiti javnog interesa te posebnoj ulozi javne vlasti u pogledu službi od općeg interesa. Analizira se evolucija koncepta »službi od općeg interesa« koji se razvio u okviru Europske unije, a koji je stimuliran objavom nekoliko dokumenata Europske komisije (Priopćenja iz 1996. i 2001., Zelena knjiga iz 2003. i Bijela knjiga iz 2004.). Značenje je tog koncepta što odražava temeljni sukob oko izgradnje tzv. Europskog modela društva koji nastoji pomiriti zahtjeve koji proizlaze iz socijalne države, s jedne, i osiguravanja neometanog funkcioniranja zajedničkog tržišta, s druge strane. Predlažu se također temeljni elementi koji trebaju poslužiti za izgradnju koncepta socijalnih službi od općeg interesa i nastoji se pokazati njihova posebnost u odnosu na kategoriju gospodarskih službi od općeg interesa. Posebna pažnja se posvećuje kritičkoj analizi sudske prakse Europskog suda pravde s obzirom na socijalne službe o kojima je taj organ odlučivao. Zbog specifičnih karakteristika socijalnih službi zagovara se njihovo posebno tretiranje u procesu reformi kroz koje te službe prolaze.
U radu se razmatra kako se u okviru
teorije organizacije konceptualiziraju pojmovi javnog i privatnog. Cilj je rada
pokazati kako se s upravnim razvojem mijenjaju i pristupi razlikovanju javnih i
...privatnih organizacija. Uprava se razvija u smjeru sve većeg približavanja
javnog i privatnog sektora. Taj je razvoj uvjetovao i redefiniranje pojmova
javne i privatne organizacije. Tradicionalno javne organizacije bile su definirane kao javne, a privatne kao privatne, prema
formalnom, pravnom kriteriju vlasništva: organizacije u vlasništvu države
smatrane su javnima, organizacije u vlasništvu privatnog aktera, privatnima.
Suvremeni razvoj uprave doveo je u pitanje ovu formulu, stoga se danas mogu
identificirati četiri pristupa u definiranju „javnosti“ organizacije:
najstariji formalni, zatim dimenzionalni, normativni i integrativni.
This paper is concerned with the issue of public – private divide within the theory of organization. The main argument is that with administrative development and change, the definition of public, as opposed to private organization, also changes. Current state of public administration is characterized by the blurring of boundaries between public and private sectors. Due to such development the approach to public – private distinction had change. Traditionally, public organizations were identified as public on the basis of formal, legal criteria of ownership: organizations in the property of the state were considered public, and those in the private ownership, private. Modern public administration challenges this formula. Thus, it is possible to
distinguish four approaches in the conceptualization of publicness of an organization: the oldest, formal approach, dimensional, normative and integrative approach.
PDF
