Lifelong education at JMU RTS is necessery becouse of the constant education of jurnalists and all other personnel of JMU RTS in order to create professionals of intergrity whose work is based on the ...public interest in accordance with the Media Laws and Code of Ethics, the establishment verification against false news and self-censorship and editorial censorship.
Uzduž hrvatske obale u izvanlučkom području nalazi se 50 svjetionika kojima, u skladu s odredbama Pomorskog zakonika i Zakona o Plovputu, upravlja trgovačko društvo Plovput d.o.o. Pravni status ...svjetionika po važećoj je pravnoj regulativi dvojben i u praksi otežava upravljanje ovim vrijednim objektima, važnima za sigurnost plovidbe Jadranom. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture oformilo je Radnu skupinu za izradu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Plovputu. Jedan od ciljeva koji se želi postići izmjenama Zakona (ili donošenjem novoga zakona) je osiguravanje kvalitetnijeg upravljanja svjetionicima s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe, ali i zbog njihove tradicijske i kulturološke vrijednosti. Pretpostavka za postizanje ovog cilja jasno je uređenje pravnog statusa svjetionika. U radu se daje pregled postojećeg pravnog okvira pod koji bi se mogli podvesti svjetionici te se ukazuje na divergentnu praksu državnog odvjetništva, sudova i Povjerenstva za utvrđivanje granica pomorskog dobra kad je riječ o pravnom režimu područja svjetionika. Potom se daju prijedlozi mogućih rješenja za uređenje pravnog statusa područja svjetionika, utvrđivanja područja svjetionika i njihova evidentiranja u katastru i zemljišnim knjigama te se nude smjernice za izradu pravnog okvira za upravljanje svjetionicima. Nadalje, budući da je Plovput d.o.o. za 17 svjetionika zaključio ugovore o sanaciji i zakupu svjetionika ili ugovore o zakupu svjetionika, predlaže se model za reguliranje prava i obveza koje iz tih ugovora proizlaze. Konačno, postavlja se pitanje adekvatnosti novog ili izmijenjenog Zakona o Plovputu kao propisa koji uređuje navedena pitanja.
This paper presents the results of the research on the attitudes of managers, editors and journalist currently employed in the Serbian local media about the on-going process of priva- tization of the ...media owned by the state, cities and municipalities, as well as their views about the possible forms of ownership transformation and about the achievement of public interest through the project activities. The aim of the research was to establish how media professionals perceive and evaluate new legislation and what kind of future they forsee for the survival of the local media in which they work . According to many estimates, this process will be very painful for them since it co-occurs with the implementation of digitalization of electronic media, a process which - due to high taxes - threatens to extinguish local broadcasters. The research was conducted through semi-structured interviews during November and December 2014. They included 45 media profes- sionals (directors, editors and journalists) from 18 local media that. Research findings show a low level of awareness among media professionals about the necessity of withdrawal of the state from the ownership in local media, but also about importance of local media and their required social role in achieving the public interest within the local communities.
Zadiranje u pravo vlasništva predstavlja jedan od najinvazivnijih postupaka javne vlasti. Zbog toga je nužno propisati slučajeve u kojima je takvo zadiranje u pravo vlasništva fizičkih i/ili pravnih ...osoba dopustivo. Hrvatski Ustav, za razliku od usporednih pravnih sustava, ne koristi izraze „opći interes“ odnosno „javni interes“ kada propisuje situacije u kojima se vlasništvo može ograničiti ili oduzeti. Naš ustavotvorac odlučio se za izraz „interes Republike Hrvatske“ ili se situacije u kojima je dopustivo ograničiti vlasništvo (i druga prava) opisno navode. Cilj ovoga rada jest utvrditi postoje li razlike između navedenih izraza u hrvatskom ustavnopravnom okviru te, ako postoje, kada se može pristupiti ograničavanju, a kada oduzimanju vlasništva, primarno u kontekstu izvlaštenja, i pod kojim uvjetima.
Neobarokni trg Rondo u Mostaru spomenik je kulture neprocjenjive vrijednosti, sačuvan u svome izvornu obliku do devedesetih godina prošloga stoljeća. Planiran je i izgrađen u jednome graditeljskom ...potezu na kraju 19. i početkom 20. stoljeća. Rondo je jedinstveno urbanističko rješenje koje predstavlja i pripadajuće arhitektonske objekte iznimnih historicističkih rješenja svoga doba. Autor opisuje genezu njegove destrukcije u posljednjih trideset godina kao rezultat novonastaloga bezobzirnoga neoliberalnog kapitalizma, klijentističke vlasti i zemljišnih špekulacija. Takvu destrukciju omogućila je nova struktura stanovništva nastala poslije rata, a novouspostavljena vlast nije prepoznala zatečene vrijednosti. „Urbanisti“, arhitekti i inženjeri u urbanističkim službama bili su samo sredstvo u rukama vlasti i mešetara. Zaključak je da se našemu kulturnom nasljeđu u posljednja tri desetljeća pristupalo krajnje neodgovorno, štoviše, iracionalno te su u mnogim slučajevima, kao što je riječ o Rondou, štete nepopravljive.
UMJETNA INTELIGENCIJA U ODNOSIMA S JAVNOŠĆU Tomić, Zoran; Volarić, Tomislav; Obradović, Đorđe
South Eastern European Journal of Communication,
12/2022, Letnik:
4, Številka:
2
Journal Article, Web Resource
Odprti dostop
Uključivanje novih tehnologija, posebno onih zasnovanih na različitim principima i primjenama umjetne inteligencije (AI), tjera moderno društvo na promišljanje i reorganizaciju postojećih sustava. ...Može se reći da je organizacija društva zrcalna slika mogućnosti tehnologije kojom društvo raspolaže. Nova komunikacijska revolucija već je nastupila i pred ljudima su novi izazovi. Profesijama koje se temelje na komuniciranju, kao što su i odnosi s javnošću, umjetna inteligencija može pomoći, ali ujedno zahtijeva još više znanja i stručnosti kako bi se dobiveni rezultati pravilno shvatili i primijenili. Umjetna inteligencija i strojno učenje danas su poznati pojmovi. Koriste se u mnogim područjima društvene zbilje pa i u odnosima s javnošću. Obrada golemih količina podataka brža je i preciznija zahvaljujući umjetnoj inteligenciji koja u brojnim djelatnostima pa tako i u odnosima s javnošću sve više preuzima jednostavne, ponavljajuće poslove. Osim što odnosi s javnošću zastupaju interese organizacije za koju rade, postoji i etička obveza služenja javnomu interesu. Dakle oko implementacije umjetne inteligencije potrebno je razmotriti način na koji se podatci prikupljaju i koriste jer, kao i svaka druga tehnologija, ona sama po sebi nije ni dobra, ni loša, nego to ovisi o korisnicima koji je rabe. Ključne riječi: umjetna inteligencija (AI), strojno učenje, odnosi s javnošću, javni interes, komunikacijska revolucija
Vrijeme kada nisu postojali odnosi između politike i sporta, bilo da se radi o svakodnevnoj praksi ili znanstvenoistraživačkim pristupima povezanosti tih dvaju pojmova, ako ga je ikada i bilo, ...svakako je odavno iza nas. Usprkos tome danas se čini da se, osobito u znanstvenoistraživačkom radu na području nekadašnjih sportskih socijalističkih velesila, tim odnosima ne posvećuje odgovarajuća pozornost i da se oni često a priori negiraju i smatraju nevažnima. Zbog toga je glavni cilj ovoga članka potaknuti raspravu o važnosti i smislu istraživanja odnosa između politike i sporta gledano iz dvije perspektive – s obzirom na iskustva znanstvenika iz cijeloga svijeta te s obzirom na dosad provedena istraživanja znanstvenika iz bivše Jugoslavije. Stoga smo u ovome članku najprije teoretski odredili kontekst odnosa politike i sporta, a zatim smo analizom postojeće svjetske literature i radova znanstvenika s prostora bivše Jugoslavije analizirali međusobnu povezanost sporta i politike. Na temelju dobivenih rezultata, koji potvrđuju stalnu i čvrstu povezanost, ali ujedno i suviše apstraktno i paušalno razumijevanje odnosa sporta i politike, nudimo politološki relevantnu tipologiju odnosa između politike i sporta. Smatramo da razlike između odnosa politike kao borbe za vlast, institucionalne strukture te koncepta javnointeresnog djelovanja i sporta presudno utječu na buduća obilježja odnosa sporta i politike.
U radu se daje pregled prakse hrvatskoga Ustavnog suda koja se odnosi na zaštitu prava na slobodu izražavanja zajamčenoga člankom 38. Ustava, odnosno čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i ...temeljnih sloboda. Međutim, to pravo nije apsolutno, budući da njegovim ostvarivanjem može doći do povrede prava drugih na zaštitu njihove privatnosti (osobnosti, časti, ugleda, dostojanstva) zajamčenih člankom 35. Ustava, odnosno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava. Stoga u ocjeni kojem od tih dvaju, po naravi stvari, suprotstavljenih prava u pojedinom slučaju treba dati prednost, Ustavni sud provodi test razmjernosti propisan čl. 16. Ustava. Polazeći od činjenice da se načini komunikacije i izvješćivanja javnosti sve brže mijenjaju i poprimaju nove oblike, Ustavni sud kontinuirano nadograđuje praksu povezanu s čl. 38. Ustava, odnosno čl. 10. Konvencije koja se odnosi na slobodu mišljenja i izražavanja, uključujući dakako i slobodu medija.
This paper provides an overview of the case-law of the Constitutional Court of the Republic of Croatia on the protection of the right to freedom of expression guaranteed in Article 38 of the Croatian Constitution and Article 10 of the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms. However, this right is not absolute as its exercise can violate the privacy rights of others (personality, reputation, honour, dignity) guaranteed in Article 35 of the Croatian Constitution and Article 8 of the Convention for the Protection of Human Rights. Therefore, in establishing the precedence to be awarded in each individual case to these two, by nature of things opposed, rights, applies the principle of proportionality in Article 16 of the Croatian Constitution. Given that ways and means of communication and informing the public change so fast and take new forms, the Constitutional Court has been continuously upgrading its case-law related to Article 38 of the Constitution and Article 10 of the Convention for the Protection of Human Rights on freedom of thought and expression, including the freedom of media.
V prispevku avtorici obravnavata opredelitev javnega interesa v Nacionalnem programu izobraževanja odraslih na treh prednostnih področjih. Prikazujeta, koliko so k uresničevanju javnega interesa ...prispevale ljudske univerze, predvsem na prvem prednostnem področju – splošnem neformalnem izobraževanju odraslih. Osredotočili sta se na finančne razmere, v katerih so ljudske univerze v obdobju 2005–2008 izvajale programe v javnem interesu. Analiza je pokazala na izrazito nestabilne finančne razmere poslovanja. To je vodilo v nadaljnje zamiranje splošnega neformalnega izobraževanja odraslih in zmanjševanje udeležbe odraslih v izobraževanju. Po mnenju avtoric je nujno z ustrezno zakonsko ureditvijo in opredelitvami v Nacionalnem programu 2011–2015 zagotoviti uravnoteženo, stabilno, zadostno in učinkovito financiranje javnih izobra ževalnih organizacij za izobraževanja na vseh treh prednostnih področjih, še posebno pa na prvem, ki je ključnega pomena za demokratizacijo družbe in aktivno udeležbo odraslih v družbenih procesih. Ljudske univerze so in ostajajo med ključnimi izvajalkami na tem področju.
Zaštita osobnih podataka Surla, Jasenka; Markotić, Ivan; Vori, Olja
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
03/2020, Letnik:
6, Številka:
1
Paper, Journal Article
Odprti dostop
Opća uredba o zaštiti podataka 2016/679 postavila je imperativ na zaštitu osobnih podataka u pravnim sustavima država članica Europske unije, propisujući načela kojih su se voditelji i izvršitelji ...obrade dužni pridržavati u obavljanju socijalnih i gospodarskih djelatnosti. Gospodarska i društvena integracija utjecala je na povećanje opsega razmjene osobnih podataka između država članica i trećih zemalja, u javnom i privatnom sektoru. U takvim okolnostima potreban je novi i jači pravni okvir koji propisuje jasna prava i obveze sudionika društvenih odnosa. Pritom je važno omogućiti daljnje ostvarivanje potreba modernog društva pod uvjetom očuvanja temeljnih ljudskih vrednota i zaštite prava osobnosti svakog pojedinca, bez obzira na nacionalnost i boravište. Neovisno o pravnoj osnovi obrade osobnih podataka, ispitanici uvijek zadržavaju pravo na informiranost, pristup svojim podacima, brisanje, mijenjanje i prijenos osobnih podataka te ograničenje svrhe obrade. Međutim, pravo na brisanje osobnih podataka nije apsolutno pravo, već ga je potrebno staviti u ravnotežu sa zakonskim obvezama voditelja obrade na čuvanje određenih vrsta podataka.
PDF
