Open Public Spaces play a key role in visibility of cities, especially public spaces near rivers. This is the reason rivers in the cities represent their natural wealth while simultaneously being ...their development potential. They are strong economic development engines, engines of growth and creators of the urban fabric. Public open riverside spaces and their different forms depend on geomorphological features of the river body as well as the impact of the wider environment. The topic is important, as the quality of riverside spaces and their development potential was previously insufficiently taken into account. Today these are the spaces of cities, which experience enriched transformation. For the purposes of this research, the theme of the importance of urban waterside areas was verified in six European cities. The paper presents in detail the importance of this topic in three cities: Ljubljana, Ptuj and Gradee. They recognize points of contact in relation to the riverside area. The debate on urban riverside areas is related to two areas that are selected as a spatial framework for research: the immediate area of the river corridor (KUV - corridor of urban watercourse) and the wider riverside space (NUV- urban river embankment). Public space within the NUV region has great and specific spatial poten dal, which was confirmed among users of public space through surveys conducted in those areas. Surveys also showed a low level of general awareness of citizens about the possibilities offered by riverside areas and regulation of public space around it, as well as explore ways to enrich this space.
Fizički prostor, pa tako i gradovi, se mijenjaju sve brže i radikalnije. Transformacija grada uvjetovana je nizom novih okolnosti: tržišnom ekonomijom, ekonomskom eksploatacijom javnog prostora sa ...njegovim povijesnim i prirodnim vrijednostima, kao i generičkim oblikovanjem koje negira lokalne kvalitete.
Turizam i putovanja su također poprimile nove formate, kao i razmjere masovnosti, što značajno utječe na promjene grada, kako u njegovom životu, tako i u njegovoj strukturi.
U kontekstu hrvatskih gradova, a posebice onih turističkih, izuzetno je osjetljivo na koji će se način događati transformacije grada, osobito pod pritiskom kapitala, stranog i domaćeg. Osim vidljivog fenomena „povlačenja“ domicilnog stanovništva iz povijesnog gradskog centra i njegovo prepuštanje turistima, javlja se puno perfidniji fenomen turistifikacije. On se sastoji u iskorištavanju prirodnih i kulturnih resursa lokalnog prostora od potencijalnog interesa za turiste do te mjere da se počinje remetiti cjelovitost kvalitete urbanog života stalnih stanovnika. Potrebno je sagledati koji arhitektonski i urbanistički problemi proizlaze iz tih novih okolnosti. Arhitektonsko preoblikovanje postojećeg, kao i kreiranje novog prostora grada, moralo bi uz sve ostale parametre obuhvatiti i složena pitanja odnosa spram postojećeg konteksta, te uspostaviti balans između kontinuiteta zatečenog i povijesnog identiteta u odnosu sa novim koji mu se dodjeljuje.
Javni prostor u nastajanju Levačić, Blanka; Pranjić, Silvija
Mjera,
12/2019, Letnik:
1, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Svjedočimo pojavi sve većeg broja privremenih sadržaja koji se natječu u privlačenju naše pažnje, a upravo u njihovoj hipertrofiji dolaze do izražaja problemi današnjih javnih prostora. Kao kod ...planiranja trajnih sadržaja i privremene je sadržaje potrebno planirati odgovorno, vodeći se motivima društvene jednakosti i inkluzije osjetljivijih društvenih skupina, poboljšanja kvalitete života, interesa naselja i regije, uz zadovoljavanje i usklađenje javnih i privatnih interesa. Korištenje javnih prostora isključivo radi zarade pogrešan je put. Privremenost pruža veliku slobodu istraživanja, stoga čudi česta uniformnost sadržaja, estetika i ideja, kopiranje već viđenog bez promišljanja o raznovrsnim karakteristikama pojedinog prostora, kulture, klime i potreba građana. Uočeni nedostaci ukazuju na potrebu aktivnijeg uključivanja arhitektonske struke u planiranje privremenih sadržaja te korištenje privremenih sadržaja kao međukoraka između projektiranja i izvedbe. Shvaćanje privremenih sadržaja kao metode istraživanja javnih prostora primjenjivo je od detektiranja postojećih problema i potreba lokalnog stanovništva, ispitivanja mogućih raznovrsnih načina korištenja prostora, do zaštite postojećih i stvaranja novih javnih prostora. Pri tome je nužan oprez da planiranje privremenih sadržaja ne postane zamjena ili izgovor umanjenja važnosti sveobuhvatnog i dugoročnog prostornog planiranja i jasnih politika javnih prostora.
U svakom pokušaju propitivanja i definiranja javnog prostora danas i u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, za vrijeme zlatnog doba Dubrovačkih ljetnih igara, zrcali se duh vremena i aktualna ...sociopolitička situacija. U socijalističkom uređenju tendencije komercijalizacije i pitanja korištenja, ne i vlasništva javnog prostora, bile su pod isključivom ingerencijom države, dok je u neoliberalizmu pitanje korištenja javnog prostora podređeno slobodnom tržištu, a utjecaj države je nominalan i u praksi izostaje. Nestanak javnog prostora nije samo dubrovački problem, vrlo je čest u suvremenom društvu, kao i propitivanje definicija što ga čini i je li uopće moguć s obzirom na to da područje u javnom vlasništvu ne mora biti i mjesto javnosti i na činjenicu da sociološka funkcija, a ne vlasništvo, definira pojam javnog prostora.
U posljednjih nekoliko godina, Zagreb svjedoči porastu broja urbanih protesta. Navedeni protesti najčešće su vezani za narušavanje javnoga prostora. Cilj rada je otkrivanje moguće povezanosti između ...procesa ugrožavanja prostora (pa utoliko i javnih) i organiziranja urbanih protesta koji su se dogodili na području Novog Zagreba. Svrha rada je nadopuniti znanje o urbanim protestima u slučaju Novoga Zagreba. Teza koju rad iznosi je da privatizacija, netransparentnost demokratskog odlučivanja o promjenama koje se unose u prostor i neadekvatno planiranje ugrožavaju javne prostore te navedeno služi kao povod za organizaciju protesta. Kroz rad se iznose rezultati analize sadržaja i promatranja tri urbana protesta u Novom Zagrebu: 1. Bitka za Siget, 2. Da za park, ne za cestu, 3. Sumrak gradnje u Središću – Središće za MSU. Analizom sadržaja utvrđeno je da procesi ugrožavanja jesu prisutni u analiziranim slučajevima. Međutim, tek u jednom slučaju navedeni procesi ugrožavaju javni prostor, dok druge slučajeve prati zanemarivanje potreba građana te nedovoljno razvijena građanska participacija. Promatranje terena upućuje na moguću povezanost kvalitete javnoga prostora te vezanosti građana za prostor. Također, utvrđeno je da postoje određene nepravilnosti u medijskoj prezentaciji pojedinih slučajeva.
Javne odprte površine v mestu so namenjene vsem uporabnikom, zato morajo biti vsem tudi dostopne in zanje oblikovane na način, ki ustreza njihovim funkcionalnim zahtevam in omogoča zadovoljevanje ...potreb po dejavnostih, ki potekajo v urbani krajini. Ne gre le za premagovanje arhitekturnih ovir s klančino ustreznega naklona in širine, gre za krajinsko oblikovanje javnih odprtih površin, načrtovanih po meri uporabnikov, ki se gibljejo s pripomočki na kolesih in se z ostalimi uporabniki zvezno gibljejo po skupnem prostoru. Da bi preverili stanje in ugotavljanje možnosti preoblikovanja, so bili v raziskavi leta 2004 izmerjeni nakloni, širine in druge dimenzije urbanih elementov na javnih odprtih površinah v Ljubljani, s pomočjo katerih je bila opravljena analiza današnjega stanja, ki se je izkazalo kot neustrezno. Rezultati meritev in analize javnih odprtih površin iz raziskave so pokazali nabor funkcionalnih kriterijev oblikovanja prostora, ob primerih pa so bili začrtani še oblikovalski kriteriji, ki jih je pri načrtovanju priporočljivo upoštevati. Kot aplikacija ugotovitev je na primeru podhoda Tivoli s smeri Puharjeve ulice predstavljen primer načina oblikovanja javnih odprtih površin, ki ustreza določenim in priporočenim načrtovalskim izhodiščem oblikovanja prostora brez arhitekturnih ovir.
Kako naj v načrtovanje ter izgradnjo javnih parkov in vrtov vključimo tudi družbeno dimenzijo? Oziroma natančneje, kako naj uporabnikom in urbanitom določimo vlogo v projektih javnih parkov? Naša ...hipoteza je, da imajo družbene vede v povezavi s krajani dve vlogi – spoznavno vlogo, ki v civilni družbi opisuje rabo in družbeno dinamiko na delovnem mestu, ter vlogo posrednika (mediatorja) med prebivalci in projektanti, predstavniki gradbene industrije ter vzdrževalci parkov. Obe vlogi sta med seboj tesno povezani, in sicer zaradi velike pozornosti, posvečene lokacijam. To pa zahteva empirično obravnavo. Ta je v tem članku etnografska. Metodologijo, ki jo v Parizu uporabljajo že več let, preverjamo z različnimi ameriškimi tehnikami. V članku bomo obravnavali dva primera, in sicer parka Parc Floral de Paris in Les Jardins d’Eole. Sociologijo so vsakič uporabili drugače. Modeli, ki so jih družboslovci uporabili pri obravnavanju parkov, kažejo, da bi morali razmisliti o novi »razdelitvi nalog« med različnimi udeleženci projekta, tudi med prebivalci, ki so hkrati uporabniki in državljani.
Večanje gostote prebivalstva v mestih sili k izgradnji večjega števila objektov, kar gre prepogosto na račun javnih odprtih in zelenih površin. Kakovostno oblikovanih mestnih odprtih prostorov ni le ...enako, pač pa jih je v razmerju do pozidanih površin vse manj, kar posledično pomeni večanje potreb po odprtih javnih površinah mesta. Gradniki prostora, kot so zelene površine, vodni elementi, naravni materiali, elementi svetlih barv in prostornost odprtih površin, zvišujejo kakovost bivanja v mestih. Ob napovedih povečevanja temperatur v kontekstu globalnega segrevanja bi bilo pričakovati, da se bosta obseg in količina naštetih prvin povečevala, saj bi se na ta način zagotovil tudi zmanjšan vpliv toplotnega otoka v mestu. Zato bi bilo na vseh ravneh urbanističnega načrtovanja potrebno težiti k zagotavljanju vse več površin, namenjenim kakovostno oblikovanim odprtim prostorom.
Razprava o Novem Kolizeju v Ljubljani je jedro arhitekturne razprave na slovenski sceni v drugi polovici leta 2004 in prvi polovici leta 2005. V diskusiji so bili razčlenjeni številni problemi (od ...lokacije do kakovosti oblikovanja projekta), ne pa tudi vprašanja, povezana s kulturo in njenim razvojem v mestu, obravnavo kulturnih vprašanj v urbanizmu in vplivom na mestno javno življenje. Predpostavko, da tako razpis natečaja kot tudi sami projekti niso rezultat resne analize urbanističnega načrtovanja v mestu Ljubljana in da se poskuša celotna strokovna pozornost urbanističnega načrtovanja osredotočiti na središče mesta, namesto da bi v razpravah, analizah in težnjah obravnavali kot problem mesto v celoti, se potrjuje tudi pri problematični opredelitvi programa Novega Kolizeja.
PDF
