slijedom izlaganja na II. Hrvatskom kongresu preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja. Kongres je dao sliku stanja i mogućnosti svih javnozdravstvenih djelatnosti u ovom trenutku i ukazao da ...svaki sustav, bilo da se radi o cjelokupnom zdravstvenom sustavu, sustavu opskrbe vodom ili epidemiološkog nadzora, ima svoje pozitivne i negativne strane, a ako ih se ne poznaje i kontinuirano ne djeluje na njihovim izmjenama, postaje nefunkcionalan u slučaju zdravstvene, socijalne ili ekonomske krize. Nameće se zaključak da moderan javnozdravstveni sustav, da bi bio učinkovit, mora njegovati holistički pristup svakom problemu te dostupnost podataka. Često važni okolišni ili epidemiološki podaci ostanu na razini akademske rasprave ili statistike i nikada ne dopru do službe primarne zdravstvene zaštite koja bi ih mogla funkcionalno upotrijebiti pri pružanju svojih usluga. Razmjena informacija u vremenu koje bi moglo biti važno za intervenciju mora biti imperativ, kao i povezanost i dijeljenje informacija svih struka koje sudjeluju u procesu pružanja zdravstvene usluge. Primarna zdravstvena zaštita koja je prva fronta u komunikaciji s korisnicima, prepoznavanju bolesti, ali i preventivnom djelovanju, mora imati pristup svim relevantnim podacima
Prema demografskim pokazateljima u Hrvatskoj se bilježi porast broja jednoroditeljskih obitelji. Pregledom literature dolazi se do zaključka da strukturna manjkavost jednoroditeljskih obitelji utječe ...na roditelje i djecu iz tih obitelji koje imaju veći rizik od siromaštva, zdravstvenih problema te problema s edukcijom. Cilj istraživanja bio je prepoznati specifi čne potrebe jednoroditeljskih obitelji u gradovima Hrvatske koje bi bile podloga za razvoj učinkovitih programa pomoći i podrške na
lokalnoj razini. Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo šest članova Hrvatske mreže zdravih gradova (HMZG). U oblikovanju uzorka koristila se strategija namjernog uzorkovanja „informacijama bogatih“ ispitanika. Ograničenje je bila dob roditelja do 35 godina koji imaju dijete u dobi do 7 godina. Od odabranih ispitanika informacije su prikupljene pomoću vođenog (standardiziranog) intervjua koji su provele patronažne sestre. U obradu je primljeno sveukupno 79
transkripta intervjua. Obrada transkripata intervjua provedena je metodom analize sadržaja redukcijom teksta. Ranjivost jedno-roditeljskih obitelji, identifi cirana pretraživanjem publicirane literature, potvrđena je ovdje prikazanim istraživanjem. Rezultati: Konkretni problemi s kojima se te obitelji suočavaju su nezaposlenost, nedostatak podrške i nedovoljno poznavanje s propisima i organizacijama koje im nude pomoć. Zaključak: Istraživanje je doprinos europskim istraživanjima nejednakosti u zdravlju. Njime se naglašava značenje intervencija u ranom razvoju djeteta, posebno djece koja odrastaju u nepovoljnim socijalno-ekonomskim uvjetima.
