SAŽETAK
U gotovo 50 godina od prve primjene, izvantjelesna potpora cirkulaciji postala je nezamjenjivim alatom u zbrinjavanju djece i odraslih s teškim zatajenjem srca i pluća refraktornim na ...konzervativno liječenje. Tijekom posljednjeg desetljeća prati se značajan porast primjene uređaja za izvantjelesnu membransku oksigenaciju u bolesnika svih dobnih skupina. Veća dostupnost uređaja i poboljšanje tehnologije doveli su do proširenja indikacija za njegovo korištenje. Bolesnik na izvantjelesnoj potpori cirkulaciji može biti podvrgnut hitnom kirurškom zahvatu ili dijagnostičko-terapijskim postupcima koji zahtijevaju prisutnost anesteziologa. Zbog protrombotskih svojstava uređaja, najveći klinički izazov jest pravilno titrirati lijekove za antikoagulaciju kako bi se komplikacije svele na najmanju razinu. Rizik od krvarenja i dalje je ograničavajući čimbenik za široku primjenu izvantjelesne potpore cirkulaciji. U ovom prikazu slučaja opisan je anesteziološki pristup mladiću priključenom na uređaj za izvantjelesnu membransku oksigenaciju, u kojega je bila indicirana žurna selektivna disekcija vrata. Cilj ovog rada jest uz primjer dati sažeti prikaz trenutnih spoznaja i preporuka za zbrinjavanje bolesnika anesteziolozima koji se u svojoj praksi rutinski ne susreću s uređajem za izvantjelesnu membransku oksigenaciju.
Zatajivanje srca definirano je kao poremećaj funkcije i strukture srca koji za posljedicu
ima neadekvatnu opskrbu ciljnih organa kisikom. Akutno zatajivanje srca (AZS) predstavlja
hitno, po život ...opasno stanje koje se u pravilu liječi u jedinicama intenzivnog liječenja.
Najčešći uzroci AZS-a su akutni koronarni sindrom, hipertenzivna kriza, poremećaji
ritma srca i valvularne pogreške. Dijagnostički postupak u ovih bolesnika mora biti brz i provodi
se istovremeno s terapijskim mjerama uz stalnu procjenu stanja bolesnika. Uzrok AZS-a
valja što prije identificirati, kako bi se moglo provesti i specifično liječenje pojedinih stanja.
Cilj liječenja brzo je poboljšanje simptoma i znakova zatajivanja srca, te stabilizacija hemodinamskog
stanja i smanjenje bolničke i kasne smrtnosti koja je u ovih bolesnika i dalje visoka.
Klinički pregled bolesnika ključan je za brzo postavljanje dijagnoze, a valja ga dopuniti elektrokardiogramom,
rendgenogramom grudnih organa, laboratorijskim pretragama i ehokardiografskim
pregledom. Edem pluća i kardiogeni šok najteži su oblici AZS-a. Liječenje se provodi
ovisno o kliničkoj slici i bazira se na procjeni hemodinamskog statusa bolesnika te
stanja koje je dovelo do akutnog zatajivanja. Kardiogeni plućni edem liječi se kisikom, diureticima,
vazodilatatorima, a ako je potrebno i mehaničkom ventilatornom potporom. Liječenje
kardiogenog šoka provodi se primjenom inotropa i vazokonstriktornih lijekova, te mehaničkom
ventilatornom, a ponekad i hemodinamskom potporom. Bolnička i kasna smrtnost i
dalje su visoke.
Izvantjelesna membranska oksigenacija (engl. Extracorporeal Membrane Oxygenation, ECMO) postupak je izvantjelesne mehaničke cirkulacijske ili respiracijske potpore koji se primjenjuje primarno u ...bolesnika sa životno ugrožavajućim oblicima zatajivanja rada srca ili pluća. Dva su osnovna oblika ECMO potpore: vensko-venski (V-V) i vensko-arterijski (V-A) ECMO. V-V ECMO osigurava funkciju izmjene plinova u krvi i primjenjuje se u slučaju teške reverzibilne respiracijske insuficijencije. V-A ECMO podržava funkciju rada srca i pluća, a, osim pri reverzibilnim oblicima oštećenja srčane funkcije, može se rabiti i pri njezinu ireverzibilnom oštećenju, kao premoštenje do transplantacije srca ili ugradnje uređaja za mehaničku cirkulacijsku potporu. ECMO je invazivan i tehnički složen postupak koji se obavlja u kritično bolesnih pa stoga nosi visok rizik od pojave komplikacija. Rezultati liječenja ECMO-om razlikuju se ovisno o indikaciji za sam postupak. Bolesnici u kojih je ECMO primijenjen radi respiracijske potpore imaju bolje ishode u usporedbi s onima s kardiogenim šokom ili zastojem srca. Iako nedostaju dokazi temeljeni na velikim randomiziranim studijama koji bi poduprli njegovu primjenu, ECMO je u kliničkoj praksi spasonosna metoda liječenja u dobro odabranih, kritičnih bolesnika.
Venska tromboembolija (VTE) i dalje je veliki dijagnostički i terapijski izazov u bolesnika s
bolešću COVID-19. Rano je postavljanje dijagnoze ključno jer primjena antikoagulantne terapije određuje
...ishode. Plućna embolija (PE) česta je komplikacija infekcije virusom uzročnikom bolesti COVID-19
te ima važne implikacije za prognozu bolesti. Više od 60 % epizoda PE-a događa se u prvih 90 dana
nakon otpusta iz bolnice, pri čemu je pravilno izabrana tromboprofilaksa od ključne važnosti za prognozu.
Opetovane pojave embolije i smrtni ishodi mogu se spriječiti pravodobnom dijagnozom i liječenjem.
Takotsubo kardiomiopatija jedan je od uzroka infarkta miokarda s neopstruktivnim koronarnim
arterijama, a prognoza je najčešće dobra. Predstavljamo slučaj visokorizične PE u post-COVID-19
bolesnice, dodatno zakomplicirane pojavom Takotsubo kardiomiopatije.