Der Schutzgegenstand personenbezogener Daten gemäß Art. 4 Nr. 1 DS-GVO wird auf den Schutz der kontext-spezifischen personalen Identitäten erweitert. In Anbetracht der gleichzeitigen Realisierung ...etwa der kulturellen, wirtschaftlichen und sozialen Identität bedarf es eines spiegelbildlichen Identitätsschutzes aus dem offline-Kontext für den online-Kontext. Dies verlangt die spieltheoretisch begründete Verhandlungsfähigkeit der Bilder personaler Identitäten, damit sich der Selbstdatenschutz mit einem Mediationsagenten wirksam ausüben lässt. Demnach sollte ein iteratives „identity management by design“ zur technischen Gestaltungsanforderung werden, um dem Prinzip einer verhandlungsfähigen personalen Identität im Online-Kontext gerecht zu werden.
Obecnie obserwuje się praktykę zwiększania szczegółowości i objętości kart informacyjnych przedsięwzięcia, w literaturze przedmiotu brak jednak rozważań na temat tego, co taki dokument powinien ...zawierać. W artykule przeanalizowano, jakie dane powinny się znaleźć w karcie informacyjnej. Zwrócono też uwagę na żądania dotyczące podania informacji, których nie przewiduje ustawa, wysuwane niekiedy przez organy administracji.
O novom kartografskom rječniku Lapaine, Miljenko; Frančula, Nedjeljko; Jazbec, Ivo-Pavao
Studia lexicographica,
11/2021, Letnik:
15, Številka:
28
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Godine 2020. objavljen je
Kartografski rječnik
u izdanju
Hrvatskoga kartografskog društva i Naklade Dominović. Od objavljivanja prvoga i
jedinoga
Višejezičnoga kartografskoga rječnika
u Hrvatskoj ...prošlo je
više od 40 godina. U tom razdoblju mnogo toga novoga dogodilo se u svijetu, što
su autori pokušali obuhvatiti novim rječnikom. U ovom radu opisat ćemo probleme
s kojima smo se susreli u radu na pripremi toga rječnika.
The
Cartographic Dictionary
was published by the Croatian
Cartographic Society and Dominović Publishing last year. More than 40 years
have passed since the publication of the first and only
Multilingual
Cartographic Dictionary
in Croatia. In the dictionary, we have attempted to
cover many changes which occurred in the world during this period. The present
paper describes the circumstances and problems we encountered while preparing
the dictionary.
“Delight for the Senses” or the Language Used in Menus
This article is about language used in menus. The recently changing approach to cooking and eating is also reflected in language that describes ...food. Restaurant menus are a clear example of this. It is because eating, i. e. experiencing the taste of dishes, does not only take using our tongue, but it also involves using language. Some restaurant owners are aware of the relationship between taste and word, which is reflected in the way some dishes are described in menu cards offered to customers. The purpose of the article is to analyse menus of selected restaurants and to show some linguistic tricks used by restaurant owners to encourage customers to eat in their restaurants.
Prispevek predstavlja del posnetih, transkribiranih in glasovno poknjiženih različic besedila o stari kmečki hiši v slovenskih govorih na avstrijskem Koroškem v krajih Bistrica na Zilji – Feistritz ...an der Gail, Radiše – Radsberg, Zgornji Kot – Zell-Oberwinkel, Sele (Zell-Pfarre), Želuče – Selkach, Obirsko – Ebriach in Pliberk – Bleiburg. Pripravljena so bila za Interaktivno karto slovenskih narečnih besedil (IKNB), kjer doslej za to območje ni bilo gradiva. V uvodu so opisane težave pri pridobivanju gradiva, na koncu pa je opravljena primerjava leksemov v besedilih in na kartah Slovenskega lingvističnega atlasa 2 (SLA 2). Tako avtorica kot informatorji in posredniki so se srečevali z veliko težavami, saj je pravih narečnih govorcev na tem območju malo ali pa ne poznajo starejšega izrazja.
Promatra se mogućnost geolingvističkog pristupa dijalektnoj frazeologiji. Kао
glavni problem ističe se neujednačena istraženost. Da bi se izradile pouzdane
i potpunije frazeološke karte, trebalo bi ...timskim radom ciljano istraživati na
terenu da neka područja ne ostanu potpuno nepokrivena. Uz označavanje
potvrđenosti na terenu, na kartama se pokazuje i diferenciranost frazema u
hrvatskim govorima na različitim jezičnim razinama. Razmatra se što bi bilo
dobro uzeti u obzir da bi se što zornije prikazale frazemske inačice.
Karta Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. ove godine obilježava 350. obljetnicu svog izdavanja, stoga je upravo ovo pravi trenutak u kojem je važno ne samo podsjetiti javnost na prvu kartu Hrvatske ...koju je izrazito kvalitetno prvi put izradio jedan hrvatski kartograf nego i sveobuhvatno donijeti trenutne dosege znanja o njoj, te svakako korpusu postojećega znanja pridonijeti novim spoznajama. Dugo vremena o Glavačevoj se karti znalo samo ono što je pisalo u njezinu naslovu i iscrpnoj Posveti. Jedan od razloga mogao je biti taj što nije bila dostupna javnosti jer se tijekom ovih 350 godina očuvao samo jedan njezin primjerak. Unatoč tomu, radova je u posljednjih tridesetak godina više. U ovom radu prikazani su dosadašnji dosezi istraživanja različitih autora (svećenika, geodeta, geografa, povjesničara kartografa) koji su se bavili Glavačevom kartom, ali naglasak je bio na prikazu novoga sloja spoznaja prvenstveno vezanoga uz toponime, geografski sadržaj karte i historijskogeografski kontekst njezina nastanka. Temeljitim istraživanjem karte provedena je detaljna analiza toponima, i to na način da su prvo klasificirani prema kategorijama (u oronime, hidronime, pedonime i oikonime), a potom su im pridodana današnja značenja. Njihova analiza, osim toponimske raznolikosti, pokazala je, ovisno o njihovoj kategorizaciji, razmještaj geografskih i društvenih objekata u prostoru, te njihovo značenje i kontekst. Komparativno istraživanje toponima na Glavačevoj karti i Mercatorovoj karti iz 1630. godine (vjerojatno jedna od karata na koju se Glavač u Posveti poziva), pokazalo je kolika je prednost kad kartu izrađuje autor dobro upoznat s prostorom jer ga prikazuje točnije i s puno više geografskih objekata. Istraživanje je pokazalo i na koji su način česti osmanski prodori u to doba utjecali na raspored naseljenosti te onovremene migracijske tokove. Na tom području važan je Glavačev prikaz vlaških naselja koja su, premda u historiografskim izvorima često spominjana, prvi put na karti prikazana. Istraživanje je izdvojilo i ta područja i objasnilo njihov položaj.
This year marks the 350th anniversary of the publication of the map of Croatia by Stjepan Glavač from 1673, so this is the right moment when it is important not only to remind the public of the first map of Croatia that was created by a Croatian cartographer (and was of exceptional quality), but also to present what is currently known about it and make a new contribution to this body of knowledge. For a long time, the information known about Glavač’s map was derived from what is written in its title and exhaustive Dedication. One of the reasons for this could be the fact that it was not available to the public because only one copy of it has been preserved during these 350 years. Despite this, numerous works about it have been published over the last 30 years. This article covers the research achievements of various authors who dealt with Glavač’s map (priests, surveyors, geographers, historians), but the emphasis is on presenting a new layer of knowledge primarily related to toponyms, the map’s geographic content, and the historical-geographical context of its origin. A detailed analysis of toponyms was carried out through research of the map, in such way that toponyms were first classified according to category (oronyms, hydronyms, pedonyms, and oikonyms), and then their present-day meanings were added. In addition to toponymic diversity, the analysis of the meanings of toponyms and geographical features showed, depending on their categorisation, the distribution of geographical and social features in space, whose further analysis could then add meaning and context. A comparative study of the toponyms on Glavač’s map and Mercator’s map from 1630 (to which Glavač probably refers in the Dedication) showed how much of an advantage it is when a map is made by an author who is well-acquainted with the area he is depicting, because he shows it more accurately and with many more geographical features. The research also showed how the frequent Ottoman incursions affected the distribution of the population and migration flows at the time. In this area, Glavač’s depiction of Vlach settlements is important because, although often mentioned in historiographical sources, they were now being shown on a map for the first time. The research singled out these areas and explained their positions.
Ovaj rad ima za cilj istražiti bi li Apian mogao biti autor kartografskih projekcija koje se po njemu zovu. Dokazi sugeriraju da ta preslikavanja nisu trebala biti nazvana po Apianu. Najvjerojatniji ...izumitelj kartografske projekcije Apian I je Amerigo Vespucci, a projekciju Apian II vjerojatno je tek 300 godina kasnije razvio François Arago. S obzirom na to da slučaj Apianovih kartografskih projekcija nije jedinstveni primjer kada kartografska projekcija nije nazvana po svom pravom izumitelju i da bi autorstvo više kartografskih projekcija moglo biti dovedeno u pitanje u budućnosti, kartografska bi zajednica trebala preispitati je li to dobra konvencija nazvati kartografske projekcije po njihovom navodnom izumitelju.
This paper aims to investigate whether Apian could be the developer of his namesake map projections. Evidences suggest that these mappings should not have been named after Apian. The most likely inventor of the Apian I map projection is Amerigo Vespucci, and the Apian II projection was probably developed only 300 years later by François Arago. Given that the case of Apian map projections is not a single example when the map projection is not named after its real inventor and the original authorship of more mappings might be questioned in the future, the cartographic community should revise, whether it is a good convention to name map projections after their supposed inventor.
Współcześnie, w okresie dużego bezrobocia i niekorzystnej polityki zatrudnienia wielu z nas podejmuje kroki w kierunku prowadzenia własnej firmy. Samozatrudnienie niewątpliwie wiąże się z doborem ...odpowiedniej strategii podatkowej. Eksperci twierdzą, że głównym czynnikiem utrudniającym wybory przedsiębiorców są niestabilne i zawiłe przepisy prawne oraz duża dynamika ich zmian. Zarządzanie podatkami ma zróżnicowany wymiar. W zależności od formy organizacyjnej, wielkości firmy wyróżnia się różne motywy, cele decyzji odnośnie optymalnego opodatkowania. W charakterze mikroprzedsiębiorstw osób fizycznych decyzje te są podejmowane najczęściej w oparciu o cele osobiste podatnika. Artykuł przedstawia problem wyboru formy opodatkowania dochodu małych firm, zarządzanych przez osoby fizyczne. Obecny system podatkowy przewiduje opodatkowanie w tej kwestii kartą podatkową, zryczałtowanym podatkiem od przychodów ewidencjonowanych, stawką liniową czy też podatkiem dochodowym na zasadach ogólnych. Celem pracy jest zapoznanie z metodami rozliczeń oraz analiza przyjętej przez badany podmiot formy opodatkowania z innymi możliwymi metodami kalkulowania podatku.
PDF
