The book presents a wealth of historical cartographic representations of Slovenian territory. It is divided into two main parts. The first or the text part briefly presents the history of European ...cartography up to the end of the nineteenth century, maps of the Slovenian territory up to the early twentieth century and maps as cultural heritage. In the second or cartographic part, in turn, features important historical maps of the Slovenian territory presented in chronological order. The format of the book enables an excellent presentation of the presented maps. The maps presented date from the mid-sixteenth century, when the first independent maps of present-day Slovenia were produced, to the beginning of the twentieth century, when cartography developed into a modern discipline. The aim of this book is to present the extensive Slovenian cartographic heritage.
Varaždinski istraživač isusovac Ferdinand Konšćak (1703–1759) bio je hrvatski misionar i kartograf na području Donje Kalifornije. Konšćakove karte prvi su puta objavljene u djelu Miguela Venegasa i ...Marcosa Buriela Noticia de la California 1757. godine. Ta je knjiga objavljena na španjolskom jeziku, a potom i na engleskom (1759), nizozemskom (1761/62), francuskom (1766 i 1796–1797) te njemačkom jeziku (1769). U ovome su radu po prvi put popisane i prikazane sve karte koje se pripisuju Ferdinandu Konšćaku, a reprodukcije su preuzete iz najkvalitetnijih izdanja. Popisana su i mjesta širom svijeta u kojima se Konšćakove karte čuvaju. U posebnoj tablici pregledno su dani najvažniji podatci o kartama prikazanima u ovome radu. Na kraju se zaključuje da su život i djelo Ferdinanda Konšćaka nedovoljno istraženi, što se osobito odnosi na njegov kartografski doprinos.
Mapiranje geomorfologije morskoga dna složen je zadatak koji zahtijeva integraciju naprednih kartografskih tehnologija i prostornih podataka visoke rezolucije. Ovaj rad donosi usporednu geomorfološku ...analizu Helenskoga i Plinijskoga jarka smještenih u istočnome Sredozemlju, na jugu Grčke. Te su strukture nastale kao rezultat podvlačenja tektonske ploče, tj. kretanja afričke i arapske ploče prema sjeveru, usložnjenoga regionalnim geološkim postavkama poput aktivnih rasjeda i potresa, što je rezultiralo njihovim različitim geomorfološkim oblicima i batimetrijom. Prikazano je njihovo napredno kartiranje primjenom alata Generic Mapping Tools (GMT), koji koriste programske skripte. Karte se temelje na visokokvalitetnim topografskim, geološkim i geofizičkim podatcima, kao što su GEBCO, EGM96, geoid te gravitacijsko polje na razini mora. GMT se nadovezuje na module koji se koriste za obradu podataka. Područje je podijeljeno skriptom grdcut, a na temelju podataka iz zbirke apstraktnih geoprostornih podataka (GDAL) (skripta gdalinfo), te je na kraju vizualizirano (skripta grdimage). Dva dijela jarka oblikovana su u različitim geološkim i geofizičkim postavkama te su uspoređeni njihovi reprezentativni presjeci. Kao rezultat automatizirane digitalizacije, prostorne interpolacije i sekvencijalnoga agregiranja GMT kodova predstavljeni su segmenti presjeka. Helenski jarak (jonski segment) ima asimetričan jednostrani oblik, nagiba 56,8° na sjeveroistočnoj i 7° na jugozapadnoj strani. Plinijski je jarak simetričniji, nagiba 42,14° na SZ i 26,66° na JI boku. Plinijski jarak ima jasno izraženo tjeme od –2600 do –2800 m, a najreprezentativniji su podatci na –5000 do –6000 m. Helenski jarak ima bimodalnu distribuciju podataka s dvama tjemenima, a najčešće su dubine od –3200 do –3400 m. Taj je jarak dublji. Histogram prikazuje okupljanje podataka od –3200 do –3400 m, dok Plinijski (135 uzoraka) prikazuje maksimalne vrijednosti od –2600 do –2800 m (310 uzoraka). Osim toga, 105 uzoraka Helenskoga jarka ima dubine veće od –4000 m, dok je u istome intervalu za Plinijski zabilježeno samo 20 uzoraka. Članak doprinosi geomorfološkim studijama regije istočnoga Sredozemnog mora općenito i regionalnomu mapiranju morskoga dna, posebno Helenskoga i Plinijskoga jarka.
Danas korisnici karata pred kartografe postavljaju vrlo jasne zahtjeve. Prema provedenom i opisanom istraživanju autora, čak 31% korisnika očekuje službene karte sa stanjem starim do jedne godine, a ...26% do pet godina. U autorskoj kartografiji očekuje se da komercijalni proizvodi (npr. autokarte, turističke karte i sl.) budu „up to date“. Najzahtjevniji dio izrade svakog autorskoga kartografskog prikaza čini prikupljanje, izbor i obrada prostornih podataka. Autori karata, osim autorskih prava na kartama, odgovorni su za podatke prikazane na karti, a s obzirom na opisanu ažurnost evidencija prostornih podataka, taj zahtjev nije uvijek jednostavno ispuniti. U radu je dana podjela na službenu i autorsku kartografiju koja se zasniva na stupnju slobode utjecaja autora na kartografski prikaz.
Spatial-functional duality and physic-geographical diversity of Pag Island are the result of interaction between the key physical factors (karst relief and bora) and socio-economic development in two ...different administrative frames: Pag and Rab communities. The geographical position of the island on the boundary of Kvarner and Dalmatia determined the main trend of the historic-geographical development. Critical analyses of old cartographic representations enable the reconstruction of the dominant spatial processes, which influenced the landscape modelling. Additionally, on the basis of the geographical data represented on the ancient maps and charts, it is possible to re-enact the socio-economic relationships between Pag island and adjacent regions: Ravni Kotari, Velebit mountain area and Kvarner and other Zadar islands.
The purpose of cartographic generalization is to represent a particular situation adapted to the needs of its users, with adequate legibility of the real situation and its perceptional congruity with ...the representation. Interesting are those situations which to some degree vary from the real situation in nature. This is purposeful generalization where attention is directed towards particular, thematically valuable objects and their details. Difficulties in accomplishment of the cartographic generalization objectives are reflected in the basic approach. Some cartographers encourage the idea of complete prevalence of subjective approach to the process, yet accepting partial solutions that enable automated data processing of certain chart elements. Others stand for objectifying of all procedures, or schematic solving of all issues in the process, which will gradually lead up to the level where it could be termed automated. The latter is considered more acceptable by the authors of this paper, implying the necessary human intervention in the generalization, yet not to determine the course of the process, but just to act as a mediator.
U radu se sažeto prikazuju mogućnosti uporabe geografskog informacijskog
sustava (GIS-a) u etnolingvističkim istraživanjima, konkretno u lingvističkoj
geografiji i etnološkoj kartografiji. Sažeto se ...objašnjava uloga GIS-a kao računalnog
alata za kartografiranje prostornih i neprostornih, odnosno etnografskih
i jezičnih podataka. Opisuju se način i kriteriji odabira punktova za izradbu zemljovida
Hrvatske koji svojom mrežom punktova pruža mogućnosti oglednoga
kartografskog prikaza hrvatske etnojezične raznolikosti.
The article seeks to emphasise the need for greater cooperation between toponomasticians and cartographers, since both of these disciplines deal with marking a natural referent by way of a name or a ...drawing. The second important issue raised in the present article is the analysis of the toponomastic systems without a permanent linguistic centre which, through speech and linguistic practice, normally regulate the consistency of the toponomastic monovalence (one island = one name). As a centre for research of this phenomenon does not exist in the Kornati Archipelago, numerous communities in the vicinity of this group of islands practice the naming of islands po svoju (in their own way), which results in bi-namedness and tri-namendness. Modern cartography is right in ignoring this fact and offers complete monovalence. However, geographic maps through the history reveal that this has not always been so, and that this region has been characterised by considerable confusion in naming relevant islands. Among those who contributed to this confusion were the cartographers of earlier times.
This paper deals with the significance of traffic position of Sv. Andrija Island (Croatia; Eng. St Andrew Island) on Adriatic sailing routes. Numerous archeological findings and written historical ...sources indicate the importance of the route across the Adriatic from Monte Gargano on western Adriatic coast over Palagruža toward Sv. Andrija or Vis and finally to eastern Adriatic coast (and vice versa). As it could be expected, the main geographical objects of terrestrial navigation along this route were always presented on old geographic and navigational maps. Although it is a small island, Sv. Andrija was always presented on these maps, regardless of the map scale, and sometimes it was even made larger than it actually was. Such cartographic generalization, i.e. choice of items presented on the maps, indicate historical and geographical continuity of traffic valorization of Sv. Andrija and the whole eastern Adriatic maritime zone as it is obvious that geographers and cartographers of that time paid much attention to it.
PDF
