Kastracija muških svinja dugi je niz godina uobičajena zootehnička mjera koja se primjenjuje radi izbjegavanja nerastovskoga svojstva ili neugodnoga mirisa mesa spolno zrelih muških svinja. Međutim, ...u posljednjih desetak godina, svjetske udruge za zaštitu i dobrobit životinja kritiziraju kastriranje životinja u intenzivnome stočarskome uzgoju, stoga se u mnogim zemljama kastracija mora izvoditi uz primjenu anestetika te na bezbolniji i manje stresan način. Također, proizvodnju nerasta, pored nastanka nerastovskoga svojstva, prate važne prednosti i nedostatci, zbog kojih je takav način proizvodnje potrebno detaljnije istražiti. Glavni spojevi koji se nakupljaju u masnome tkivu, a smatraju se odgovornim za spomenuti neugodan miris i okus mesa nerasta, su androstenon i skatol. U ovome preglednome radu bit će izloženi fiziološki i zootehnički aspekti nastanka nepoželjnoga nerastovskoga svojstva i mogućnosti njegovoga suzbijanja u Republici Hrvatskoj.
Aus der Produktion von nicht kastrierten männlichen Schweinen (Ebermast) und Immunokasatraten als einer Alternative zur chirurgischen Kastration von männlichen Ferkeln haben zahlreiche neue ...Herausforderungen in der Schweinezuchtproduktion resultiert. Neue Momente in der Produktion hängen vorrangig mit der Feststellung und Reduktion des unangenehmen Ebergeruchs und Fleischgeschmacks, der bei einigen nicht kastrierten männlichen Schweinen (sog. Ebereigenschaft) vorkommt, mit dem Abbau von Aggression und der Frage des Wohlbefindens der Tiere, mit spezifischen Futterbedürfnissen und Haltebedingungen, mit der Qualität von Rümpfen und Fleisch und mit der Verbraucherakzeptanz zusammen. In der Arbeit sind die wichtigsten Vorteile und Nachteile bei der Produktion von Schweinefleisch aus nicht kastrierten männlichen Schweinen und Immunokastraten dargestellt.
La produzione di maiali maschi non castrati e maiali immunocastrati, come alternativa alla castrazione chirurgica dei suinetti maschi, ha determinato numerose nuove sfide nella produzione suinicola. Nuovi aspetti nel processo produttivo riguardano prevalentemente la rilevazione e la riduzione del fenomeno dell’odore e del sapore spiacevoli propri delle carni che si manifesta in alcuni suini maschi non castrati (il c.d. odore di verro), la riduzione dell’aggressività e la questione del benessere dell’animale, le specifiche necessità alimentari e le condizioni d’allevamento, la qualità delle carcasse e delle carni e l’accettabilità del consumatore. Nello studio vengono evidenziati i principali vantaggi e svantaggi nella suinicoltura con verri e maiali immunocastrati.
La producción de cerdos machos enteros e inmunocastrados, como alternativa a la castración quirúrgica de lechones machos, ha dado lugar a una serie de nuevos desafíos en la producción porcina. Los nuevos desafíos en la producción están relacionados principalmente con la detección y reducción del olor y sabor desagradable de la carne que ocurre en algunos machos enteros (el olor de verraco), la reducción de la agresión y el bienestar del animal, las necesidades nutricionales específicas y los condiciones de alojamiento, la calidad de los canales y de la carne y la aceptabilidad del consumidor. La investigación presenta las ventajas y desventajas más importantes en la producción de la carne de cerdo de machos enteros e inmunocastrados.
Proizvodnja nekastriranih muških svinja i imunokastrata, kao alternativa kirurškoj kastraciji muških odojaka, rezultirala je brojnim novim izazovima u svinjogojskoj proizvodnji. Novi momenti u proizvodnji vezani su prvenstveno uz otkrivanje i smanjenje pojave neugodnog mirisa i okusa mesa koja se javlja u nekih nekastriranih mužjaka (tzv. nerastovsko svojstvo), smanjenje agresije i pitanje dobrobiti životinja, specifične hranidbene potrebe i uvjete držanja, kvalitetu trupova i mesa, te potrošačku prihvatljivost. U radu su predstavljene najvažnije prednosti i nedostatci u proizvodnji svinjskog mesa s nekastriranim muškim svinjama i immunokastratima.
The production of immunocastrated and entire male pigs, as an alternative to surgical castration of male piglets, resulted in numerous new challenges in the pig production. The novel matters in this production are mainly related to detection and mitigation of boar taint and aggressive behaviour of intact male pigs, as well as to animal welfare issues, specific nutritional needs and housing conditions, carcass composition, meat quality traits and acceptability by the consumers. The current paper gives an overview of main advantages and drawbacks in the production of pork with entire male pigs and immunocastrates.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Boar taint or meat sex odour, which can be extremely offensive, is frequently present in meat from non-castrated male pigs. This ...defect is principally caused by sex steroids, primarily androstenone, as well as indole and its derivatives, mainly skatole. Various means have been used to prevent the sex odour in meat, young boar castration being one of the most popular. In Europe surgical castration was most frequently completed without anaesthesia. The procedure is accompanied by pain and stress and conflicts with the principles of animal welfare, which is why it has been abandoned in many countries where animal welfare has been raising growing concern. Thus, it is necessary to produce alternative solutions to prevent this defect in meat. One of the promising alternatives to surgical castration and potential solution to the problem of sex odour in meat, i.e. decline in androstenone and skatole contents in the boar‘s fat, is immunocastration. The main goal of this PhD thesis has been the investigation into the efficacy of immunocastration in the prevention of sex odour in young boar‘s meat. In addition, comparative analyses of carcass muscling and meat quality in castrates, boars and immunocastrated boars have been performed. The acceptability of meat was evaluated by selected trained assessors. The research was conducted on three groups of male animals: surgically castrated pigs (at the age of less than seven days), boars and immunocastrates; each group comprised 30 animals. All pigs were descendents of a single boar (a crossbred of Duroc and Pietrain) and sows of the same line (crossbreds of Landrace and Yorkshire), were kept in identical conditions and fed with the same food. The pigs destined to immunocastration were immunised by s.c. injection of 2x2 ml Improvac vaccine (Pfizer Ltd.). The first dose was administered at the age of eight weeks and the second one five weeks prior to slaughter. The immunogenic material in the vaccine is a synthetic, incomplete analogue of natural gonadotropin-releasing hormone (GnRH) conjugated to a carrier protein. Selected parameters of carcass muscling revealed very similar muscling in immunocastrates to the one in boars, but significantly better in comparison with castrates. Immunocastration resulted in significant, more than 40 %, decrease in testes mass in comparison with the average in boars. Carcass chilling resulted in highest weight loss in boars and lowest in castrates. The pH values in meat measured 60 minutes and 24 hours after slaughter were lowest in boar‘s meat and highest in the meat of castrates. In immunocastrates‘ meat the average water and protein contents were lower than both in castrates and boars. By contrast, in their meat the average fat content was higher than in boars but lower than in castrates. The average skatole content in boar‘s fat was significantly higher (0.21±0.03 μg/g) than in castrates and immunocastrates (0.12±0.02 μg/g), whilst no such difference was observed between immunocastrates and castrates. In immunocastrates the content of androstenone in fat was below the limit of detection, whilst the average concentration in boars was 0.66±0.13 μg. In immunocastrates sensory evaluation of meat/fat odour and meat flavour were significantly more acceptable than those of boars. It was discovered that the odour and taste of meat of castrates and immunocastrates were significantly more acceptable than those of boars; however, no difference was observed between the acceptability of odour and taste between meat of castrate and immunocastrate origin. To sum up, immunocastration has proved itself to be justifiable from the standpoint of meat yield and its acceptability, and thus may completely replace the surgical castration of male pigs. Furthermore, it is in accordance with the principles of the animal welfare of pigs reared for meat.- Polni miris mesa je ofanzivan i neprijatan miris mesa poreklom od nekastriranih svinja. Pojavi ove mane doprinose polni steroidi, od kojih je androstenon od posebnog značaja, kao i indol i njegovi derivati, među kojima je najpoznatiji skatol. U cilju sprečavanja pojave polnog mirisa mesa do sada su korišćeni različiti postupci, a jedan od najčešće korišćenih postupaka je kastracija nerastova. Najčešća praksa u Evropi u cilju kontrole ove mane mesa je izvođenje kastracije bez anestezije. Izvođenjem ove intervencije prouzrokuje se bol i stres i narušava dobrobit životinja, što je predstavljalo podsticaj da se u mnogim zemljama, gde je poslednjih godina dobrobit životinja od velikog interesa, odustane od kastracije. Napuštanje ove metode zahteva nalaženje alternativnih rešenja u cilju otklanjanja ove mane mesa. Jedna od obećavajućih alternativa hirurškoj kastraciji i potencijalno rešenje problema polnog mirisa mesa, odnosno smanjenja sadržaja androstenona i skatola u masnom tkivu nerastova je imunološka kastracija (imunokastracija). Osnovni cilj istraživanja u okviru doktorske disertacije bio je ispitivanje mogućnosti primene imunokastracije u cilju sprečavanja mane polnog mirisa mesa nerastova. Istraživanja su posvećena i uporednoj analizi mesnatosti trupova i kvaliteta mesa kastrata, nerastova i imunokastrata. Jedan od ciljeva odnosi se i na ispitivanje prihvatljivosti mesa od strane izabranih i obučenih ocenjivača. U ogled su bile uključene tri grupe, od po 30 svinja. Grupe su činile hirurški kastrirana grla (do sedmog dana starosti), nerastovi i imunokastrati. Sve grupe svinja poticale su od jednog nerasta (melez duroka i pijetrena) i krmača iste linije (melez landrasa i jorkšira) i držane su i hranjene na isti način. Imunizacija muških jedinki izvršena je subkutanom aplikacijom 2x2 ml Improvak vakcine (Pfizer Ltd.). Prva vakcinacija svinja obavljena je u osmoj nedelji starosti (55. dan starosti), a druga pet nedelja pre klanja (143. dan starosti). Kao imunogeni materijal, vakcina sadrži sintetski gonadotropni rilizing hormon (GnRH) konjugovan sa proteinskim nosačem u vodenom adjuvansu. Odabrani parametri mesnatosti trupova imunokastrata pokazali su da je njihova mesnatost značajno veća u odnosu na mesnatost trupova kastrata, a po mesnatosti je vrlo bliska mesnatosti nerastova. Postupak imunokastracije dovodi i do značajnog smanjenja mase testisa za preko 40 % u odnosu na prosečnu masu testisa nerastova. Kalo hlađenja trupova ispitivanih kategorija svinja imao je sledeći opadajući niz: nerastovi veći kalo hlađenja od imunokastrata, a imunokastrati veći kalo hlađenja od kastrata. pH vrednost mesa 60 minuta i 24 sata posle klanja bila je najmanja kod mesa nerastova, a najveća kod mesa kastrata. U mesu imunokastrata prosečan sadržaj vode i proteina bio je niži u odnosu na kastrate i nerastove. Prosečan sadržaj masti u mesu imunokastrata bio je veći u odnosu na prosečan sadržaj masti u mesu nerastova, ali manji u odnosu na meso kastrata. Prosečan sadržaj skatola u masnom tkivu nerastova bio je značajno veći (0.21±0.03 μg/g) u odnosu na prosečan sadržaj skatola u masnom tkivu kastrata, odnosno imunokastrata (0.12±0.02 μg/g). U masnom tkivu imunokastrata i kastrata nije utvrđena razlika u prosečnom sadržaju skatola. Sadržaj androstenona u masnom tkivu imunokastrata bio je manji od granice detekcije metode, a u masnom tkivu nerastova prosečan sadržaj androstenona bio je 0.66±0.13 μg/g. Senzorne ocene mirisa mesa, odnosno masnog tkiva i senzorne ocene ukusa mesa kastrata i imunokastrata bile su značajno više prihvatljive od senzorne ocene mirisa mesa, odnosno masnog tkiva i senzorne ocene ukusa mesa nerastova. Utvrđeno je da je miris i ukus mesa kastrata i imunokastrata značajno prihvatljiviji od mirisa i ukusa mesa nerastova, a u prihvatljivosti između mirisa i ukusa mesa kastrata i imunokastrata nisu utvrđene razlike. Postupak imunokastracije je opravdan sa stanovišta prinosa mesa i njegove prihvatljivosti i u potpunosti može da zameni postupak kastracije muških jedinki, što ide u prilog očuvanju dobrobiti životinja kod uzgoja svinja za tov.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Spolne razlike u fiziološkim procesima, patofiziologiji, dijagnostici i liječenju bolesti imaju sve veću važnost u humanoj medicini, a trebale bi se istražiti te uzeti u obzir i u istraživanjima na ...životinjama. Prema našim spoznajama u ovom je radu po prvi put istražen utjecaj spola u svinja u komercijalnom uzgoju i utjecaj kastracije općenito u svinja na biokemijski profil seruma. Istraživanje je provedeno na klinički zdravim, spolno zrelim tovljenicima pasmine švedski landras, koji su podijeljeni u četiri skupine: intaktni mužjaci (n = 6), intaktne ženke (n = 5), kastrirani mužjaci (n = 6) i kastrirane ženke (n = 7). Krv je uzorkovana punkcijom jugularne vene u epruvete bez antikoagulansa. Nakon centrifugiranja izdvojen je serum i spektrofotometrijski su određene vrijednosti sljedećih pokazatelja: aktivnosti aspartat-aminotransferaze, alanin-aminotransferaze i γ-glutamil transferaze te koncentracije ukupnih bjelančevina, albumina, triacilglicerola, ukupnog kolesterola, glukoze, ureje, bilirubina i kreatinina. Rezultati istraživanja pokazali su da je koncentracija glukoze u serumu kastriranih mužjaka bila znakovito manja (P < 0,05) u usporedbi s intaktnim mužjacima. No koncentracija ureje bila je znakovito veća (P < 0,05) u kastriranih mužjaka u usporedbi s intaktnima. Vrijednosti ostalih istraživanih pokazatelja nisu se znakovito razlikovale među skupinama, no uočeni su obrasci različitih vrijednosti pojedinih pokazatelja u različitih skupina. Zaključno, potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se preciznije definirao utjecaj spola i kastracije na vrijednosti biokemijskih pokazatelja u krvnom serumu svinja.
Najčešći uzrok urinarne inkontinencije kod kuja je kastracija. Uzroci urinarne inkontinencije dijele se na neurološke i ne-neurološke, među koje pripada i kastracija. Brojne studije navode vezu ...između urinarne inkontinencije i dobi životinje u trenutku kastracije. Rezultati tih istraživanja su različiti, no postoji općenito mišljenje da se rizik od nastanka urinarne inkontinencije kuja povećava ako su kastrirane prije trećeg mjeseca starosti. Starost životinje kod ovarijektomije nema utjecaja na razvoj urinarne inkontinencije ako životinja u odrasloj dobi neće težiti više od 15 kg. Manje pasmine pasa, dakle, imaju manju predispoziciju za nastanak urinarne inkontinencije, pri čemu rizik od razvoja inkontinencije, izgleda, nije povezan s dobi životinje za vrijeme kastracije. U većih pasmina (tjelesne mase odrasle jedinke veće od 15 kg) povećava se rizik od razvoja urinarne inkontinencije. Urinarnu je inkontinenciju lako dijagnosticirati, ali za otkrivanje njezina uzroka potrebna je opsežna dijagnostika. Primarna metoda liječenja je medikamentna terapija u kojoj važnu ulogu imaju α-agonisti. U slučajevima kada medikamentna terapija ne daje željene rezultate, moguće je liječenje intervencijskim i kirurškim metodama.
Demonizacija žene u obliku stereotipa/ arhetipa fatalne žene s gledišta
feminističke kritike obično se interpretira kao patrijarhalna ideološka konstrukcija
koja označava muški strah od ženske ...emancipacije povezan s periodima krize
patrijarhalnog društvenog poretka. Za razliku od većine feminističkih kritičarki
Malgorzata Luczynska-Holdys u svom radu Re-vizija fatalne žene u engleskom
pjesništvu 19. stoljeća tvrdi kako posezanje za ovim stereotipom u književnosti
često omogućuje kritiku muškog gledišta zapažajući da u analiziranim tekstovima
muški subjekti fatalnost pripisuju svim ženama. Moja interpretacija polazi od teze
da pripovijetka Anikina vremena omogućuje refleksiju procesa demonizacije žene
i ženskosti, kako u svijesti glavnih muških likova, tako i u pričama koje oblikuje
patrijarhalni kolektiv, te da stoga pripovijetka ne reproducira jednostavno patrijarhalno
konstruiranje stereotipa fatalne žene, nego omogućuje određenu razinu kritike ovog
procesa.
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utjecaj kastracije muške junadi holštajn pasmine na površinu i fizikalne karakteristike mišića m. longissimus dorsi (MLD). Istraživanje je bilo provedeno na ...24 juneta, od kojih je 10 jedinki bilo kastrirano pri prosječnoj tjelesnoj masi od 220 kg. Obje pokusne skupine junadi držane su u istim smještajnim i hranidbenim uvjetima, a ukupno trajanje tova iznosilo je 14 mjeseci. Nakon klanja i hlađenja trupova izvršeno je mjerenje površine, pH vrijednosti, boje, gubitka mesnog soka i kala kuhanja na MLD-u između 12. i 13. rebra. Istraživanjem je utvrđena značajno veća površina MLD-a kod bikova za 10,9% u odnosu na kastrate. Pokazatelji boje L* i b* bili su značajno veći u kastrata, dok se vrijednosti pH i a* mjerene 24 sata nakon klanja nisu značajno razlikovale između skupina. Kalo kuhanja bio je značajno veći u bikova za 15,3 % u odnosu na kastrate. Utvrđen je značajno veći iznos gubitka mesnog soka u kastrata nakon jednog, dva i pet dana čuvanja u hladnjaku za 100,6, 47,0 i 24,9% u odnosu na bikove. Međutim, nakon 7 dana čuvanja u hladnjaku ukupni gubitak mesnog soka nije se značajno razlikovao između skupina. Detaljnijom analizom ustanovljena je značajno veća dnevna razlika iznosa gubitaka mesnog soka u kastrata tijekom prvog dana čuvanja, potom su dnevne razlike bile ujednačene, a tijekom sedmog dana dnevna razlika bila je značajno veća u bikova. Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da je meso kastrata svjetlije boje s većim gubitkom mesnog soka, ali manjim kalom kuhanja u odnosu na meso bikova.
Za rano otkrivanje karcinoma prostate danas se preporuča provesti digitorektalnu palpaciju te pratiti povišenje vrijednosti antigena specifi čnog za prostatu (PSA). Transrektalna ultrasonografi ja ...(TRUS) zajedno s ultrazvučno vođenim biopsijama mogla bi postati najprihvatljivija tehnika utvrđivanja stadija za rano otkrivene karcinome prostate. Kako bi se postigla ranija dijagnoza potrebno je bolje defi nirati granične vrijednosti za PSA s jasno iskazanom graničnom vrijednosti za slobodni PSA. Tome bi se moglo pridodati i korištenje nomograma te u suspektnim slučajevima ponovljenih biopsija, TRUS-a, koštanih skeniranja i novih slikovnih tehnika u dijagnostici. Terapija s odgodom u kojoj se koriste metode aktivne opservacije i spremnosti na započinjanje terapije čim se pojave znaci brze progresije bolesti mogla bi stoga biti alternativa aktivnoj terapiji u bolesnika s lokaliziranim karcinomom prostate niskoga rizika, očekivanoga životnog vijeka
deset godina ili manje. Prospektivna nasumična istraživanja pokazala su da je radikalna prostatektomija učinkovitija nego praćenje i čekanje u pogledu doprinosa preživljavanju kod bolesnika oboljelih od karcinoma. Neoadjuvantna hormonska terapija nema značajan utjecaj na cjelokupno preživljenje, kao ni na preživljenje bez progresije bolesti. U Europi je fokus postavljen na biokemijski relaps bolesti nakon kurativnoga liječenja (poštedna radikalna prostatektomija i/ili radioterapija kod bolesnika niskoga, umjerenoga i visokog rizika sa 72-78 Gy). Adjuvantna androgena deprivacija je terapija izbora kod metastatskoga oblika bolesti, kod bolesnika koje nije moguće izliječiti. Identifi kacija unutarstanične androgene sinteze koju provode stanice karcinoma prostate dovela je do identifi kacije novih ciljeva te do nekoliko novih strategija i lijekova treće generacije: inhibitora androgene sinteze, potentnijih antagonista androgenih receptora. Karcinom prostate rezistentan na kastraciju ostaje ovisan o androgenima i signalizaciji putem androgenih receptora. Kemoterapija docetakselom u liječenju refraktornog karcinoma prostate postiže značajnije smanjenje boli, bolji odgovor PSA i bolju kvalitetu života u usporedbi s jednostavnim postupcima liječenja boli i komplikacija. Ovaj rad daje pregled ključnih obilježja pojedinih bolesti te načina
njihovog liječenja.
S ciljem utvrđivanja utjecaja spola i kastracije odraslih kategorija ovaca, te različitih tehnoloških postupaka prerade mesa (dodatak začina u salamuru i produljenje faze zrenja mesa za 25 dana) na ...kemijski sastav mesa i suhomesnatih proizvoda te stabilnost intramuskularne masti u preradi, zaklano je 66 grla pramenke izlučenih iz rasploda, koje su podijeljene u 3 kategorije od po 22 grla: ženska grla (O), kastrirani ovnovi (KO) i nekastrirani ovnovi (NO). Nakon klanja i klaoničke obrade trupova, meso je upotrijebljeno za proizvodnju kaštradine na tradicionalan dalmatinski način. Uzorci mesa i kaštradine za kemijske analize uzeti su s lopatica (plećki) svih trupova, s tim da su desne lopatice svakog trupa soljene isključivo morskom solju, dok su sve lijeve lopatice salamurene solju u koju je dodano 1% začina (češnjak, lovor i ružmarin). Uzorci mesa i kaštradine su uzimani trokratno (1.dan, 35. dan i 60. dan prerade), nakon čega su izvršene kemijske analize kojima su određeni sadržaj suhe tvari (vode), bjelančevina, masti i pepela, a u kaštradini je određen i udio NaCl te kiselinski (KBR) i peroksidni broj (PBR) s ciljem utvrđivanja stupnja hidrolize i količine hidroperoksida u intramuskularnoj masti. Rezultati kemijskih analiza su pokazali da su spol i kastracija značajno utjecali na kemijski sastav ovčjeg mesa, osim na udio suhe tvari. Najviše masti je utvrđeno u mesu KO (7,30%), a najmanje u mesu NO (2,40%; P<0,01), dok je u mesu O (5,08%) bio između KO i NO (P<0,05). Kao posljedica omjera masti, sličan je bio i omjer bjelančevina (O – 20,44%; KO – 17,86%; NO – 20,64%), s tim da je utvrđena razlika bila i statistički značajna između KO i druge dvije kategorije, O i NO (P<0,01). Razlike u udjelima pepela su također bile statistički značajne (O – 1,06%; KO – 0,83%; NO – 1,09%; P<0,001). Slični međusobni omjeri utvrđeni su i za kaštradinu nakon 35 i 60 dana prerade, s tim da je udio pojedinih sastojaka rastao kako se, kao posljedica dehidracije, smanjivao udio vode u kaštradini. Tako je kaštradina nakon 60 dana sadržavala, vode: O – 38,27%; KO – 37,68%; NO – 39,13% (P>0,05), bjelančevina: O – 37,87%; KO – 31,88% (P<0,01); NO - 41,94%, masti: O – 15,63%; KO – 23,48% (P<0,05); NO – 9,25% (P<0,01) i pepela: O – 8,25%; KO – 7,63%; NO – 9,07% (P<0,05). Udio NaCl u kaštradini (60 dana) je bio značajno manji u kategoriji KO (4,37%; P<0,01) u odnosu na međusobno slične udjele u kategorijama O (5,89%) i NO (6,49%). Međutim, unatoč značajno većem sadržaju masti, u kaštradini KO su utvrđeni najmanji KBR i PBR u obje faze zrenja (35 i 60 dana), pri čemu su razlike uvijek bile statistički značajne između kategorija KO i NO (P<0,05). Ujedno je zabilježen porast KBR i PBR tijekom zrenja kaštradine, osim u kategoriji NO, gdje je zabilježen nagli pad KBR na kraju prerade, a ujedno i značajno veći porast PBR u odnosu na kategorije O i KO. Navedeno ukazuje da su nastale slobodne masne kiseline u kategoriji NO vjerojatno naglo oksidirale s odmicanje faze zrenja što upućuje na pretpostavku da masnokiselinski profil mišićnog tkiva NO vjerojatno sadrži više polinezasićenih masnih kiselina koje su podložnije procesima hidrolize i oksidacije. Ujedno je utvrđen i značajan pozitivan utjecaj dodatka začina u salamuru na hidrolitičku i oksidativnu stabilnost kaštradine (P<0,05).
PDF
