Katastarski popisi područja Osmanskog Carstva značajna su građa
za istraživanja više disciplina kao što su historijska demografi ja, društvena historija, onomastika (toponimija i antropologija), ...ekonomska povijest i dr. Popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine u literaturi se smatra ne samo prvim popisom toga sandžaka nego i vrlo važnim povijesnim izvorom.
Prostor današnjih Miljevaca i Promine bio je (od 1528. do potkraj 17. stoljeća) u nahiji Nečven. Godine 1550. popis u toj nahiji obuhvaća četiri sela i u njima 45 domaćinstava, te tri mezre i dva čifluka s 28 kućanstava. Usporedbom s popisom tri i po desetljeća kasnije (1585.) vidljiv je dvostruki porast kućanstava i trostruki porast seoskih naselja.
Mjerenje duljina impulsnom metodom primjenjuje se u geodeziji već više od desetak godina, a u posljednjih nekoliko godina tehnologija je omogućila dobivanje podataka milimetarskom točnošću bez ...uporabe reflektora na cilju. Strelovit rast procesorske snage PC-a s dostupnošću vrhunskih 3D grafičkih ubrzivača širem krugu korisnika otvorio je nove mogućnosti primjene 3D modeliranja stvarnog svijeta s pomoću računala. Te dvije činjenice omogućile su pojavu terestričkih laserskih skanera. U radu je opisan princip njihova rada, uz analizu četiriju njihova predstavnika.
U radu je na primjeru Kartografske zbirke obitelji Kurir prikazana upotreba nekoliko obavijesnih pomagala iz Državnog arhiva u Zadru.
Uočene su promjene imena te zbirke i istaknute moguće poteškoće ...nastale tim promjenama. Prvi put se objavljuje popis karata koje se čuvaju u toj zbirci. Na temelju literature rekonstruirani su osnovni podaci o mjernicima iz obitelji Kurir.
Osim toga, u radu su uspoređeni Kartografska zbirka obitelji Kurir i fond Katastri područja Imotski. Na tom je primjeru pokazano kako pogrešno citiranje zbirke može odvesti istraživanje u krivom smjeru.
Na osnovi provedenih istraživanja može se zaključiti da su katastarski planovi koji se nalaze u Kartografskoj zbirci obitelji Kurir neiscrpan izvor podataka i vrijedna kartografska baština. S obzirom na stanje u kojem se nalaze, potrebno ih je digitalizirati i na taj način sačuvati. Očekuje se da će primjena novih mogućnosti, posebno ARHiNET-a, u tome pomoći.
