U tekstu se govori o psovkama, vulgarizmima i srodnim riječima đurđevečkoga kajkavskoga govora koje su upotrebljavali naši stari. Prema današnjim mjerilima to nisu prave psovke i vulgarizmi, nego ...riječi u njihovoj funkciji, premda se u radu tako nazivaju. U današnje vrijeme sve se manje korite jer su stari govornici pomrli. Upotrebljavali su se u svakodnevnoj komunikaciji i nimalo ne liče na današnje. Kao takvi bili su u skladu s ondašnjim vjerskim i moralnim načelima, čak su djelovali pomalo šaljivo, tako da su se mogli izgovarati i pred djecom. Broj psovki i vulgarizama nije velik jer je narod tada bio bogobojazan, neporočan i izbjegavao je takve izraze, o čemu je odgojem brinula obitelj, Crkva i škola, a dijelom i vlast zakonskim odredbama. Pojedinima je bilo nemoguće doznati značenje jer su nastali maštom pojedinaca koji su određene sastavnice jednostavno izmišljali prema potrebi. U nešto većem broju zastupljene su riječi rugalice i stihovne rugalice. Veći dio psovki, vulgarizama i rugalica istovjetan je s istima u Đurđevvcu susjednim kajkavskim govorima. Prikupljeni materijal izdvojen je iz rječnika đurđevečkoga kajkavskog govora i naknadno prikupljenog leksika.
Analizom epskih pjesama u zborniku V. Bogišića objašnjava se upraba kletvi kao jednog od poetičkih načela usmene epike. Kriteriji analize bili su odnos adresanta i adresata kletve (na osnovi vjerske ...i rodne pripadnosti) te subjekta i objekta u samoj kletvi. Rezultati analize pokazuju apsolutnu prevagu kršćanskih adresanata nad muslimanskim, ali i znatno češću pojavu muških nego ženskih adresanata, što se objašnjava imanentnim zakonitostima epskoga žanra. Dobiveni su rezultati uspoređeni s epskim pjesmama u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga A. K. Miošića te je određen stupanj usmenoepskih interferencija u tome pisanome djelu hrvatske pretpreporodne književnosti.
Savez u Otkrivenju Hohnjec, Nikola
Crkva u svijetu,
12/2009, Letnik:
44, Številka:
4
Paper
Odprti dostop
U poduljem članku izlaže se nepoznata i nova tematika saveza iz Knjige Otkrivenja. Nakon uvoda u višestruki sadržaj saveza, ponajprije, egzegetsko teološki obrađuje jedino mjesto o savezu u Knjizi ...Otkrivenja (11,19). Slijedi obrada eksplicitne formulacije saveza (21,3.7). Osobito je bogat nalaz implicitnih sastavnica saveza: Noin savez (4,3), Isus Krist kao zaklani Jaganjac (Otk 5,6 i dr.), apokaliptička žena (12), saveznička zajednica - grad Jeruzalem i njegovi temelji: patrijarsi i apostoli (21), mesijanska i svećenička vlast (1,5-6; 5,10), saveznička struktura (2 – 3), svjedočenje i saveznički sudovi i kletve (6). Najopsežniji dio obrađuje poruku sadržaja i toponimije novog eshatološkog saveza: novo ime (2,17; 3,12), nova pjesma (5,9-10) i sve novo (21,5-6); zatim dolazi toponimsko poimanje saveza kod tema: novi Jeruzalem (3,12; 21,2), nova zemlja i novo nebo (21,1) i kratki sažetak. Završna misao potvrđuje postojanost novog saveza.
