Cilj. Cilj je ovoga rada istražiti na koji su način distribuirane teme diplomskih radova studenata diplomskog studija Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i ...komunikacijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Metodologija. U istraživanju je za prikupljanje podataka korištena metoda kvantitativne analize sadržaja, a za jedinicu analize uzeti su naslovi diplomskih radova (po potrebi uvid u cjeloviti tekst). Tako su iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) u razdoblju od lipnja do rujna 2018. prikupljeni podaci za 757 radova objavljenih u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Podaci su potom podvrgnuti statističkoj analizi gdje je zastupljenost tema diplomskih radova prikazana grafički, dok su promjene u zastupljenosti pojedinih tema kroz godinu prikazane modelom linearnog trenda.
Rezultati. Najzastupljenije su teme diplomskih radova one o uslugama i aktivnostima knjižnice, dok su teme o metodologiji i obrazovanju u knjižničarstvu potpuno zaobiđene. Podzastupljene su teme iz znanstvene komunikacije te obrade i sustava za označivanje. U istraženom desetogodišnjem razdoblju negativan trend odabira tema utvrđen je u skupini 3 (Nakladništvo, tiskarstvo, povijest knjige), dok u drugim skupinama rezultati nisu pokazali postojanje linearnog trenda.
Analizom naslova utvrđeno je da studenti većinom istražuju tradicionalne teme iz knjižničarstva, dok su istraživanja o netradicionalnim knjižničarskim poslovima i okolini još uvijek podzastupljena.
Ograničenja. U istraživanju su prikupljeni samo podaci iz slobodno dostupnih izvora (institucijski repozitorij i popisi objavljeni u Vjesniku bibliotekara Hrvatske) te je, sukladno tomu, tumačenje rezultata podložno nekim ograničenjima: (a) nije bilo moguće utvrditi zastupljenost tema prema različitim obilježjima studenata, odnosno prema tipu studija (redovni, izvanredni, dodatni, bolonjski, predbolonjski); (b) s obzirom na to da je rađena analiza naslova (iznimno uvidom u sam tekst rada), za pojedine radove nije bilo moguće napraviti precizno određenje teme; (c) radovi su kategorizirani prema glavnoj temi, iako se u pojedinim radovima obrađivalo više tema.
Praktična primjena. Budućim studentima rezultati ovog istraživanja mogu biti polazišna točka pri odabiru istraživačke teme za diplomski rad. Ujedno mogu biti smjerokaz i istraživačima i nastavnicima, odnosno mentorima na diplomskim radovima.
Klasifikacijska shema kreirana za potrebe ovoga rada može biti pomoć voditeljima BDI-zbirki.
Originalnost. Ovo je prvo istraživanje u Hrvatskoj koje se bavi istraživanjem tema diplomskih radova studenata Informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Također, za potrebe ovoga istraživanja stvorena je nova klasifikacijska shema iz područja knjižničarstva.
Formalno obrazovanje knjižničara Erl Šafar, Marija; Lubina, Tihana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
10/2018, Letnik:
61, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Rad daje sažet povijesni pregled formalnog obrazovanja knjižničara koje će od svojih početaka, a posebice posljednjih desetljeća, doživljavati značajne promjene na planu organizacije i ...realizacije nastavnih programa.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz razvoj knjižničarskoga obrazovanja, sintezi tih dosadašnjih istraživanja, povezivanju iskustava različitih autora i kritičkom promišljanju o temi.
Rezultati. Uvidom u relevantnu znanstvenu i stručnu ishodišnu literaturu uočeno je da je sama kurikularna jezgra obrazovnih programa prolazila kroz različite mijene: od knjižnične ekonomije i početne usmjerenosti na knjižnicu kao centralnu ustanovu pa sve do implementacije informacijske tehnologije koja je iznjedrila potrebu za novim profesionalnim profilima. Današnji je sustav obrazovanja knjižničara u Europi pak ustrojen na način da prati zahtjeve Bolonjskoga procesa, što svakako doprinosi kako informacijskoj i komunikacijskoj znanosti tako i društvu znanja u cjelini.
Vrijednost. Rad naglašava vrijednosti i napredak formalnog obrazovanja knjižničara kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao smjernice u budućem obrazovanju knjižničara.
Cilj / svrha. S obzirom na nedovoljnu istraženost teme pravnog knjižničarstva u Republici Hrvatskoj, cilj je rada bio uvidom u pregled svjetske literature dobiti dublji uvid u razumijevanje konteksta ...pravnog knjižničarstva i potrebnih kompetencija knjižničara za rad u pravnim knjižnicama s obzirom na današnje zahtjeve tržišta rada, promjene u visokoškolskom obrazovanju te nagli i brzi razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Svrha je rada skrenuti pozornost na važnost razvijanja specifičnih kompetencija i vještina za rad u pravnim knjižnicama te važnost poimanja holističkog i interdisciplinarnog pristupa pravnom knjižničarstvu, kao i na važnost cjeloživotnog obrazovanja pravnog knjižničara. Iz navedenoga proizlaze sljedeća istraživačka pitanja: što obuhvaća pojam pravnog knjižničarstva, tko su pravni knjižničari, koje kompetencije i vještine moraju posjedovati za rad u pravnim i srodnim knjižnicama te što poslodavci očekuju od pravnog knjižničara s obzirom na zahtjeve današnjeg tržišta rada?
Pristup / metodologija. Korištena metodologija obuhvatila je kvalitativni pristup u istraživanju, koji je obuhvatio metodu analize sadržaja. Jedinica analize bila je informacija o znanjima, kompetencijama i vještinama knjižničara u pravnim knjižnicama.
Rezultati. Analizom pregleda literature može se uočiti da bi s obzirom na današnje zahtjeve tržišta rada knjižničari koji rade u pravnim knjižnicama trebali pored knjižničarskih znanja posjedovati i znanja iz područja prava te razvijati potrebne cjeloživotne kompetencije i vještine, kao što su razvijanje pedagoških kompetencija, vještine informacijske i informatičke pismenosti te unapređivanje stručnih vještina kao bitnih preduvjeta za ispunjavanje mnogobrojnih zahtjeva radnog mjesta.
Praktična primjena. Na praktičnoj razini daju se smjernice o važnosti stvaranja kompetencijskog profila knjižničara zaposlenih u pravnim knjižnicama.
Originalnost/vrijednost. Na teorijskoj razini, s obzirom na mali broj objavljenih radova i nedovoljnu istraženost teme pravnog knjižničarstva u Republici Hrvatskoj, daje se detaljniji uvid u kontekst pravnog knjižničarstva i rada pravnog knjižničara.
Iako tradicija narodnih knjižnica i čitaonica u Hrvatskoj na području Baranje datira još iz 19. stoljeća, njihova je povijest neispisano područje. Arhivsko se gradivo prilikom statusnih promjena, ...spajanja knjižnica ili njihova zatvaranja nije predavalo u nadležni arhiv te je povijesni razvoj knjižničarstva teško pratiti zbog nedostatka izvornih povijesnih dokumenata. U Belom Manastiru Narodno sveučilište „29. novembar“ od 1962. godine organizira mrežu knjižnica na području Baranje. Knjižnična mreža prestala je s radom u vrijeme Domovinskog rata. Godine 2001. Gradska knjižnica Beli Manastir izdvojena je iz sastava Pučkog otvorenog učilišta Beli Manastir te nastavlja svoj rad kao samostalna ustanova. Pučko otvoreno učilište, koje je bilo sljednik Narodnog sveučilišta „29. novembar“, 2004. godine prestaje s radom, a sudbina je arhivskog gradiva nepoznata. Ovaj se rad temelji na nekolicini u Knjižnici sačuvanih planova i programa rada i godišnjih izvješća te predstavlja rad knjižnice do osamostaljenja 2001. godine.
Ustaljeno je mišljenje da je statistika zbroj netočnih podataka. Ipak, u statističkim izvješćima može se mnogo toga saznati i zaključiti. Na našem primjeru vođenja statistike u fakultetskoj knjižnici ...Ekonomskog fakulteta u Osijeku evidentirane su: kategorije korisnika, učestalost posudbe, struktura posudbe,
korištenje čitaonice, korištenje baza podataka i sl. Na osnovi tih podataka i statističke obrade može se analizirati: broj korisnika ukupno, broj korisnika prema godini studija, prema sadržaju korištenja stručne i znanstvene literature, prema korištenju serijskih publikacija u čitaonici, ili prema radu na računalu i korištenju
baza podataka. Sve su to dragocjeni podaci za određivanje nabavne politike u knjižnici, uočavanju frekvencije posudbe pojedinih kategorija stručne i znanstvene literature (udžbenici, priručnici, stručne i znanstvene monografije, baze podataka), te određivanje smjernica poslovanja za knjižnično osoblje.
Cilj: Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri studiji informacijskih znanosti / knjižničarstva pripremaju studente za buduće poslove u knjižnicama odnosno u kojoj mjeri studijski ...programi, iz perspektive bivših studenata, osiguravaju potrebne kompetencije. To su ujedno i glavna istraživačka pitanja, a pretpostavka od koje se krenulo je da studiji osiguravaju kompetencije potrebne za knjižničarske poslove odnosno da ispitanici percipiraju kompetencije koje su dobili na studiju kao adekvatne za posao koji obavljaju.
Metodologija: Istraživanje je provedeno metodom ankete. Za potrebe istraživanja pripremljen je online anketni upitnik podijeljen u grupe pitanja: sociodemografski podaci; motivi upisa na studij informacijskih znanosti/knjižničarstva; podaci o zaposlenju; procjena kompetencija stečenih na studiju; alumni mreža; studentska praksa; članstvo i aktivnost u stručnim udruženjima. Upitnik je distribuiran alumni klubovima odnosno putem osobnih poznanstava bivših studenata.
Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da je ukupna procjena dobivenih kompetencija ispitanika na studijima informacijskih znanosti/knjižničarstva relativno niska. Pojedine stavke poput prakse ocijenjene su i negativno što ukazuje na nezadovoljstvo pojedinim aspektima studija. S druge strane motivi upisa studenata na studije informacijskih znanosti/knjižničarstva većinom su pozitivni u smislu da su uglavnom upisivali studij u području kojim se žele baviti. Također zadovoljstvo poslom je relativno visoko.
Ograničenja: Rezultati istraživanja ukazuju na raskorak između ishoda učenja i kompetencija koje se očekuju da će ih studenti imati završetkom studija i percepcije studenata o razini dobivenih kompetencija. No istraživanjem nije obuhvaćen aspekt ispitanikovih očekivanja. Osim toga, provedeno istraživanje nije uzelo u obzir uspješnost studenata tijekom studija što može biti dodatni faktor u generiranju raskoraka.
Originalnost: Provedeno istraživanja ukazuje na potencijalni problem u pojedinim segmentima studijskih programa studija informacijskih znanosti / knjižničarstva obuhvaćenih istraživanjem. Rezultati mogu poslužiti za eliminaciju uočenih problema
U radu se problematizira čuvanje arhivske, muzejske i knjižnične građe kao dijela kulturnog nasljeđa (baštine) odnosno kulturnog dobra kao svjedočanstva kulture i identiteta. Problem se razmatra u ...širem i užem znanstvenom kontekstu. Arhivska, muzejska i knjižnična građa postavljene u kontekst svjedočenja identiteta - jedinka, zajednica, kraj, narod i kultura - mogu potaknuti nove teorijske rasprave i ponovnu (re)konceptualizaciju arhivistike, muzeologije i knjižničarstva kao znanosti. Rasprava također ima za cilj potaknuti arhivistiku, muzeologiju i knjižničarstvo, kao znanstvene i kao praktične discipline, na otklon od jednostranosti znanstvene paradigme i od dominirajućih teorija suvremenosti, te ponuditi svestraniji pristup arhivskoj, muzejskoj i knjižničnoj građi.
Extended description:
Pisatelj Boris Pahor, velja za enega najpomembnejših živečih avtorjev v slovenskem jeziku, nominiran je bil je za Nobelovo nagrado za književnost.
The Slovenian writer Boris ...Pahor, considered one of the most important living authors in the Slovenian language and nominated several times for the Nobel Prize for Literature.
Information:
The Slovenian writer Boris Pahor celebrated his 97th birthday in book store in Ljubljana. Among his statement and statement of Ivanka Mežan there are others from visitors of the celebration.
Original language summary:
Pisatelj Boris Pahor praznuje 97. rojstni dan v ljubljanski knjigarni konzorcij; zdravica, izjava Borut Pahor, izjave obiskovalcev; izjava Ivanka Mežan.
Prvi »selfie« članov DBG, ki so se udeležili 1. DBG pohoda po literarnih poteh, pred Čopovo domačijo v Žirovnici. Od leve, prva vrsta: Milena Enci, Maja Vunšek, dr. Melita Ambrožič, Joži Ahačič; ...druga vrsta, od leve: Petra Puhar Kejžar, Vitomir Pretnar, Dita Urh, dr. Maja Žumer, prof. dr. Slobodan Žumer, Aljaž Krč in Maja Lesar.
Prvo prednovoletno srečanje članov DBG, foaje Prešernovega gledališča v Kranju. Zgoraj, od leve: Klemen Humerca, Saša Jelenc, Maja Kenda, Petra Puhar Kejžar, Aljoša Grilc, Maja Vunšek, Marija Štefe, ...Martina Klemenčič, Nina Svetelj; spodaj, od leve: Lidija Kozelj, Petra Divjak, Tina Oman, Dita Urh, Sabina Šolar, Jana Zeni Bešter.