Cilj/svrha. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koliko i kako narodne knjižnice s područja Bjelovarsko-bilogorske županije sudjeluju svojim uslugama i programima u kreiranju kulturno-turističke ...ponude, jesu li lokalne zajednice prepoznale njihov rad kao značajan za razvoj kulturnog turizma, jesu li vidljive kao zanimljivost turističkim posjetiteljima te u kojoj mjeri ostvaruju suradničke i partnerske odnose u promociji kulturnog turizma svoga kraja. Svrha je rada ukazati na važnost knjižnica kao ravnopravnog partnera u lokalnoj zajednici koji može pridonijeti u promicanju kulturnih dobara. Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada prikazani osnovni teorijski pojmovi te dosadašnja istraživanja potencijala knjižnica u razvoju hrvatskog kulturnog turizma. Ukratko su opisane i značajke hrvatskog kulturnog turizma s posebnim naglaskom na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja koje je provedeno među narodnim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije. Za potrebe istraživanja korišten je mrežni anketni upitnik koji je ispunilo 5 ravnateljica narodnih knjižnica s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Sudjelovanje knjižnica u razvoju kulturnog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije provjereno je s osvrtom na usluge i programe zanimljive turistima, na vidljivost knjižnica turističkim posjetiteljima, na samoprocjenu turističkog potencijala knjižnica te na suradničke odnose u promociji kulturnog turizma. Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije nude brojne usluge i programe korisne i zanimljive za turističke posjetitelje, ali nisu vidljive na odgovarajuć način kao pružatelji kulturno-turističkih sadržaja. Postoji velik prostor za napredak u stvaranju i održavanju suradničkih odnosa u razvoju narodnih knjižnica u turističkom smjeru. Ograničenja. Ovo je istraživanje provedeno samo na razini narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije. Za dobivanje opširnijih rezultata bilo bi dobro provesti istraživanje i u drugim vrstama knjižnica, među korisnicima knjižnica, među turističkim posjetiteljima, ali i među ostalim sudionicima kreiranja turističkih sadržaja. Originalnost. Rad prikazuje rezultate prvog istraživanja o sudjelovanju narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije u razvoju turističke ponude.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je da se na uzorku studenata na studentskoj praksi i knjižničara/mentora utvrdi postoje li razlike među njihovim stavovima o važnosti stu- dentske prakse, ...kompetencijama koje studenti usvajaju na praksi te osobinama i kom- petencijama mentora. Metodologija. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: studenti 2. godine diplomskog studija bibliotekarstva na Odsjeku za informacijske i komunika- cijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i knjižničari Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korištena je kvalitativna metodologija po- lustrukturiranih dubinskih intervjua za studente i fokus-grupe za knjižničare. Rezultati. Rezultati su pokazali da obje skupine ispitanika smatraju kako je student- ska praksa važna iz ovih razloga: praksa je mjesto upoznavanja studenata s knjižnicom i knjižničarskim poslom, ona je nadopuna studijskom programu te daje uvid u organi- zacijsku kulturu ustanove. Studenti prednost daju usvajanju generičkih kompetencija (osobito komunikacijske vještine) na praksi, dok knjižničari naglašavaju važnost usva- janja stručnih vještina. Obje skupine navode da su stručne kompetencije mentora važne, ali daju prednost njegovim vrlo razvijenim generičkim vještinama, osobito komunika- cijskim vještinama (interpersonalnim i intrapersonalnim vještinama). Ograničenja. U istraživanju su sudjelovali samo knjižničari iz Knjižnice Filozof- skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa se preporučuje provjera mogućnosti generaliza- cije istraživanja na uzorcima knjižničara/mentora iz drugih vrsta knjižnica. Praktična primjena. Rezultati ovog istraživanja mogu biti temelj za osmišljavanje poučavanja knjižničara/mentora. Originalnost. Ovo istraživanje prvo u Hrvatskoj na ovakav način istražuje važnost studentske prakse, kao i to koje kompetencije studenti na praksi usvajaju te koje kompe- tencije mentor mora imati da bi bio kvalitetan mentor.
Cilj. Članak će istražiti u kojoj je mjeri moguće mapirati podatke iz ONIX-formata u formate MARC21 i UNIMARC. Članak će tako ponuditi tablicu mapiranja najčešćih metapodataka pri opisivanju knjiga, ...uz objašnjenja mapiranja. Razina mjere mogućnosti mapiranja pokazat će je li moguće implementirati mapiranje u poslovanje i suradnju nakladnika i knjižnica.
Metodologija. Za potrebe mapiranja bit će prikazan skraćeni ONIX-zapis koji sadrži česte oznake u upotrebi u ONIX-u. Navedeni zapis, odnosno oznake metapodataka zatim će se mapirati u pripadajuća polja i potpolja formata MARC21 i UNIMARC.
Rezultati. Iz tablice mapiranja jasno je vidljivo kako je u velikom broju slučajeva moguće pronaći ekvivalent ONIX-metapodatka u formatima MARC21 i UNIMARC. Često je i slučaj da sva tri formata koriste ISO-standarde za opisivanje određenih vrijednosti poput jezika ili države.
Praktična primjena. Članak može poslužiti nakladnicima i knjižnicama kao uputa za mapiranje specifičnih metapodataka iz ONIX-a u MARC21 ili UNIMARC. Posebno može poslužiti kao pomoć pri izradi potencijalnih alata za mapiranje u knjižnicama.
Vrijednost. Mapiranja ONIX-a u MARC21 već su provedena u više navrata, ali nedostaje istraživanja o mapiranju ONIX-a u UNIMARC. U članku se provodi mapiranje u oba formata, što zatim pruža i uvid u usporedbu jednostavnosti ili kompleksnosti mapiranja u MARC21 ili UNIMARC. Članak pruža prvo mapiranje ONIX-a za knjige, verzije 3.0.4., u UNIMARC.
Knjižnice kot institucije, arhitekture, zbirke, simbole in metafore med drugim bistveno določa tudi pojem neskončnosti. Oblike neskončnosti se lahko pojavljajo v dejanskih knjižnicah (v arhitekturi, ...klasifikaciji in razvrščanju zbirk, vsebini gradiva, simboliki), v imaginarnih knjižnicah (ki nastopajo v imaginarnih krajih in zanje ne veljajo zakoni znanega časa, prostora in perspektiv) in nevidnih knjižnicah (ki se razlikujejo od bralca do bralca, niso omenjane v tekstih, bralci pa jih lahko vnašajo sami in z njimi poselijo določene kraje in svetove v zgodbah). Članek prikaže, kako v dejanske knjižnice lahko prek ustvarjalne naravnanosti in ostrenja čuta za neskončnost vdirajo podobe imaginarnih knjižnic, lahko pa tudi podobe nevidnih knjižnic, in jih na različne načine bogatijo.
Cilj. Opisati županijsku mrežu narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije i njezin povijesni razvoj kroz posljednjih dvadesetak godina. Pristup/metodologija. Kronološki prikazati razvoj ...županijske mreže narodnih knjižnica od uspostave nacionalnog sustava županijske matičnosti za narodne i školske knjižnice i stupanja na snagu Zakona o knjižnicama iz 1997. do danas (2018.). Rezultati. Prikazana je županijska mreža narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije koja danas s pet samostalnih narodnih knjižnica (tri gradske i dvije općinske knjižnice) i dvije službe pokretnih knjižnica knjižničnim uslugama pokriva 20 općina. Planskim osmišljavanjem i dugogodišnjom sustavnom izgradnjom županijske knjižnične mreže ostvareno je 100 % obuhvata svih jedinica lokalne samouprave temeljnim uslugama narodne knjižnice. Originalnost/vrijednost. Ostvareni model organizacije županijske mreže narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji pokazuje da se uz odgovarajuću zakonsku regulativu i potporu sa svih razina financiranja (lokalne, regionalne, državne) te uz stručnu podršku knjižničarske zajednice može ostvariti mreža narodnih knjižnica koja omogućuje stanovnicima svih jedinica lokalne samouprave dostupnost knjižničnih usluga. Opisani koncept uspostave cjelovite županijske knjižnične mreže ili neki njegovi elementi mogu se primijeniti i u drugim sredinama kako bi se knjižnične usluge osigurale za stanovništvo i na onim područjima gdje ih još uvijek nema.
Cilj. Liječenje knjigom (biblioterapija) najčešće se povezuje s područjem psihijatrije, gdje se provodi kao pomoćna i kreativna terapijska metoda. Cilj je ovog rada razmotriti u kolikoj je mjeri ...smisleno provoditi biblioterapiju u knjižnici kao jednoj od onih ustanova gdje se ona provodi kao preventivna metoda na zdravoj populaciji. Propituje se i mogućnost te smislenost njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama koje su po tom pitanju u našoj zemlji često nepravedno zapostavljene. Metoda. U radu se razmatraju različite vrste biblioterapije te se ističe razvojna biblioterapija kao oblik koji bi se mogao i trebao provoditi u knjižnicama. Problematizira se uloga knjižničara u provođenju biblioterapije, sloboda njegova djelovanja i njegova kompetentnost. Rezultati istraživanja provedenih izvan Hrvatske koji su prikazani u ovom radu govore o stupnju važnosti njezina provođenja u sveučilišnim knjižnicama među studentskom populacijom. Rad se zasniva na metodi analize postojećih spoznaja te njihova sintetiziranja u novom tekstu. Rezultati. Smatra se da uvođenjem biblioterapije u knjižnice one dobivaju još jednu društveno korisnu ulogu te da se pritom ne treba zadržavati isključivo na školskim i narodnim knjižnicama, već da i sveučilišna knjižnica, koja se obraća studentima kao posebno osjetljivoj skupini mladih ljudi, može dati svoj doprinos na tom području. Originalnost / vrijednost. Humanost biblioterapije i poticanje njezina provođenja u knjižnicama te propitkivanje mogućnosti koje po tom pitanju mogu pružiti sveučilišne knjižnice čine vrijednost ovog rada.
Cilj
.
Ovim istraživanjem željelo se saznati u kojoj su mjeri Zagrepčani i Zagrepčanke otvoreni prema uslugama najmodernijih europskih i svjetskih narodnih knjižnica, a koje bi im nova gradska ...knjižnica mogla ponuditi.
Metodologija
.
Istraživanje se provelo metodom ankete, i to njezinom mrežnom inačicom, u razdoblju od 19. srpnja do 19. rujna 2017. godine na uzorku od 1311 ispitanika. Anketni upitnik bio je sastavljen od tri dijela. Prvi dio ankete sastojao se od 28 tvrdnji koje su tematski opisivale knjižnične usluge, fizički prostor i smještaj građe, dodatne usluge i dodatne pogodnosti. U drugom dijelu ankete ispitanicima je bilo omogućeno slobodno komentiranje, dok su se na kraju nalazila demografska pitanja o spolu i dobi ispitanika.
Rezultati
.
Rezultati su pokazali da je ispitanicima općenito jako važno u novoj knjižnici imati usluge poput npr. besplatnog bežičnog interneta, pristupa bazama podataka i/ili priključnih mjesta za korisničke uređaje. Žene su reagirale pozitivnije od muškaraca kada je u pitanju mogućnost pristupa bazama podataka, dostupnost prostora za grupni i individualni rad, raspoloživost većeg broj računala, uređaja za samozaduživanje i samorazduživanje itd. Statistički značajne razlike našle su se i među različitim dobnim skupinama ispitanika. Najčešće su se u mišljenju razlikovale skupine ispitanika u dobi od 16 do 24 godine naspram onih od 55 do 64 godine. Najmlađi ispitanici bili su suzdržaniji po pitanju predloženih usluga i pogodnosti, dok je spomenuta skupina starijih ispitanika iskazala veću otvorenost prema novinama. Činjenica da su mlađi ispitanici konzervativniji u pogledu onoga što im knjižnica može ponuditi u odnosu na njihove 40 godina starije sugrađane svojevrsno je iznenađenje.
Originalnost/vrijednost
.
U kampanji za novu zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu posljednjih godina izmijenilo se mnogo aktera, održani su okrugli stolovi, izložbe, ispunjeni brojni obrasci i prijave, no nedostajala je najvažnija karika – građani Zagreba. Ovim istraživanjem Knjižnice grada Zagreba pozvale su građane da iskažu svoje mišljenje o tome što bi im Gradska knjižnica trebala predstavljati i nuditi.
Cilj. Svrha je članka, kao i motiv za provedbu ovoga istraživanja, utvrditi prikladnost strukture životopisa koji se unose u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (Lica slovenskih ...pokrajina). Namjera je i ustanoviti kriterije ili strukturne elemente koji mogu pomoći pri odlučivanju koje će se osobe uključiti u mrežni biografski leksikon.
Pristup/metodologija/dizajn. Za analizu strukture zapisa koji se unose u mrežni biografski leksikon, kao i za utvrđivanje kriterija za odabir osoba za unos u mrežni biografski leksikon, korištena je metoda analize sadržaja.
Rezultati. Definirani su kriteriji za odabir osoba za upis u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (OSP) i struktura životopisa na mrežnom biografskom leksikonu OSP. Zaključeno je i da je poželjno da redoslijed strukturnih elemenata bude nepromjenjiv. Također, zaključeno je da je za razvoj biografskih leksikona bitna i suradnja svih ustanova koje mogu pridonijeti kvaliteti biografskih leksikona.
Ograničenja. Ograničenje istraživanja predstavljala je činjenica da svaku osobu čiji se životopisi uključuju u mrežni biografski leksikon OSP povezuju biografski jedinstveni podatci, isključivo vezani za život te osobe, pa je teško odrediti jedinstvenu strukturu elemenata.
Također, prema našim saznanjima, nema istraživanja koja se bave strukturom životopisa u biografskim leksikonima.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti unosa u mrežni biografski leksikon OSP, ali i u druge mrežne biografske leksikone. Kvalitetnija struktura životopisa i stručni kriterij za odabir osoba koje će biti uključene u biografski leksikon morali
bi utjecati i na zadovoljstvo korisnika samim portalom. Ovaj je rad i poziv za daljnji istraživački rad na tom području.
Rad obrađuje problematiku promocije i promicanja čitanja u narodnim knjižnicama te se fokusira na važnost razlikovanja tih dvaju pojmova u praksi hrvatskih narodnih knjižnica. Pregledom literature ...pokazano je da je promocija čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama još uvijek nedovoljno istraženo područje. Postojeća istraživanja na temu čitanja uglavnom se bave čitateljskim navikama pojedinih korisničkih skupina, čitanjem lektirnih djela ili općenitim značenjem čitanja, dok PISA i PIRLS istraživanja donose rezultate standardiziranih testova vezanih uz čitateljske kompetencije. Stručni radovi donose prikaze provedenih projekata i opisuju primjere dobre prakse. Poseban značaj u tome ima nacionalna kampanja za poticanje čitanja Čitaj mi! Objavljenih istraživanja na temu promocije čitanja u Hrvatskoj nema.Prvi dio rada donosi definicije ključnih pojmova, promicanja i promocije te kratki pregled istraživanja, projekata i udruga organiziranih u svrhu promocije i promicanja čitanja. Drugi dio rada donosi rezultate istraživanja koji prikazuju načine i pristupe promociji i promicanju čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama. Istraživanjem se nastojao dobiti uvid u načine i postupke pomoću kojih osobe odgovorne za aktivnosti promicanja i promocije čitanja provode promociju čitanja u knjižnici u kojoj su zaposlene. Također je istraženo kako knjižničari percipiraju pojmove vezane uz promicanje, poticanje i promociju čitanja i svijest o važnosti promocije aktivnosti koje se svakodnevno odvijaju u knjižnicama. U istraživanju je sudjelovalo 35 narodnih knjižnica odabranih na temelju prijedloga i preporuke voditelja županijskih knjižnica. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua. Rezultati su pokazali da knjižničari često ne razlikuju (ili ne pridaju važnost razlikovanju) terminologije, da se najčešće koriste promocijom (ne svih) aktivnosti putem oglašavanja na Facebook-stranicama i mrežnim stranicama knjižnica, što je usmjereno mlađim korisnicima te oglašavanjem na oglasnim pločama u knjižnici, što je usmjereno prema starijim korisnicima. Mnogi provedeni programi prolaze nezapaženo u široj javnosti jer se ne promoviraju dovoljno, što je često rezultat nedovoljnog vremena knjižničara za obavljanje tog dijela poslovanja. Rezultati ukazuju i na nužnost edukacije i podizanja svijesti o važnosti različitih načina promocije čitanja kako bi poticanje i promicanje bilo vidljivije u javnosti.
Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice ...Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.
Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.
Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.
Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.
Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.
Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice
PDF
