Rad ukazuje na stanje projektivnosti knjižne građe Odjela muzealnih tiskovina Muzeja Slavonije, kao već desetljećima orijentirnog mjesta pokretanja zahtjevnih humanističkih pisama istočnohrvatskog ...sveučilišnoga uma. Rad ukazuje i na presudno značajnu projekciju osnivanja sveučilišne i znanstvene knjižnice istočnohrvatskoga kulturnoznanstvenog prostora, s osloncem na upravo tu humanistički implozijsku strukturu OMT MSO, koja čuva golem opseg sofistikacijskih silnica regijske memorije. Postmoderni muzealizacijski proces usmjeren je digitalizaciji i prezentaciji, a zaliha građe Odjela muzealnih tiskovina MSO, kompleksifikacijski je pozitivna, afirmativna Zaliha istraživačkoga uma, svakako onoga kritički svjesna neotradicijske konstitucije konkretnoga geokulturema. Stanje postmoderne, nakon modernistički preliminarnog i kriptotemeljnog tradicijskoga rada Marije Malbaše, nakon kulturnog i lucidnoga specifično marginološkoga erosa Vesne Burić, omogućava demobilizaciju zalihe od stotinu tisuća svezaka knjiga i, strogom idejom sustava dr. sc. Marine Vinaj, bitno postavlja temelje Knjižnici, u postajanju medijem regijske znanstvene neotradicijske komunikacije renovacije Pisma.
»Cerkovna ordninga« (Cerkveni red, 1564) velja za enega naših najpomembnejših protestantskih tiskov, saj je v njej Trubar obravnaval osnovna vprašanja teologije, bogoslužja, cerkvene organizacije, ...evangeličanskega prava in šolstva. Edini ohranjeni original tega dela hrani Vatikanska knjižnica (fotografija z razstave ob 500-letnici rojstva Primoža Trubarja leta 2008 v Narodnem muzeju v Ljubljani).
Geodeti na prekretnici Frančula, Nedjeljko
Geodetski list,
09/2019, Letnik:
73 (96), Številka:
3
Book Review
Recenzirano
Odprti dostop
U Geodetskom listu br. 2 iz 2019. objavljen je osvrt na publikaciju New Trends in Geospatial Information: The Land Surveyors Role in the Era of Crowdsourcing and VGI (FIG Publication No 73). U toj se ...publikaciji ističe: Geodeti su danas na prekretnici i moraju se usredotočiti na svoju ulogu u mnogim procesima globalnog održivog razvoja, moraju prilagoditi i redefinirati svoju ulogu stručnjaka kada masovno prikupljanje podataka i dobrovoljne geoinformacije imaju glavnu ulogu u toj transformaciji. Upravo su stoga u ovom tekstu dodatno naglašene neke spoznaje do kojih su autori došli u toj publikaciji.