The paper elaborates specific perceptive purposes and structural procedures generated by the various experimental abstract films and shows the ways how abstract film engages spectator’s attention. By ...“liberating” our visual system from representational (daily visual) experience, the abstract film encourages us to cultivate different sensory and sensual sensibility, explore new associations and alternative paths for moods and emotions. Various streams of abstract film will be analysed, relying primarily on classical abstract films (Whitney brothers, McLaren, Richter, and Eggeling, etc.).
Rad se fokusira na razradu kognitivnih temelja i aspekata razumijevanja filmskoga stila te isticanja njihova suodnosa. Kako je pitanje spoznaje i gledateljeva odnosa prema filmskome prikazu bilo ...temom od ranih faza filmske teorije, rad se u prvome dijelu bavi različitim psihološkim pristupima filmskome stilu. Nakon razlaganja važnosti takvih pristupa, rad se potom fokusira na revizionistički pristup filmu inspiriran kognitivnom znanošću 1980-ih kao reakcije na dotadašnje kulturološko-ideološke i psihoanalitičke teorije 1970-ih. U završnom se dijelu nastoje pokazati konkretne analize mikro i makro filmskih primjera iz perspektive kognitivne filmske teorije i njezinih premisa.
Ovaj rad bavi se presjekom umjetnosti, imaginacije, emocija i etičkog obrazovanja iz perspektive inovativne sinteze kognitivne teorije emocija i Gestalt pedagogije. Jedan od elemenata ove sinteze ...kognitivna je teorija emocija kakvu podržava Martha Nussbaum. Emocije se shvaćaju kao procjene koje se odnose na percepciju svijeta oko nas. Emocije su naši stavovi, razumijevanja i evaluacije svijeta iz perspektive naših ciljeva i projekata. To se pokazalo kao odlična polazišna točka za proučavanje emocija i drugih domena unutar etike obrazovanja. U ovom radu uvodim pojam ‘iskustvene imaginacije’ i ukazujem na njezine metodologije koje smo razvili kao dio istraživanja preklapanja Gestalt pedagogije, kognitivne teorije emocija i pristupa etici iz perspektive umijeća življenja. Potom predstavljam sintezu kognitivne teorije emocija i Gestalt pedagogije, nakon čega razjašnjavam koncept iskustvene imaginacije, naglašavam njezinu ulogu u etičkom obrazovanju te zaključujem s nekolicinom osvrta na pristup umijeća življenja etici i etičkom obrazovanju.
Uveo sam pojam didaktičkog metaprogramiranja na račun potrebe da "se ide dalje" od krute i formirane behaviorističke tradicije načina obrazovnih programa. U skladu sa razumijevanjem prefiksa meta što ...znači: iznad, nakon, gore, uključujući, među prema ukazuje se slijed ili varijabilnost nečega. Prihvaćeno je u informatici da je metaprogramiranje tehnika koja omogućuje program za izradu ili izmjenu kodova drugih programa (ili vlastitih) tijekom njihovog djelovanja. Stoga je didaktičko metaprogramiranje ono koje uključuje funkcije svih studenata i nastavnika programa, stvarajući dosljedan hipermedijalni obrazovni prostor. To je moguće zahvaljujući korištenju hipermedija.
Uz pomoć kognitivne teorije metafore u članku se iz dijakronijske perspektive analizira
poimanje tijela i emocija kao spremnika i dokumentira se zrcaljenje dviju različitih konceptualnih
metafora u ...starohrvatskom i suvremenome standardnom hrvatskom jeziku u kojima se projicira
predodžbena shema spremnika (TIJELO JE SPREMNIK ZA EMOCIJE i EMOCIJA JE SPREMNIK).
Osim toga, upozorava se na veoma staro poimanje emocija kao tekućina (EMOCIJA JE TEKU ćINA
U SPREMNIKU) i kako emocija i u srednjovjekovnim i u suvremenim hrvatskim tekstovima
može biti supstancija u spremniku i spremnik supstancija. U posljednjem poglavlju samo se
naoko udaljavamo od teme jer analizom opisa đavoljega tijela u srednjovjekovnim tekstovima
potvrđujemo primjenu predodžbene sheme spremnika i na imaginarna bića. U istraživanju ove
teme iskorištena je mogućnost računalnoga pretraživanja tekstova u internetski dostupnom
korpusu hrvatskoga jezika (tekstovi 19. i 20. st.) i zasad još javno nedostupnoga računalnoga
arhiva starohrvatskih tekstova (zasad ih čine tekstovi nastali u 14. i 15. stoljeću). Ovaj članak
prilog je dijakronijskim istraživanjima konceptualnih metafora i pokušaj primjene kognitivne
teorije metafore u onim medievističkim istraživanjima koja nastoje razotkriti temeljna poimanja
srednjovjekovnoga čovjeka. Zaključuje se da višestoljetna hrvatska pisana baština čuva tragove
vrlo starih (univerzalnih) koncepata, koji su stabilni unatoč izmjenama epoha.
U radu ću pokušati ukazati na moguće doprinose razmatranja metafora kao načela spoznaje raspravi o konceptualnim temeljima krize u medicini. Stoga ću u prvom dijelu rada dati sažeti prikaz temeljnih ...postavki kognitivne teorije metafore u djelu Georgea Lakoffa i Marka Johnsona koje će poslužiti kao smjernice u propitivanju metafora zdravlja i bolesti. U drugom dijelu u razmatranje ću uzeti primjere metafora vezanih uz pojmove zdravlja i bolesti uvriježenih kako u svakodnevnom govoru tako i u znanstvenim i stručnim medicinskim diskursima. Pokušat ću ukazati na koji način one utječu na poimanje zdravlja i bolesti te usmjeruju djelovanje unutar medicinske prakse, u kojoj se kriza medicine najjasnije očituje u vidu dehumaniziranog karaktera odnosa između aktera te prakse. Također će biti riječi i o nekonvencionalnim, alternativnim metaforama i njihovim potencijalima za uspostavu drukčijih, humanijih pojmova i principa prema kojima bi se medicinska praksa mogla ravnati. U konačnici ću ponuditi jedan takav prijedlog koji proizlazi iz temeljnih postavki kognitivne teorije metafora.
U ovom se radu ispituje u kojoj se mjeri metode analize razvijene u okviru kognitivne teorije
metafore (CTM - Cognitive Theory of Metaphor) mogu primijeniti na analizu frazema. Konvencionalizirane
...figurativne metafore, a tako i frazemi, imaju različitu funkciju i različitu
kognitivnu i komunikacijsku vrijednost u odnosu na nove metafore. Frazemi znatno manje
doprinose strukturiranju nestrukturiranih situacija, već prenose različite vrste znanja koja su
akumulirali tijekom svojega postojanja u jeziku. Ono što je uz kognitivnu teoriju metafore
nužno je teorija koja je posebno osmišljena kako bi se opisale nepravilnosti frazema. Ovaj je
rad doprinos razvoju takve teorije.