Krajem 17. stoljeća započela je nova kolonizacija Slavonije koja ujedno označava i novu fazu antropizacije slavonskog prostora. Ta faza antropizacije trajat će sve do modernizacijskih procesa ...polovinom 19. stoljeća. Novodoseljeno stanovništvo najprije se uselilo u brojna opustjelih sela, ali je već 1690-ih započelo i osnivanje novih naselja. Ona koja su napuštena tijekom Velikog bečkog rata već su se prije u prošlosti dokazala kao dobra za naseljavanje i poljoprivrednu djelatnost, a za novoosnovana naselja tek je vrijeme trebalo dokazati jesu li za to pogodna ili nisu. Stoga je za ovo razdoblje antropizacije i naseljavanja Slavonije naročito znanstveno zanimljivo i važno promatrati sudbinu novoosnovanih naselja. Naseljenici su u Slavoniju dolazili iz raznih krajeva – ponajviše iz Bosne i Srbije, ali i iz Like i Gorskog kotara, središnje Hrvatske te iz Bačke i Baranje. Zabilježena su i doseljavanja njemačkih kolonista, ali u relativno malom broju. U ovome radu analiziraju se okolnosti koloniziranja šumskog kraja Đakovačkog vlastelinstva te kolonizacija Nijemaca u Osijek i Rumu. Ta dva primjera kolonizacije Slavonije egzemplarni su tipovi naseljavanja šumskog i ravničarsko-močvarnog područja te pokazuju stvarne utjecaje ekološko-geografske uvjetovanosti koloniziranja Slavonije u 18. stoljeću, odnosno u kolikoj je mjeri kolonizacija bila određena prostorom i biljnim pokrovom (šumama), ali i općim zdravstvenim (ne)prilikama koje su utjecale na uvjete života, ponajviše prisutnošću malarije u močvarnim područjima.
Lower airways are sterile, but many researchers have reported the existence of bronchial colonization with pathogenic and non-pathogenic microorganisms in smokers and patients with chronic ...obstructive pulmonary disease (COPD) and lung cancer. The aim of this study was to determine the existence and type of bronchial colonization in patients with non-small cell lung cancer (NSCLC), as well as to determine whether colonization depends on patient's age, smoking habit, pulmonary function and body mass index (BMI). Another aim was to estimate whether colonization causes early postoperative complications. Fifty-five subjects with pathohistologically confirmed non-small cell lung cancer in the resectable stage and good performance status (ECOG 0 or 1) participated in this cross-sectional study. We assessed patient's degree of smoking, calculated their BMI and determined the existence and severity of chronic obstructive pulmonary disease if there was one. The patients underwent a flexible bronchoscopy when biopsy samples were taken with protected specimen brush (PSB) and bronchoalveolar lavage (BAL); the retrieved samples were inoculated. Colonization was marked by an increase in the number of bacteria, yielding >10³CFU⁄L. In our study, bronchial colonization was found in 21 patients (38%). Potentially pathogenic microorganisms were isolated in 13 patients (Streptococcus pneumonia was found in five patients, Streptococcus B haemoliticus and Pseudononans in three patients each, Haemophilus influencae and Enterobacter in one patient each). Potentially non-pathogenic microorganisms were isolated in 8 patients (Streptococcus viridans was found in 7 patients and Achromobacter xylosoxidans in 1 patient). Patients' sex, age, smoking habit, body mass index and severity of chronic obstructive pulmonary disease were not statistically significant for developing bronchial colonization. Only one operated patient developed postoperative pneumonia, but he had not previously been diagnosed with bronchial colonization
Donji disajni putevi su sterilni, ali mnogi istraživači potvrđuju postojanje kolonizacije bronha patogenim i nepatogenim mikroorganizmima kod pušača i obolelih od hronične opstrukcijske bolesti pluća i karcinoma pluća. Cilj ove studije bio je da utvrdi postojanje i vrstu kolonizacije bronhijalnog stabla kod obolelih od nesitnoćelijskog karcinoma pluća (NSCLC). Utvrditi da li godine života, pušenje, disajna funkcija i indeks telesne mase (body mass index, BMI) obolelih utiču na postojanje kolonizacije. Takođe, proceniti da li kolonizacija utiče na pojavu ranih postoperativnih komplikacija lečenja. Ova studija preseka obuhvatila je 55 ispitanika sa patohistološki potvrđenim nesitnoćelijskim karcinom pluća u resektabilnoj fazi bolesti i dobrim performans statusom (ECOG 0 ili 1). Procenjivali smo težinu pušačke navike, izračunavali BMI i određivali postojanje i stepen težine eventualno pridružene hronične opstrukcijske bolesti pluća. Pri fleksibilnoj bronhoskopiji uziman je uzorak biopsije zaštićenom četkicom, kao i bronhoalveolarni lavat i materijal je zasejavan na hranljivim podlogama. Kolonizaciju je označavao porast bakterija veći od 10³CFU⁄L. U našoj studiji, kolonizacija bronhalnog stabla bila je prisutna kod 21 bolesnika (38%). Potencijalno patogene mikroorganizme izolovali smo kod 13 bolesnika (Streptococcus pneumoniae kod 5, Streptococcus B haemoliticus kod tri i Pseudononas kod tri bolesnika, Haemophilus influencae kod jednog bolesnika i Enterobacter kod jednog bolesnika). Potencijalno nepatogene mikroorganizme izolovali smo kod 8 bolesnika (Streptococcus viridans kod 7, Achromobacter xylosoxidans kod jednog bolesnika). Pol, starost, pušenje, indeks telesne mase, kao ni težina ispoljene hronične opstrukcijske bolesti pluća, nisu statistički značajno uticali na pojavu kolonizacije bronhijalnog stabla. Samo je jedan operisani imao postoperativno pneumoniju, ali kod njega prethodno nije utvrđena kolonizacija bronhijalnog stabla
Ateities kolonizavimas Murphy, John W.
Sociologija. Mintis ir veiksmas,
12/2008, Letnik:
22
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Central to this paper is the idea that the world, including the future, is in the process of being colonized. In general, what this means is that persons do not have control of their experiences. In ...terms supplied by Marx, they are alienated and lost in a threatening world.
To be post-colonial means that persons have gained the insight necessary to retrieve history. Rather
than enslaved by history, and thus determined a priori by social conditions, they are able to create themselves and new institutional arrangements. They are not restricted by history, and thus unable to invent the future, but can begin to rethink radically about the nature of collective identity and social integration. Only in this manner can the remnants of colonization be abandoned.
In order to counteract colonization, what is needed is more utopian thought. Contrary to what many
critics may believe, utopianism is neither irrational nor indicative of fantasy. Central to utopian thinking, instead, is a refusal to be entrapped in the traditional portrayal of social reality.
Pagrindinė šio straipsnio idėja yra ta, kad pasaulis, įskaitant ateities dimensiją, patiria kolonizaciją kaip tęstinį procesą. Kalbant apibendrintai, tai rodo, jog žmonės išleidžia iš rankų savo patyrimo kontrolę. Kalbant Marxo terminais, jie susvetimėja ir praranda pasitikėjimą savimi šiame grėsmingame pasaulyje. Būti postkolonializmo būklėje – tolygu siekti, kad žmonės įgytų gebėjimus, kurie jiems padėtų susigrąžinti istoriją. Užuot vergavę istorijai ir socialinėms sąlygoms jie turi išgalių kurti save ir savo pačių aplinką. Kad pasipriešinti kolonizacijai, reikia daugiau utopinių idėjų. Priešingai negu teigia daugelis kritikų, utopija nėra nei iracionali, nei žadinanti fantazijas. Utopinio mąstymo paskirtis – išvengti pavojaus, kurį kelia įprasti socialinės tikrovės vaizdiniai.
Vulvovaginalna kandidoza Karelović, Deni; Karelović, Lukrecija; Zekan, Joško
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2012, Letnik:
21, Številka:
1_UGI
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Vulvovaginalna je mikoza, nakon bakterijske, najčešća vaginalna infekcija. Česta je bolest mladih žena i nalazi se u 15-30% simptomatskih žena koje posjećuju liječnika. Prevalencija u općoj ...populaciji iznosi 5-15%. Najčešći uzročnik je Candida albicans i odgovorna je za 80-92% epizoda vulvovaginalne mikoze. Vulvovaginalna kandidoza nije spolno prenosiva bolest. Candida spp. čini dio fiziološke flore rodnice u 20-50% zdravih asimptomatskih žena. Glavni simptom je svrbež, s malo vaginalnog sekreta ili bez njega koji je tipično bijel, grudast i sirast. Mogu biti prisutni i bolnost, nadražaj, pečenje, disurija i dispareunija. Dijagnoza se postavlja nalazom gljive na mokrom preparatu iscjetka s dodatkom 10%-tnog kalijeva hidroksida. Mikroskopija je lažno negativna u 50% bolesnica s potvrđenom vulvovaginalnom kandidozom. Potrebno je napraviti kulturu bolesnicama s karakterističnim simptomima i negativnom mikroskopijom. Asimptomatska kolonizacija nije indikacija za liječenje. Vrsta i trajanje liječenja simptomatske bolesti određuju se temeljem osnovne podjele na nekomplicirani i komplicirani oblik bolesti. Nekomplicirani se oblik podjednako uspješno liječi lokalnim i sistemskim lijekovima. Optimalno je liječenje jednokratna primjena oralnog flukonazola (Zenafluk®, PLIVA) u dozi od 150 mg. Komplicirane infekcije liječe se dulje.
Politiku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca prema Katoličkoj crkvi osobito su osjetili grkokatolici, napose u Vojvodini i Bosni. Grkokatolici su za pravoslavce predstavljali određenu provokaciju
i ...izdaju pravoslavlja te ih je kao takve trebalo vratiti u krilo Pravoslavne crkve. Agresivna prozelitistička kampanja Srpske pravoslavne crkve (dalje: SPC), usko povezane s državnim
vlastima, osobito Svetozarom Pribićevićem i Nikolom Pašićem, 20-ih godina prošloga stoljeća okomila se na najslabije zaštićenu zajednicu grkokatolika u Kraljevini SHS, onu Ukrajinaca i Rusina u Bosni. Ti grkokatolici bili su naseljeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća s područja Galicije i Podkarpatja kao kolonisti u sklopu austro-ugarske agrarne reforme u Bosni i Hercegovini. Naseljeni uglavnom na području Banjalučke biskupije, osobito u prnjavorskom kraju, oni su
do kraja austro-ugarske uprave zasnovali svoje župe i uredili svoj vjerski život. Dolaskom nove države našli su se na udaru agresivnog prozelitizma SPC-a. O stanju, pritiscima i progonima grkokatolika u Bosni za Katolički list opširno su pisali Janko Šimrak i Mirko Boić te su nam njihova izvješća jedini pregledni izvor o tim događanjima, osobito ako se uzme u obzir da druge hrvatske tiskovine toga vremena o tome nisu izvještavale gotovo ništa ili vrlo malo. Pravoslavni prozelitizam u novoj državi bio je toliko agresivan da je katolički tisak javno pisao o njemu i naglašavao kako se srpsko-pravoslavni prozelitizam čini po točno određenom planu s ciljem da
se suzbije utjecaj Katoličke crkve. U očima SPC-a i beogradskih vlada, ali i djela hrvatske prosrpski i unitaristički orijentirane inteligencije, Katolička crkva smatrana je protivnikom na putu
»k narodnom jedinstvu«. Osobito su se nezaštićenima i izloženima našli grkokatolici u Bosni.
Ovaj članak, nastao kao seminarski rad unutar kolegija „Hrvatska povijest ranog novog vijeka“ pod vodstvom prof. dr. sc. Stjepana Ćosića, obuhvaća burno razdoblje u istarskoj povijesti: kraj 16. i ...početak 17. stoljeća. Istra je tada bila područje sukoba velikih sila, posebno Mletačke Republike i Habsburške Monarhije, čije će uprave ovaj rad analizirati. Ovaj period karakteriziraju dva velika sukoba: Uskočki rat i Rat Cambreyske lige. Navedeni događaji, kao i proces kolonizacije, turski upadi, epidemije, kuge, suše i pomor stoke, značajno su utjecali na demografsku sliku Istre. To je dovelo do nastajanja diferencija, na koje će se ovaj rad posebno osvrnuti.
Česi su se intenzivno naseljavali u seoske sredine na području današnje Bjelovarsko-bilogorske županije tijekom 19. stoljeća. Organizirana kulturna djelatnost do Prvoga svjetskog rata u tim je ...sredinama bila tek u svojim začecima. Prva udruga koju su osnovali ovdašnji Česi bila je Češka beseda; osnovana je 1907. godine u Donjem Daruvaru. Kulturni život Čeha na području Bjelovarsko-bilogorske županije oživio je u razdoblju između dva svjetska rata, kada su u gotovo svim sredinama u kojima su živjeli Česi osnovane češke besede. Zasluge za to imale su čehoslovačke institucije koje su novčano pomagale rad takvih udruga, jer se htio zaustaviti proces asimilacije Čeha i Slovaka u seoskim sredinama. To se ostvarivalo preko krovne organizacije Čehoslovačkog saveza osnovanog 1921. godine koji je brinuo o kulturnom životu Čeha i Slovaka na području Kraljevine SHS. U rukovodstvu te krovne organizacije bili su uglavnom češki državljani koji su bili predstavnici čehoslovačkih ustanova i nisu bili dovoljno upoznati sa životom Čeha u seoskim sredinama. Velike zasluge za osnivanje čeških beseda na daruvarskom području imala je daruvarska beseda. U kulturnom životu Čeha na području današnje Županije bilo je uspona i padova. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske kulturni je život zamro, prestale su s radom češke udruge i škole, ali već pokraj rata i to je počelo oživljavati. Državna politika priznala je nakon rata prava nacionalnim manjinama, ali se pojavio problem nedostatka domaćih stručnih kadrova jer su se mnogi češki učitelji vratili u domovinu još prije rata, a preostali su reemigrirali zajedno s više od pet tisuća Čeha s područja tadašnje države. Situacija se dodatno pogoršala nakon rezolucije Informbiroa 1948., kada je bila ukinuta svaka kulturna pomoć iz Čehoslovačke.
Uz pitanje školstva, Čehoslovački savez (danas Savez Čeha) potiče rad u besedama koje njeguju razne oblike kulturnog rada: glazbenu, pjevačku, folklornu i kazališnu djelatnost… Savez Čeha pomaže i izdavačku djelatnost, skrbi za očuvanje povijesnih izvora iz prošlosti Čeha i pomaže da se u svim sredinama u kojima djeluju besede osiguraju optimalni uvjeti rada. Zahvaljujući pomoći institucija Republike Hrvatske i Republike Češke, došlo je do procvata kulturnog rada ovdašnjih Čeha, a to je ujedno i doprinos jačanju dobrih odnosa između dviju suverenih država.
Pravila zakonskog (intestatnog) nasljeđivanja proizlaze iz tradicionalnih vrijednosti određenog društva, ali se mogu naći i pod utjecajem stranih prava. Općenito, kao dio privatnog prava, pravila ...zakonskog nasljeđivanja su pritom onaj dio koji dugoročno može u većoj mjeri odoljeti vanjskim nametanjima, odnosno prisilnoj recepciji pravila nametnutih od strane kolonizatora. Naime, u usporedbi s dispozitivnom prirodom pravila obveznog prava, koja su podložnija stranim utjecajima i prihvaćanju pravnih transplantata, pravila zakonskog nasljeđivanja duboko su ukorijenjena u narodnu tradiciju te se mogu snažnije i u neizmijenjenu obliku održati i pod pritiscima kolonizatora. U radu se obrađuju dva primjera uređenja zakonskog nasljeđivanja, u Keniji i Australiji, objema državama koloniziranima od strane Velike Britanije, između kojih postoje velike razlike glede kulturnih i pravnih tradicija. Također, kao referentni sustav, prikazuje se zakonsko nasljedno pravo i u Engleskoj. Poseban se naglasak u radu stavlja na rješenja prisutna u kenijskom pravu, pri čemu autor ističe razloge za potrebu zaštite udovice pri zakonskom nasljeđivanju, te se ona uspoređuju s australskim i engleskim pravom.
Klimatske promjene koje su u tijeku, imaju višestruke učinke ne samo na metabolizam biljaka, već utječu i na svojstva tla i zajednicu mikoriznih gljiva. Pod utjecajem klimatskih promjena, stabilnost ...cjelokupnog šumskog ekosustava i ravnoteža ugljika ovise u velikoj meri o interakciji između drveća i mikoriznih gljiva. Pokretači klimatskih promjena su porast razine CO2, porast temperature, promjene distribucije oborina, povećano taloženje dušika, zakiseljavanje tla i zagađivanje polutantima, fragmentacija ekosustava, gubitak staništa i širenje invazivnih organizama. Pokretači klimatskih promjena mogu izravno i neizravno utjecati na zajednicu mikoriznih gljiva. U radu je dan prikaz utjecaja svakog od navedenih pokretača na mikoriznu zajednicu i naglašeno da mikorize imaju važnu ulogu u otpornosti i oporavku šumskih ekosustava ublažavanjem štetnih učinaka porasta CO2, porasta temperature, suše, nedostatka hranjivih sastojaka, zakiseljavanja tla, porasta zagađivača u tlu, štetočina i bolesti. Očuvanje cjelokupne biološke raznolikosti u šumskim ekosustavima kao i osiguranje što povoljnijih uvjeta za razvoj mikorize može doprinijeti povećanju otpornosti šumskih ekosustava na klimatske promjene.
PDF
