Uspješnost osposobljavanja budućih doktora veterinarske medicine u izravnoj je vezi s kompetencijama nastavnika, odnosno svih sudionika u osposobljavanju doktorica/ doktora veterinarske medicine iz ...raznih područja, a koje obuhvaćaju znanje i vještine koje nastoje prenijeti, kao i njihove stavove. Stoga je važno usuglasiti zahtjeve struke u odnosu na kompetencije sudionika u profesionalnom osposobljavanju studenata veterinarske medicine. To se posebno odnosi na vještine koje studenti moraju usvojiti, a odnose se na specifične i generičke kompetencije za pružanje veterinarsko-medicinskih usluga visoke razine kvalitete u širem europskom prostoru. Cilj ovog rada je predstaviti „Kompetencije prvoga dana“ (engl. Day One Competences, DOC), odnosno zacrtane nužne profesionalne vještine novih doktorica/doktora veterinarske medicine, kao i pobliže objasniti i olakšati razumijevanje temeljnih odrednica navedenog koncepta. DOC je usvojio Europski koordinacijski odbor za veterinarsku edukaciju (engl. European Coordination Committee on Veterinary Training, ECCVT), koji su osnovali Europska udruga ustanova za veterinarsku naobrazbu (engl. European Association of Establishments for Veterinary Education, EAEVE), Europski odbor za veterinarsku specijalizaciju (engl. European Board of Veterinary Specialisation,EBVS®) i Federacija europskih veterinara (engl. Federation of Veterinarians of Europe, FVE). DOC su detaljno opisane u dokumentu Standardni operativni postupak (SOP, 2019.) Europskog sustava evaluacije veterinarske izobrazbe (engl. European System of Evaluation of Veterinary Training, ESEVT) koji također djeluje unutar EAEVE-a.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je da se na uzorku studenata na studentskoj praksi i knjižničara/mentora utvrdi postoje li razlike među njihovim stavovima o važnosti stu- dentske prakse, ...kompetencijama koje studenti usvajaju na praksi te osobinama i kom- petencijama mentora.
Metodologija. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: studenti 2. godine diplomskog studija bibliotekarstva na Odsjeku za informacijske i komunika- cijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i knjižničari Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korištena je kvalitativna metodologija po- lustrukturiranih dubinskih intervjua za studente i fokus-grupe za knjižničare.
Rezultati. Rezultati su pokazali da obje skupine ispitanika smatraju kako je student- ska praksa važna iz ovih razloga: praksa je mjesto upoznavanja studenata s knjižnicom i knjižničarskim poslom, ona je nadopuna studijskom programu te daje uvid u organi- zacijsku kulturu ustanove. Studenti prednost daju usvajanju generičkih kompetencija (osobito komunikacijske vještine) na praksi, dok knjižničari naglašavaju važnost usva- janja stručnih vještina. Obje skupine navode da su stručne kompetencije mentora važne, ali daju prednost njegovim vrlo razvijenim generičkim vještinama, osobito komunika- cijskim vještinama (interpersonalnim i intrapersonalnim vještinama).
Ograničenja. U istraživanju su sudjelovali samo knjižničari iz Knjižnice Filozof- skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa se preporučuje provjera mogućnosti generaliza- cije istraživanja na uzorcima knjižničara/mentora iz drugih vrsta knjižnica.
Praktična primjena. Rezultati ovog istraživanja mogu biti temelj za osmišljavanje poučavanja knjižničara/mentora.
Originalnost. Ovo istraživanje prvo u Hrvatskoj na ovakav način istražuje važnost studentske prakse, kao i to koje kompetencije studenti na praksi usvajaju te koje kompe- tencije mentor mora imati da bi bio kvalitetan mentor.
Pedagoška istraživanja zagovaraju humanistički pristup koji promiče cjelovit razvoj pojedinca, stoga cilj školovanja nije samo stjecanje znanja, već uvažavanje njegovih interesa i potreba, gdje se uz ...intelektualne ističu i emocionalne značajke razvoja. Kako bi se razvijala učenička odgovornost, tolerancija, kritičko mišljenje, samostalnost i uspješno komuniciranje, neophodni su odgovorni i moralni učitelji, svjedoci vrijednosti. Profesionalno kompetentni učitelji trebaju biti svjesni implicitnih utjecaja unutar i izvan odgojno-obrazovne ustanove, koji utječu na kulturu škole i usvajanje temeljnih vrijednosti svih dionika. Danas je više nego ikad potrebno voditi se postavkama pedagogije djelotvorne ljubavi don Bosca, koji je odgajao vlastitim primjerom te utvrdio temelje preventivnoga sustava utemeljenoga na ljubavi prema učenicima.
Pedagogical research advocates a humanistic approach that promotes the holistic development of the individual, so the goal of education is not just the acquisition of knowledge, but respect for his interests and needs, where the intellectual and emotional features of development are equaly important. In order to develop students' responsibility, tolerance, critical thinking, independence, and successful communication, responsible, and moral teachers-witnesses to values are necessary. Professionally competent teachers should be aware of the implicit influences inside and outside the educational institution, which affect the culture of the school and the adoption of the core values of all stakeholders. Today, more than ever, it is necessary to be guided by the principles of the pedagogy of effective love, developed by don Bosco who by his own example educated children and established the foundations of a preventive system based on love for children.
Uloge edukatora u obrazovanju odraslih kontinuirano se mijenjaju, a sve ih se češće naziva mentorima, savjetnicima, motivatorima i evaluatorima, odnosno pridaju im se uloge za koje je nužno ...posjedovanje širokog spektra generičkih i specifičnih kompetencija. S obzirom na oskudan broj provedenih studija o kompetencijama edukatora u Republici Hrvatskoj, provedeno je istraživanje s ciljem ispitivanja i analiziranja stavova zaposlenika ustanova za obrazovanje odraslih o ključnim kompetencijama koje su potrebne za rad s odraslima te utvrđivanja stavova o važnosti pojedinih skupina kompetencija. U istraživanju je sudjelovao 91 ispitanik, a podaci su prikupljeni mrežnim anketiranjem. Rezultati istraživanja sugeriraju da zaposlenici ustanova za obrazovanje odraslih smatraju da je za rad s odraslima potrebno posjedovati društvene kompetencije, kompetencije savjetovanja odraslih polaznika, osmišljavanja i razumijevanja procesa učenja, poučavanja i vrednovanja, kompetencije razvoja obrazovnih programa i korištenja novih tehnologija te kompetencije kontinuiranog profesionalnog razvoja, kao i da razumiju njihovu važnost za proces obrazovanja odraslih.
The roles of educators in adult education are constantly changing. Educators are increasingly called mentors, counselors, motivators, and evaluators: roles for which it is inevitable to have a wide range of generic and specific competencies. Given the scarce number of studies on the competencies of educators in Croatia, a survey was conducted to examine and analyze the attitudes of employees of adult education institutions on key competencies needed to work with adults and to determine attitudes about the importance of certain groups of competencies. The total number of participants in the research was 91. The data was collected through an online survey. The results of the research suggest that employees of adult education institutions believe that working with adults requires social and counseling competencies, competencies for designing and understanding learning, teaching, and evaluation, competencies for developing educational programs, using new technologies and continuous professional development. In addition, they understand the importance of competencies for the adult education process.
ABSTRACT The aim of this paper was to define which ethical dilemmas related to confidentiality, as an important ethical principle, occur ammong supervisors, how they act in these situations and what ...guides them. In the research that was conducted by an anonymous web questionnaire participatd licensed supervisors as well as supervisors that still participate in education. In this article there are presented results of the findings related to three research questions: which ethical dilemmas regarding adherence to confidentiality agreements occur in supervision; what guides supervisors in resolving ethical dilemmas related to confidentiality and how in practice.they resolve their ethical dilemmas related to confidentiality. Data analysis shows that ethical dilemmas related to compliance with confidentiality agreements relate to the categories: composition of supervision groups, expectations of supervisors, responsibilities of supervisors towards the employer/ organisatio that oredered supervision, dual roles of supervisors, supervisors attitude toward confidentiality and responsibilities of supervisors towards confidentiality. When solving ethical dilemmas, supervisors are guided by principles: related to the confidentiality agreement, concern for the welfare of the supervisee and client, professional values, methods and way of working. Related to the issue of practical resolving of ethical dilemmas related to confidentiality, the following categories were distinguished: practical use of confidentiality agreements and transparency. From the findings, it can be concluded that it is extremely important to develop the supervisor’s competencies in order to be able to bring an ethical distinction, but also to teach the supervisee how to behave ethically in their practical work. The above mentioned can be provided by systematic support in the form of meta-supervisions, intervision, consultations, written instructions and codes. Key words: supervision; ethical dilemmas; confidentiality; competences; confidentiality agreements.
Polazeći od složenih komunikacijskih zahtjeva s kojima su u svom svakodnevnom profesionalnom radu suočeni odgojitelji zaposleni u području predškolskog odgoja, rad prikazuje teorijska uporišta na ...temelju kojih se navedeno zaključuje i rezultate provedenog primarnog istraživanja na uzorku 106 odgojitelja zaposlenih u dječjim vrtićima u Podravini. Provedeno anketiranje utvrdilo je važnost akademskog obrazovanja na kvalitetu javnog nastupa odgojitelja te utjecaj obrazovanja, no ne i iskustva (radnog staža) na pozitivan doživljaj komunikacijske situacije u kojoj se ostvaruje željeni komunikacijski učinak. Analiza rezultata pokazuje da odgojitelji u Podravini imaju komunikacijske kompetencije utvrđene kao važne za suvremeni odgoji rad. Obzirom na velik postotak onih koji još uvijek javne nastupe doživljavaju kao stresne situacije, rad utvrđuje važnost kontinuiranog obrazovanja u tom smislu.
Profesionalne kompetencije nastavnikasve češće se nalaze u fokusu interesovanjasavremenih pedagoga (pojmovnaodređenja, strukturne komponente,kriterijumi klasifikacije, profesionalnekompetencije i ...profesionalni razvoj). Ipored teorijskog utemeljenja profesionalnekompetencije nastavnika nedovoljnosu empirijski istraživane. U ovomradu prezentovani su rezultati empirijskogistraživanja samoprocjena razvijenostiprofesionalnih kompetencija nastavnikarazredne nastave. Utvrđivan jene samo opšti nivo razvijenosti profesionalnihkompetencije već i nivoi razvijenostikompetencija u pojedinim područjima(grupama): pedagoške, psihološke,didaktičke i metodičke kompetencije.Statistički su provjeravane i hipoteze opovezanosti nivoa razvijenosti kompetencijasa socio-pedagoškim obilježjimanastavnika razredne nastave (pol, stručnasprema, razred u kojem izvodi nastavniproces, radno iskustvo).
Djeca se već u prvim godinama života susreću s medijskim sadržajima, pri čemu izloženost i vrijeme koje provode uz medije s odrastanjem sve više raste. Upravo je stoga važno medijsko obrazovanje koje ...djecu treba pripremiti na suživot s medijima, a u tom procesu, uz obitelj, najvažniju ulogu imaju učitelji koji provode medijsko obrazovanje u školama te kao takvi i sami moraju biti medijski pismeni. Cilj je ovoga rada utvrditi medijske kompetencije učitelja razredne nastave i Hrvatskoga jezika, kao primarnih medijskih edukatora u hrvatskim školama, i njihovu povezanost s procjenom medijskih kompetencija učenika. U istraživanju, koje je provedeno metodom samoprocjene ispitanika, sudjelovalo je 2229 učitelja, a rezultati su pokazali da su medijske kompetencije učitelja povezane s procjenama medijskih kompetencija učenika te da učitelji najlošije ocjenjuju vlastite vještine proizvodnje medijskih sadržaja, primarno onih složenijih, te da im je potrebno dodatno usavršavanje u području medijske pismenosti. Pritom učitelji Hrvatskoga jezika svoje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja procjenjuju višom u odnosu na učitelje razredne nastave. Rezultati pokazuju da su medijske kompetencije učitelja slabo povezane s procjenom kritičke medijske pismenosti učenika.
The possession of media competences has become necessary in modern societies in which children already encounter media content in the first years of their lives, while the exposure and time they spend with the media grows more and more as they grow up. Media education should prepare children for coexistence with the media and develop the skills of using, analyzing, critically evaluating and creating media content, and in this process, along with the family, the most important role is played by teachers who carry out media education in schools and as such they must be media literate themselves. The aim of this work is to determine the media competences of classroom and Croatian language teachers, as primary media educators in Croatian schools, and their connection with the evaluation of students’ media competences. 2,229 teachers participated in the research, which was conducted using the self-assessment method of respondents, and the results showed that teachers’ media competences are related to assessments of students’ media competences, and that teachers rate their own skills in the production of media content, primarily the more complex ones, the worst, and that they need additional training in the field of media literacy. At the same time, teachers of the Croatian language rate their ability to analyze and critically evaluate media content higher than classroom teachers. The results show that the media competence of teachers is weakly related to the assessment of students’ critical media literacy.
Kockanje predstavlja relativno novi oblik rizičnog ponašanja na našim prostorima, a suvremena hrvatska i inozemna znanstvena istraživanja govore u prilog važnosti prevalencije problematičnog kockanja ...srednjoškolaca. Cilj ovog rada jest istražiti percepciju stručnih suradnika o kockanju mladih u srednjim školama čiji je posao, među ostalim, detekcija rizičnih ponašanja mladih te osiguravanje preventivnih i ranih intervencija. U istraživanju je sudjelovalo 120 stručnih suradnika iz 18 hrvatskih županija. Rezultati općenito pokazuju njihovo relativno rijetko susretanje s problemima kockanja kod mladih te podcjenjivanje prevalencije ovog rizičnog ponašanja iako su ispitanici svjesni značajne pristupačnosti kockarskih proizvoda mladima. Istovremeno se stručni suradnici ne procjenjuju dovoljno kompetentnima za pružanje adekvatnih intervencija u ovom području te nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s razvijenim edukacijama i intervencijama na našim prostorima. Rezultate se komentiralo u kontekstu njihove važnosti za praksu s ciljem osiguravanja nužnih profesionalnih znanja i vještina.
Kompetencije učitelja u razrednoj nastavi za tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje dijele se na generičke i predmetno specifične. Generičke kompetencije odnose se na opće kompetencije, a ...obuhvaćaju teorijska i praktična znanja, dok se predmetno specifične kompetencije odnose na primjenu spoznaja supstratne znanosti predmetnog područja u cilju izvršavanja postavljenih zadaća. U dosadašnjim istraživanjima utvrđene su statistički značajne razlike između procjene razine kompetencija učitelja i studenata. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu kompetencija učitelja i studenata koje su potrebne za provođenje sata Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) te utvrditi razlike u njihovoj razini procijenjenih kompetencija. Istraživanje je provedeno s učiteljima osnovnih škola u Dubrovniku i studentima pete godine Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja. Razina kompetencija procijenjena je indirektno primjenom hrvatske verzije upitnika Kompetencije u Tjelesnom i zdravstvenom području (Competencies in Physical Education Teaching, Al-Tawel i AlJaafreh, 2017). Rezultati istraživanju pokazali su kako učitelji svoje ukupne kompetencije procjenjuju izrazito visokima (AS = 4.52), a studenti visokima (AS = 4.23). Vezano za subskale upitnika, dobiven je rezultat da učitelji visokima procjenjuju svoje kompetencije za provedbu (AS = 4.34) i planiranje sata TZK-a (AS = 4.30), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske (AS = 4.85) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.60). Studenti procjenjuju visokima svoje kompetencije provedbe (AS = 4.22), kompetencije planiranja (AS = 4.00) te osobne i socijalne kompetencije (AS = 4.17), a izrazito visokima procjenjuju motivacijske kompetencije (AS = 4.51). Testiranjem razlika utvrđeno je kako postoje statistički značajne razlike u tri subskale: kompetencijama potrebnim za provođenje sata TZK-a, motivacijskim kompetencijama te osobnim i socijalnim kompetencijama. Učitelji razinu svojih kompetencija za te tri subskale procjenjuju višima u odnosu na studente. Nadalje, istraživanjem je utvrđeno kako ispitanici dijele mišljenje da bi tijekom učiteljskog studija trebalo uvesti više prakse iz kineziološkog područja kako bi se poboljšale i unaprijedile njihove kompetencije. Rezultati istraživanja mogu pomoći u osmišljavanju učinkovitijeg plana i programa Učiteljskih studija usmjerenih poboljšanju kompetencija koje će steći budući učitelji razredne nastave.
PDF
