Polazeći od činjenice da je kompostiranje prirodni proces biorazgradnje kojim nastaje humus, u radu je analiziran nastanak procesa kompostiranja i istaknuta njegova višestruka korist za biljni, ...životinjski svijet i za ljude. Naglašava se dobrobit komposta i u usporavanju globalnog zatopljenja, jer se poboljšanjem strukture tla, povećava i udio ugljika u njemu. Obrađene su osnovne faze koje se odvijaju u zemlji kako bi nastao kompost kao finalni proizvod, a prikazane su i okolnosti koje se mogu javiti prilikom samog procesa kompostiranja, poput neugodnih mirisa, prevelike vlažnosti ili suhoće zemlje i odviše prisutnih kukaca. Autori se zalažu za primjenu kućnog kompostiranja, čime se odvaja i smanjuje količina kućnog otpada, jer više od 30% otpada čini biootpad i naglašavaju da se kućnim kompostiranjem ujedno od otpada stvara vrijedan proizvod koji doprinosi plodnosti tla.
U ovom radu provedena je biološka obrada agroindustrijskog otpada (P1), biootpada (P2) i biorazgradljivog komunalnog otpada (P3) procesom kompostiranja u adijabatskom reaktoru tijekom 21 dana. U ...pokusima P1, P2 i P3 postignuta je maksimalna temperatura od 52, 55 i 57 °C, a termofilna faza je trajala 8, 5 i 6 dana. Ukupno je nastalo 122, 407 i 389 g kgHT0–1 CO2 odnosno 89, 148 i 559 mg kgHT0–1 NH3. pH-vrijednost je na početku procesa bila u neutralnom području, a na kraju u blago lužnatom području. Vlažnost supstrata se povećala za oko 5 %, dok se omjer C/N smanjivao uslijed smanjenja udjela organskog C te povećanja udjela N. Shodno navedenom, postignuta je konverzija od 48 %, 71 % odnosno 56 % u pokusima P1, P2 i P3.
The aim of this work was biological treatment of agroindustrial waste (P1), biowaste (P2) and biodegradable municipal solid waste (P3) by the composting process in adiabatic reactor during 21
days. In experiments P1, P2, and P3, a maximum temperature of 52, 55, and 57 °C was reached,
and the thermophilic phase lasted 8, 5, and 6 days. The cumulative evolved CO2 and NH3 was
122, 407, and 389 g kgVM0−1 and 89, 148, and 559 mg kgVM0−1, respectively. The pH value at the
beginning of the process was in the neutral and at the end in the slightly alkaline domain. The
substrate humidity increased by about 5 %, while the C/N ratio decreased due to a decrease in the
organic C content and an increase in N content. Consequently, a conversion of 48 %, 71 %, and
56 %, respectively, was achieved in experiments P1, P2, and P3.
Otpadni tokovi nastali tijekom proizvodnje maslinova ulja karakterizirani su niskom pH, visokom električnom vodljivošću, tamnom bojom, visokim udjelom fenola, šećera i organskih kiselina. U ovom radu ...prikazani su rezultati uklanjanja onečišćujućih tvari iz otpadne vode procesom adsorpcije i biosorpcije na aktivni ugljik i pelete Aspergillus niger te zbrinjavanje komine maslina procesom kompostiranja. Dobiveni rezultati pokazuju da je aktivni ugljik adsorbirao 35 % organske tvari i 47 % fenola, a peleti 42 % organske tvari, 57 % fenola i 39 % boje. Tijekom procesa kompostiranja komine maslina i duhanskog otpada postignuta je konverzija od 45 %.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Porast stanovništva i ubrzana industrijalizacija svakodnevno dovode do nastanka velikih količina otpada čije zbrinjavanje predstavlja ekološki i ekonomski problem. Veliki udio otpada na odlagalištima ...čini biorazgradivi otpad, a kao prihvatljiv način zbrinjavanja takvog otpada smatra se process kompostiranja. Kompostiranje je proces razgradnje organskih tvari pomoću mikroorganizama u aerobnim uvjetima pri čemu kao produkt nastaje kompost, prirodan i koristan dodatak tlu. U ovom radu prikazani su rezultati provedbe procesa kompostiranja biorazgradive frakcije komunalnog otpada u laboratorijskom mjerilu na način da je proveden proces kompostiranja bez i proces kompostiranja s bioaugmentacijom, odnosno uz dodatak mikroorganizama izoliranih tijekom provedbe samog procesa kompostiranja. Tijekom procesa kompostiranja praćene su karakteristične procesne veličine poput C/N omjera, pH-vrijednosti, sadržaja vlage i hlapive tvari, a biorazgradnja je praćena i preko sastava eluate što je omogućilo usporedbu provedenih procesa. Postavljen je i matematički model procesa kompostiranja, a rezultati simulacije matematičkog modela procesa upotrijebljeni su za optimizaciju procesnih uvjeta.
U današnje vrijeme porastom broja stanovnika te razvojem industrije globalno raste količina nastalih otpadnih voda koje je potrebno obraditi. U postupku biološke obrade otpadnih voda generira se ...aktivni mulj kojeg je potrebno zbrinuti na odgovarajući način.
U ovom radu ispitana je učinkovitost obrade mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) grada Vrgorca procesom kompostiranja, odnosno odredio se optimalan omjer mulja (M) i supstrata (S) na temelju maksimalne konverzije, trajanja termofilne faze i temperature. U tu svrhu ispitani su različiti omjeri mješavine S i M (SP – samo biootpad, P1 – S/M = 2,5:1 ; P2 – S/M = 5:1 ; P3 – S/M = 7:1) u reaktorima radnog volumena, Vr = 1 L. U pokusima SP, P1, P2 i P3 postignuta je konverzija od 43 %, 64 %, 56 % te 53 %, maksimalna temperatura iznosila je 57,1 °C, 58,3 °C, 61,4 °C odnosno 62,8 °C, a termofilna faza trajala je 3, 13, 7, i 5 dana. Najučinkovitiji pokus (P1) prenesen je u veće mjerilo, u reaktor radnog volumena Vr = 10 L, gdje se proveo pokus P4. U pokusu P4 postignuta je konverzija od 56 % s maksimalnom temperaturom od 57,48 °C i trajanjem termofilne faze od 4 dana.
Svrha je ovoga rada bila pripremiti odgovarajuću smjesu za kompostiranje s pomoću kulture bakterija i 2 % vapna za učinkovitu obradu otpada od hrane u posudi zapremnine 60 litara. U pokusu, koji je ...trajao 42 dana, otpaci su od hrane prvo pomiješani s piljevinom i 2 % (suhe tvari) vapna, zatim je u jedan reaktor dodana obogaćena kultura bakterija, dok se u drugom reaktoru nalazio kontrolni uzorak. Rezultati pokazuju da se inokuliranjem smjese za kompostiranje bakterijskom kulturom može uspješno riješiti problem zasićenosti uljem te poboljšati mineralizacija. Osim toga, parametri kao što su: emisija ugljičnog dioksida od (0,81±0,2) g/(kg·dan), indeks klijanja od (105±3) %, maseni udjel ekstraktibilnog amonijaka od 305,78 mg/kg, omjer ugljika i dušika od 16,18, pH=7,6 i električna vodljivost od 3,12 mS/cm potvrđuju zrelost komposta, koji je zadovoljio standarde kompostiranja. U kontrolnom je uzorku opaženo kašnjenje termofilne faze, pa kompost nije sazrio ni nakon 42 dana. Stoga je zaključeno da su dobro pripremljena smjesa za kompostiranje i bakterijska kultura s odgovarajućim svojstvima za razgradnju ulja nužni za uspješan sustav kompostiranja otpada od hrane.
U radu se razmatra uspješan primjer održivog gospodarenja otpadom primjenjiv za gradove odnosno regije s dvjestotinjak i više tisuća stanovnika. Detaljno je opisano suvremeno odlagalište s ...kompostanom, mehaničko biološkom obradom i energetskim iskorištavanjem otpada u gradu Celju koje pokriva i potrebe 24 okolne općine. Ukazano je na prednosti, ali i neke poteškoće koje su se pokazale tijekom rada sustava. Ovo odlagalište primijenjenom tehnologijom obrade znatno smanjuje količinu otpada, izdvaja sekundarne sirovine te koristi otpad kao energent, čime se postiže održivi sustav za dulji niz godina. Želja nam je da se na temelju ovog uspješnog primjera potaknu slični projekti gospodarenja otpadom i u Hrvatskoj.
Kompostiranje je proces biorazgradnje organske tvari u stabilan produkt – kompost, pri čemu se oslobađa toplina, voda, CO2 i NH3. Svrha ovog rada bila je odrediti količinu nastalih izlaznih plinova, ...CO2 i NH3, tijekom kompostiranja duhanskog otpada i mješavine otpada duhana i grožđa. Tijekom 21 dana kompostiranja duhanskog te miješanog duhanskog i grožđanog otpada, prema ukupnim hlapljivim tvarima, nastalo je 94,01 g kg–1 i 208,18 g kg–1 ugljikova dioksida, odnosno 504,81 mg kg–1 i 122,45 mg kg–1 amonijaka.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Aktivni mulj nastaje kao nusprodukt biološkog tretmana otpadne vode u pročistaču te zahtijeva posebnu tehnologiju obrade i stabilizacije. Skupom tehnoloških postupaka aktivni mulj se može pretvoriti ...u oblik prihvatljiv za okoliš, no takvi postupci su financijski često vrlo zahtjevni. Pomoću naprednih tehnologija obrade otpadnog mulja kompostiranjem, mulj se može primijeniti u poljoprivredi. Primjeni mulja na poljoprivrednim površinama uvijek prethode opsežne laboratorijske analize kojima se utvrđuje zastupljenost štetnih tvari i mikroorganizama u mulju koje su strogo propisane pravilnikom. Stabilizacija mulja je nužna zbog uništavanja patogenih mikroorganizama u mulju, pri čemu se zadržavaju hranjive tvari, zastupljene u kompostiranom mulju. Kompost od mulja može se primjenjivati u poljoprivredi kao koristan materijal za povećanje plodnosti zemljišta. S tim ciljem je provedeno istraživanje s tri vrste mulja. Kao osnovna sirovina za pokus upotrijebljeni su uzorci mulja s pročistača otpadnih voda Danica, pivovare Carlsberg i Kvasac d.o.o. Zagreb. Uzorci muljeva bili su pomiješani sa slamom i zeolitom, koji je poznat po svojim pozitivnim svojstvima i učinku na tlo. Laboratorijskim metodama ispitivane su vrijednosti temperature, pH i suhe tvari uzoraka, kako bi se utvrdila aktivnost mikroorganizama mulja te pogodnost mulja kao materijala za kompostiranje. Prvi pokus je izveden početkom drugog mjeseca s uzorcima mulja s pročistača Danica. Dobiveni rezultati upućuju na zamjetnu aktivnost mikroorganizama u mulju. Pokus je ponovljen s uzorcima muljeva pivovare Carlsberg i Kvasca u ljetnom razdoblju godine. Aktivnost mikroorganizama bila je veća nego kod prvog pokusa.
S obzirom na velike količine organskog otpada koje nastaju na globalnoj razini, javlja se potreba za razvojem procesa koji će nam omogućiti zbrinjavanje otpada te smanjenje količine otpada odloženog ...na odlagalištima. Jedan takav proces je kompostiranje. To je aeroban proces razgradnje organskih tvari do vode i ugljikovog dioksida te komposta. Prilikom provedbe procesa važno je praćenje najvažnijih varijabli poput udjela vlage, organske tvari, C/N omjera, pH vrijednosti i drugih. Bliska- infracrvena (engl. Near-Infrared, NIR) spektroskopija je nova, brza metoda koja omogućuje praćenje procesa kompostiranja. U ovom radu, provedena su 2 eksperimenta kompostiranja pokožice grožđa: svježa pokožica grožđa te pokožica iz koje su ekstrahirani polifenolni spojevi. Oba procesa praćena su putem fizikalno-kemijskih varijabli tijekom 30 dana te su snimani NIR spektri uzoraka komposta i ekstrakata komposta. Na temelju snimanih spektara, razvijeni su modeli umjetnih neuronskih mreža za predviđanje fizikalno-kemijskih karakteristika komposta tijekom procesa kompostiranja. Dobiveni rezultati upućuju na značajan potencijal primjene bliskeinfracrvene spektroskopije za analizu procesa kompostiranja.
PDF
