U POTRAZI ZA KOMPETENTNIM GOVORNIKOM Blaženka Martinović; Mihaela Matešić
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (Online),
12/2018
11
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Svako istraživanje naglasne stvarnosti počiva na osluškivanju govorne prakse, a ono se ograničava na određene skupine članova jezične/govorne zajednice. U radu se razmatra pitanje tko su kompetentni ...govornici suvremenoga hrvatskog jezika. Dosadašnja ortoepska istraživanja u kroatistici spominju širi raspon naziva za anketirane sudionike u različitim tipovima ortoepskih istraživanja, kao što su: modelski govornici, idealni govornici, profesionalni govornici i sl. Upravo takvo različito nazivanje zahtijeva da se izbistri terminologija i da se jasnije naznači koga se osluškuje u istraživanjima ortoepske norme. Kao odgovor na to pitanje nudi se shema govornikovih kompetencija sastavljena na temelju triju glotodidaktičkih modela, a koja ide putem od jezične prema komunikacijskoj kompetenciji. Pritom je važno i to da (situacijski) kompetentni govornici prilagođavaju svoj izraz i situaciji i slušaocu, pri čemu normativna korektnost ne samo da nije presudna nego katkad stvara i buku u komunikacijskome kanalu. Drugim riječima, kompetentan govornik nije onaj koji bez iznimke slijedi kodificirana pravila i ogledni je primjer normativno uzorna govora, nego onaj koji se uspješno snalazi u raslojavanju jezične, odnosno, konkretno, govorne stvarnosti.
Razvoj tehnologije, s jedne strane, primorava ljude da više komuniciraju, a opet s druge strane ovisnost o računalima i društvenim mrežama ljude fizički udaljava, što mijenja komunikacijske obrasce. ...Tim su promjenama najviše podložni mladi. Svjedoci smo sve lošijega jezičnoga izražavanja naših osnovnoškolaca pri čemu su teškoće vidljive i
u pisanomu i u usmenomu izražavanju (čitanju i govorenju). Cilj je ovoga rada istaknuti razliku između jezične i komunikacijske kompetencije, ukazati na značenje govorništva kao discipline u antičkom razdoblju i danas te prikazati istraživanje o usmenomu izražavanju osnovnoškolaca u Hrvatskoj koje je anketno provedeno pomoću obrasca Google Drive. U anketi je sudjelovalo 438 učitelja osnovnih škola. Cilj istraživanja bio je pokazati da je u 21. stoljeću izuzetno važno uvođenje govorništva u osnovnoškolski odgojno-obrazovni sustav jer su rezultati ankete potvrdili prvu hipotezu da je usmeno izražavanje naših osnovnoškolaca osrednje.
Govorništvo je disciplina koja nikako nije zastarjela. U doba globalizacije, prožimanja kultura, migracija (fizičkih ili onih posredstvom različitih tehnologijskih dostignuća) te razvoja medija ona je sve više potrebna. Sve je češća praksa da se govorničke vještine usavršavaju tek kada pojedinac osjeti da mu je to nužno potrebno ili se one uopće ne usavršavaju, pa smo svjedoci mnogobrojnih govorničkih (ne)uspjeha.
Technological development, on the one hand, allows people to communicate
more, and yet on the other hand computers and social networks dependency, physically separates people, which changes communication patterns. Young people are the ones who are subject of the changes mentioned before. We are witnessing deterioration in language expression
of our primary school pupils, where difficulties are evident in both writing and oral expression (reading and speaking). The aim of this paper is to highlight the difference between language and communication competence, to point out the importance of oratory as a discipline in the ancient period and today, and to present a survey of oral expression
of primary school pupils in Croatia which was done through the Google Drive Form. 438 primary school teachers were involved in the survey. The
aim of the research was to show that in the 21st century it is extremely important to introduce oratory into the primary school educational system because the survey results confirmed the first hypothesis that the oral expression of our primary school pupils is mediocre. Oratory is a discipline that is by no means outdated. At this time of globalization, intertwining culture, migration (physical or through different technological achievements) and the development of media, this discipline is increasingly needed. More common practice is to improve oratory skills only when an individual feels he needs them or
they are not perfected at all, so we are witness to numerous oratory (un)successes.
Durch die stetige Entwicklung der Technologie sind die Menschen einerseits immer mehr auf Kommunikation angewiesen, andererseits werden sie durch Abhängigkeit von Computern und sozialen Netzwerken im wahren Leben immer mehr voneinander entfernt, was wiederum die Kommunikationsmuster beeinflusst. Vor allem junge Menschen sind von diesen Veränderungen betroffen. Wir sind Zeugen eines immer schlechteren
sprachlichen Ausdrucks unserer Schüler, wobei sich die Schwierigkeiten im schriftlichen und mündlichen Ausdruck bemerkbar machen (Schreiben und
Sprechen). Das Ziel dieser Arbeit ist es den Unterschied zwischen der Sprach- und Kommunikationskompetenz hervorzuheben, auf die Bedeutung der
Rhetorik als Disziplin seit der Antike bis heute hinzuweisen und die Ergebnisse der Studie zum mündlichen Ausdruck von Primar- und Sekundarstufenschülern in Kroatien zu präsentieren. Die Umfrage wurde mittels Google Drive durchgeführt und 438 Lehrer der Primarstufe und Sekundarstufe I nahmen teil. Das Ziel der Untersuchung war zu beweisen, dass es im 21. Jahrhundert außerordentlich wichtig ist, Rhetorik in diese Schulstufen einzuführen, da die Ergebnisse die Anfangshypothese bestätigt haben, nämlich dass der mündliche Ausdruck unserer Schüler nur
mittelmäßig ist. Die Rhetorik ist keinesfalls eine veraltete Disziplin. Im Zeitalter der Globalisierung, des gegenseitigen Durchdringens der Kulturen, der Migration (im Raum oder mittels unterschiedlichen technologischer Leistungen) und der Entwicklung der Medien steigt der Bedarf daran. Immer öfter beginnen Individuen ihre Redekunst erst dann zu verbessern, wenn sie spüren, dass dies zur Notwendigkeit geworden ist, oder aber gibt es viele, die sie gar nicht erst weiterentwickeln, weshalb wir Zeugen zahlreicher rednerischer Misserfolge sind.
Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, posebice interneta,
omogućio je dodatne platforme za ljudsku komunikaciju stvarajući pritom
jednu novu komunikacijsku paradigmu. Povećana uporaba ...modernih
tehnologija kod mladih utječe na dinamiku, pravila, konverzacijsku
interakciju i situacijski kontekst interpersonalne komunikacije u digitalnome
okružju. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati stavove studenata
Sveučilišta u Mostaru o specifičnostima interpersonalne komunikacije
na društvenim mrežama. Podatci su prikupljeni putem anketnoga upitnika,
kreirana za potrebe ovoga rada, na prigodnome uzorku od 96 (N =
96) studenata. Rezultati ukazuju na trend povećanja zastupljenosti online
interpersonalne komunikacije u ovoj populaciji u odnosu na komunikaciju
licem u lice. Glavni je razlog korištenja društvenih mreža kontakt
s prijateljima, a najviše studenata koristi se aplikacijom WhatsApp
(47 %). Pri kodiranju poruka u online okružju studenti najčešće koriste
tekstualne (68 %) i govorne poruke (24 %). Kao glavne zapreke za učinkovitu
interpersonalnu komunikaciju na društvenim mrežama ispitanici
navode nedostatak neverbalne komunikacije, nemogućnost pravilna
iskazivanja misli i osjećaja i nemogućnost aktivna slušanja. Na osnovi
analize prikupljenih podataka autori navode da su suvremeni komunikacijski
obrasci mladih osoba pod sve većim utjecajem novih tehnologija
i naglašavaju važnost znanstvenoga pristupa u proučavanju interpersonalne
komunikacije u digitalnome okružju.
U članku su iznesene neke teorijske postavke prevođenja i metodike nastave prevođenja. Opisana je Prevoditeljska radionica provođenja na Sveučilištu Adama Mickiewicza u Poznanju (Poljska). Cilj je ...radionice upoznati studente s teorijom prevođenja i svim funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika te prevesti što više različitih tekstova s hrvatskoga na poljski i obratno u svrhu stjecanja prevoditeljskoga iskustva i s njim povezanoga samopouzdanja. Silabus navedenoga predmeta uključuje početno upoznavanje s teorijom prevođenja i uspoređivanje već prevedenih tekstova hrvatskih autora na poljski (i obratno) s njihovim izvornikom. Studenti počinju prevoditi kratke i jednostavne novinske članke na hrvatskom, a nakon toga slične tekstove prevode s materinskoga jezika na hrvatski. Prema načelu postupnosti u korpus prevođenih tekstova polako se uključuju i kompliciraniji tekstovi: književnoumjetnička proza, enciklopedijske natuknice i znanstveni članci, različiti obrasci i dokumenti, koji uključuju razne zakone, propise i javnobilježničke potvrde. Posljednja i ujedno najzahtjevnija faza odnosi se na prijevod poezije.
U POTRAZI ZA KOMPETENTNIM GOVORNIKOM Martinović, Blaženka; Matešić, Mihaela
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu,
12/2018
11
Journal Article
Odprti dostop
Svako istraživanje naglasne stvarnosti počiva na osluškivanju govorne prakse, a ono se ograničava na određene skupine članova jezične/govorne zajednice. U radu se razmatra pitanje tko su kompetentni ...govornici suvremenoga hrvatskog jezika. Dosadašnja ortoepska istraživanja u kroatistici spominju širi raspon naziva za anketirane sudionike u različitim tipovima ortoepskih istraživanja, kao što su: modelski govornici, idealni govornici, profesionalni govornici i sl. Upravo takvo različito nazivanje zahtijeva da se izbistri terminologija i da se jasnije naznači koga se osluškuje u istraživanjima ortoepske norme. Kao odgovor na to pitanje nudi se shema govornikovih kompetencija sastavljena na temelju triju glotodidaktičkih modela, a koja ide putem od jezične prema komunikacijskoj kompetenciji. Pritom je važno i to da (situacijski) kompetentni govornici prilagođavaju svoj izraz i situaciji i slušaocu, pri čemu normativna korektnost ne samo da nije presudna nego katkad stvara i buku u komunikacijskome kanalu. Drugim riječima, kompetentan govornik nije onaj koji bez iznimke slijedi kodificirana pravila i ogledni je primjer normativno uzorna govora, nego onaj koji se uspješno snalazi u raslojavanju jezične, odnosno, konkretno, govorne stvarnosti.
U ovome se radu ponajprije teorijski razmatra jezična djelatnost pisanja, a potom su prikazani rezultati istraživanja u njezinu ovladavanju iz različitih aspekata. U prvome dijelu rada analizirani ...su izvanjezični elementi koji utječu na razvoj jezične djelatnosti pisanja, kao što su: udžbenici, multimodalni tekstovi, mediji te sam učitelj. Potom su analizirani jezični elementi u ovladavanju jezične djelatnosti pisanja, kao što su: utjecaj dijalekta i govora sredine (sociolekta) u kojoj učenik odrasta te ovladavanje pravopisnim, gramatičkim i leksičkim pravilima hrvatskoga jezika. Zaključno su u radu prikazane ideje i načini koji bi učiteljima mogli pomoći u poticanju jezične djelatnosti pisanja i kulture pismenosti s ciljem razvoja komunikacijske kompetencije i funkcionalne pismenosti na hrvatskome jeziku.
Different aspects of Braille have been analysed in the past: professionals and their Braille competency, speed of reading literary and math Braille, influence of the Braille code development on using ...Braille etc. Specific difficulties generate depending upon language and code development level. The qualitative analysis of the meaning of the all (63) single cell Braille code in literary and math contexts gives the first systematic overview of the Braille code in Croatia. The characteristic dimensions that make the Croatian national Braille notation is explained. The problem areas are defined and some possible solutions are presented and supported by the contemporary documents. The basic dimensions of Braille as the communication and education media, the Braille competency in the community of blind and sighed Braillist are critically reviewed. Discrepancies in different Braille contexts are also discussed. Finally the Braille communication competence is correlated with the evolution of the Braille national notation and influence of human resources upon development of Braille in the community. The analysis of the Braille single cell code helped determining the contextual development level of Braille in Croatia.
Uski obalni dio slovenskoga dijela Istre dvojezična je regija u kojoj koegzistiraju talijanski i slovenski jezik i kultura. U obalnom području talijanski i slovenski jezik su službeni jezici i ...koriste se u službene svrhe. Učenici uče oba jezika u školi i mogu se upisati u osnovnu ili srednju školu (u dobi od šest godina, u trajanju od 12 ili 13 godina) s talijanskim ili slovenskim jezikom nastave. U obama bi slučajevima, barem teoretski, trebali biti dvojezični pojedinci nakon završetka školovanja. U radu se obrađuje pitanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre i pritom se ukazuje na mogućnosti revitalizacije postojećeg položaja talijanskog jezika, posebice među učenicima. U radu je prikazan položaj dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre s naglaskom na osamdesete godine 20. stoljeća, kada je položaj talijanskog bio drukčiji i bolji u odnosu na danas (Kompara 2014). Predstavljamo i trenutni položaj talijanskog jezika, promatran iz perspektive nastavnika i učenika osnovnih i srednjih škola. U radu su predstavljeni i rezultati državne mature iz talijanskog jezika jer su rezultati iz godine u godinu sve slabiji (RIC 2017). U radu se predlažu moguće ideje za revitalizaciju talijanskog jezika u dvojezičnim područjima slovenskog dijela Istre, s naglaskom uglavnom na specifična područja revitalizacije, od osnovne škole do srednje škole. Proces revitalizacije orijentiran je na jačanje položaja Talijana u slovenskom društvu, uspostavljanje dobrih odnosa s talijanskom manjinom u Sloveniji i promicanje usvajanja talijanskog jezika. U radu su predstavljene opće ideje za promicanje i očuvanje dvojezičnosti u slovenskom dijelu Istre.
Kompetencija u više stranih jezika predstavlja ključnu pretpostavku za uspješnu komunikaciju u turizmu. Turizam i mobilnost imaju značajnu ulogu, a interkulturalni kontakti doprinose izgradnji ...interkulturalnoga dijaloga. Cilj je ovoga članka utvrditi spolne razlike u percepciji studenata koji pohađaju Rochester Institute of Technology, RIT Croatia u Dubrovniku u odnosu na važnost znanja različitih stranih jezika u oblasti turizma. Dobiveni rezultati doprinijeti će podizanju svjesnosti o važnosti uloge učenja i poučavanja stranih jezika s potencijalnim učinkom razvoja i promocije turizma u Hrvatskoj. Najznačajniji rezultat dobiven u ovome istraživanju ukazuje da ispitanice generalno smatraju kompetenciju u stranome jeziku važnijom u odnosu na muške ispitanike. Ovaj nalaz također ukazuje da su žene potencijalno zahtjevniji turisti. U većini varijabli ovo istraživanje nije ukazalo na postojanje statistički značajnih razlika.
Cilj je nastave hrvatskoga jezika osposobljavanje učenika za jezičnu komunikaciju koja omogućuje uspješno usvajanje nastavnih sadržaja i funkcionalno uključivanje u cjeloživotno obrazovanje (NPiP, ...2006). Budući da u procesu ovladavanja materinskim jezikom nije riječ samo o usvajanju jezikoslovnih sadržaja i komunikacijskoj osnovici sporazumijevanja, nego i o razvoju psihosocijalnih sposobnosti, komuniciranje na materinskome jeziku istaknuto je u Zajedničkome europskome referentnome okviru za jezike kao prva i najvažnija od osam ključnih kompetencija (Vijeće Europe, 2005). Stoga se od svih sudionika obrazovnoga procesa očekuje poticanje i razvoj jezično-komunikacijske kompetencije.
Dijete u jezičnu komunikaciju ulazi slušanjem i oponašanjem odraslih govornika jezične zajednice, zatim se uključuju procesi ponavljanja i razumijevanja pa jezična djelatnost govorenja. Nakon predškolskoga razdoblja u školskoj se dobi razvijaju složenije jezične djelatnosti kao što su čitanje i pisanje, no i nadalje se ne bi smjele zanemarivati bazične djelatnosti slušanja i govorenja. Nažalost, nastavna praksa i provedena znanstvena istraživanja (Aladrović-Slovaček, 2011; Cvikić, Pavličević-Franić i Aladrović-Slovaček, 2015; Jelaska, 2005; Pavličević-Franić, 2005) ukazuju na činjenicu da se upravo jezičnim djelatnostima slušanja i govorenja ne posvećuje dovoljno pozornosti.
Svrha je ovoga rada istaknuti važnost receptivne sposobnosti slušanja i produktivne sposobnosti govorenja u nastavi hrvatskoga jezika i izražavanja, budući da je riječ o temeljnim jezičnim djelatnostima nužnima za uspješno ovaladavnje materinskim jezikom, ali i za usvajanje ostalih nastavnih sadržaja.
PDF
