Multikulturalna komunikacijska strategija Rafajac, Ozren; Washington, Sara Shanice
Zbornik Veleučilišta u Rijeci,
05/2021, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Ovim radom definiraju se smjernice u implementaciji multikulturalne komunikacijske strategije, kao i važnost te strategije za razvoj javnih i privatnih organizacija u Republici Hrvatskoj. Analiza
...migracijskih, turističkih i izvoznih trendova jasno ukazuje da u Republici Hrvatskoj postoji snažna potreba za implementacijom multikulturalne komunikacijske strategije. Multikulturalna komunikacijska strategija predstavlja komunikacijski okvir koji omogućuje učinkovitu interakciju pripadnika različitih kultura. Tu je strategiju moguće opisati kao „master ključ“ koji otvara više brava, od kojih svaka ima svoj vlastiti ključ. Multikulturalna komunikacijska strategija primarno se oslanja na konvergentne komunikacijske taktike. Da bi se implementirao takav oblik komunikacije preporučljivo je slijediti šest osnovnih smjernica, a to su: empatija, fleksibilnost, fokusiranost, višejezičnost, uključivost i interaktivnost. Empatija predstavlja sposobnost identifikacije osjećajnih stanja sugovornika, koja se poboljšava postavljanjem dubinskih pitanja i aktivnim slušanjem.
Fleksibilnost podrazumijeva sposobnost prilagodbe, koja se ostvaruje kroz minimiziranje osobne pristranosti. Fokusiranost podrazumijeva osnaživanje primarno onih konverzacija koje olakšavaju suradnju. Osim kroz korištenje većeg broja jezika, višejezičnost se najlakše postiže slikama i simbolima koji su razumljivi većem broju ljudi, bez obzira na jezik kojim govore. Uključivost se najčešće provodi kroz sudjelovanje u donošenju relevantnih političkih i poslovnih odluka. Osim kroz digitalne
komunikacijske kanale, interkativnost se ostvaruje i na sve ostale načine koji omogućuju razmjenu informacija s ciljnom skupinom korisnika.
Multikulturalna komunikacija najlakše se realizira u situacijama u kojima postoji obostrana potreba za suradnjom i razumijevanjem. Osim u tržišno orijentiranim organizacijama, multikulturalnu komunikaciju potrebno je implementirati i u javnom sektoru, a naročito u područjima kao što su promet, zdravstvo, obrazovanje, zakonodavstvo i javna administracija.
This paper provides guidelines for the implementation of
the multicultural communication strategy, and emphasizes its significance for the development of public and private organizations in the Republic of Croatia. The analysis of migration, tourism and export trends clearly indicates a strong need for the multicultural communication strategy among Croatian organizations. The multicultural communication strategy is a communication framework that enables the simultaneous and effective interaction between individuals with different cultural backgrounds. This strategy can be described as the master key that opens a set of locks, each of which also has its own key. Multicultural communication strategy relies primarily on convergent
communication activities. In the implementation stage it is recommended
to follow six basic guidelines: empathy, flexibility, focus, multilingualism, inclusiveness and interactivity. Empathy implies understanding, which can be enhanced by asking in-depth questions and listening actively. Flexibility implies the ability to adapt, which is achieved through minimizing personal bias. Focusing means empowering conversations that facilitate collaboration. Multilingualism is most easily realized by images and symbols that are understandable to a wider
audience regardless of the language being spoken or cultural aspects. Inclusiveness is most often implemented through participation in relevant political and business decisions. Apart from digital communication channels, interactivity is realized in ways through which the target group of users can exchange information. Multicultural communication is most easily conducted in situations where there is a mutual need for cooperation and understanding. In addition, multicultural communication strategy is particularly needed in the public sector areas such as transport, health, education, legislation and public administration.
Jedan od najvažnijih ciljeva Republike Hrvatske iskazan u programu Vlade jest pristupanje Europskoj Uniji. I Hrvatski sabor sudjeluje u pripremama Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj Uniji ...putem svojih radnih tijela: Odbora za europske integracije, Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji i izaslanstva za odnose s Europskim parlamentom -Zajedničkog parlamentarnog odbora Republike Hrvatske i Europske Unije. Nakon pozitivnog odgovora Europske Unije Republici Hrvatskoj na zahtjev o punopravnom članstvu u Europskoj Uniji (travanj 2004.) te stjecanja statusa kandidata (lipanj 2004.) uslijedilo je otvaranje pregovora (listopad 2005.). Otvaranjem pregovora započela je ocjena usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU-a, a zatim je uslijedilo otvaranje pregovora o poglavljima pravne stečevine EU-a. Potrebne pripreme koje će Hrvatskoj omogućiti ulazak u EU sadržane su u Nacionalnom programu za pridruživanje Republike Hrvatske Europskoj Unijii (NPPEU) koji se izrađuje jedanput godišnje. Budući da integracija Republike Hrvatske s Europskom Unijom ne bi bila moguća bez potpore njezinih građana, Vlada je odlučila dio NPPEU-a posvetiti Komunikacijskoj strategiji Vlade za informiranje hrvatske javnosti o integracijskom procesu. Prva Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o približavanju Republike Hrvatske europskim integracijama usvojena je dana 18. listopada 2001. godine.
On the road to full membership in the European Union, and after completion of accession negotiations, Croatia must hold a referendum at which Croatian citizens will state their opinions on Croatia's ...entry into this community. In order for Croatian citizens to become familiar with the benefits of EU membership and in order to influence public opinion so that the outcome of the referendum is positive, the Croatian Government has adopted two communication strategies aimed at informing the Croatian public and gaining support for its European policy. The authors analyze the advantages and disadvantages of these strategies, comparing them with the experiences of other European countries that have successfully passed this road, and point to the untapped communication possibilities. PUBLICATION ABSTRACT
In this text, consequences of the Croatian referendum for the EU held on January 22, 2012 are analyzed from various standpoints and from the angle of the controversy which it caused in the public, ...but also in the expert and scientific discourse in Croatia. The author first discusses the holding of the referendum in the context of its date-setting, which brought about a dispute between the government and the opposition and a part of the Eurosceptic public. Second, controversy arose regarding participation in the referendum, which is approached here in the context of irregularity accusations. Third, there is the issue of the referendum's legality and legitimacy, and the author draws a comparison with referenda held in other accession countries - not only in the fifth round of enlargement with post-communist and Mediterranean countries, but also in other countries where the referendum did not have a positive outcome. Relying on the available facts and variable analysis related to the referendum, the author then asserts that the Croatian referendum for the EU was undoubtedly successful, that its results, both with regard to the participation and the outcome, were even better than in many post-communist countries of the fifth enlargement. Finally, the reasons for the tardiness of Croatia's EU accession in contrast to the other Middle-European and Eastern-European countries and Slovenia are analyzed. It is viewed as a consequence of wrong political estimations and decisions. The author also focuses on the informational and educational deficit regarding the EU in Croatia, and finds that the Croatian citizens are poorly informed on the EU because of specific decisions of the government. Still, the result of the referendum met with positive reactions of EU political bodies and the member states, which opens up the process of ratification in other EU countries that should lead to full membership of Croatia in the EU on July 1, 2013. PUBLICATION ABSTRACT
U radu se istražuje implementacija menadžerskih strategija s aspekta komunikacijskog menadžmenta na modelu malih hotela u Hrvatskoj. U svom prvom dijelu istraživanje je obuhvatilo definiranje uzorka ...istraživanja i korištenje znanstvene metodologije. Drugi dio istraživanja detaljnije analizira korištenje 'Strategije prodaje' u poslovanju malih hotela u Hrvatskoj i usporedbu s prisutnim trendovima u okvirima Europske Unije, kao i određenje mjesta i uloge komunikacije u poslovanju malih hotela u kontekstu implementacije 'Strategije komunikacije' s posebnim naglaskom na korištenje odnosa s javnošću u malim hotelima i utjecaja na povećanje konkurentskih prednosti malih hotela u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da menadžment malih hotela kao najčešći oblik poslovnoga komuniciranja koristi komunikaciju usmenim putem koja se najčešće odvija kao direktni kontakt s gostom. Odnosi s javnošću nisu prepoznati kao kontinuirani oblik poslovnoga komuniciranja u malim hotelima. Na kraju se iznose činjenice i prijedlozi mjera implementacije strategije poslovne komunikacije kao i očekivani trendovi u poslovanju malih hotela sa svrhom povećanja konkurentskih prednosti.
Imidž zemlje danas se promatra kao jedan od važnih izvora konkurentskih prednosti, ali i kao dodana vrijednost koja obilježava rad, tehnologiju, dostignuća i sve ostalo što proizlazi iz neke zemlje. ...S obzirom na veliki broj studija o utjecaju imidža zemlje koje potvrđuju kako pozitivan imidž zemlje ima sinergijski učinak na poslovanje kao i na diplomatsko političku praksu, marketinški pristup u kreiranju imidža zemlje dobiva strategijski značaj. U ovom radu analizirana je komunikacija imidža Bosne i Hercegovine preko web stranica određenih institucija odabranih prema kriterijima studije Ozretić-Došen et al. (2003). Internet je odabran kao medij pogodan za analizu komunikacijske strategije imidža Bosne i Hercegovine s obzirom na njegove prednosti u troškovnom, kreativnom smislu, ali i s aspekta širokog raspona auditorija kojemu je dostupan. U analizu komunikacije imidža uključena je i razina kvalitete odabranih web stranica kao osnovna pretpostavka kvalitetne komunikacijske strategije.
PDF
