Uvažavajući značenje turizma, a naročito zbog sadašnjih gospodarskih prilika, Hrvatska pridaje istaknuto mjesto njegovom razvoju. Turizam treba "povući” oporavak Hrvatske od ratnih posljedica. ...Funkcioniranje dinamičkog sustava, kakav je turizam, nezamisliv je bez uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
U ovom članku se analizira koliko su elementi informacijskih i komunikacijskih tehnologija prisutni u hotelskom recepcijskom poslovanju, koliko se koriste i koji i koliki učinci se postižu njihovom uporabom.
Istraživanje je obavljeno u Holdingu Riviera Poreč u prvoj polovini 1993. godine. Ugostiteljsko turističko poduzeće Holding Riviera Poreč, sa svojim lancem hotela, apartmanskih naselja i autokampova je najveće poduzeće te vrste u Hrvatskoj. Prije dvadeset godina Riviera je počela koristiti računala za podršku svoga poslovanja. Godine 1986. poduzeće
je započelo s uspostavom informacijskog sustava koji je trebao podržavati proces prodaje turističkog proizvoda i pružanja ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga. On je nazvan Marketing Informacijski Sustav u Hotelijerstvu - M1SH. Dio tog projekta podržava recepcijsko poslovanje, koje je ishodište informacija poslovnog sustava hotela i poduzeća kao cjeline.
Informacijske i komunikacijske digitalne tehnologije pružaju brojne mogućnosti poduzećima u smislu lakšeg i učinkovitijeg rada na globalnoj razini te, zahvaljujući novim tehnologijama, stjecanja ...konkurentske prednosti. Novi trendovi i tehnologije stvaraju velik pritisak na tržištu te su poduzeća prisiljena tražiti nove, brže i učinkovitije načine i modele poslovanja. Tržišta diktiraju tempo i postaju sve digitalnija upravo zahvaljujući tehnologiji koja brzo napreduje i razvija se. Novom tehnologijom znanje i inovacije ključni su čimbenici uspjeha. Mnoga se poduzeća danas definiraju i opisuju kao poduzeća temeljena na znanju, koje akumuliraju i razvijaju, ali i usvajaju novo. Cilj ovog rada bio je istražiti i ispitati sposobnost organizacije da apsorbira znanje (apsorpcijski kapacitet) kao ključni čimbenik u procesu prihvaćanja novih tehnologija. Istraživanje je provedeno u Republici Hrvatskoj i uključivalo je hrvatske izvozne tvrtke (mikro-, male, srednje i velike). Provedenim istraživanjem potvrđena je hipoteza istraživanja: „Tehnološka dinamika novih tehnologija utječe na apsorpcijski kapacitet prihvaćanja novih tehnologija u izvoznim poduzećima Republike Hrvatske“. Istraživanje je dokazalo da apsorpcijski kapacitet igra glavnu ulogu u kontekstu sposobnosti organizacije da prepozna, stekne, preobrazi i upotrijebi novo znanje i nove tehnologije.
Kibernetski prostor je prostor koji nastaje upotrebom suvremenih informacijskih tehnologija i može ga se definirati kao ime koje neki ljudi koriste za konceptualni prostor, u kojemu se, kada ljudi ...koriste komunikaciju posredovanu tehnologijom, manifestiraju riječi, ljudske relacije, podaci, dobrobit i moć. Pojam kibernetski prostor nastao je u znanstvenoj fantastici Williama Gibsona, a pjesnik John Perry Barlow opisao ga je simbolično i jednostavno kao ono mjesto, gdje smo kada govorimo telefonom. Cesto se brkaju pojmovi kibernetski prostor s mentalnim stanjem i vizualnim slikama virtualne realnosti. Sasvim izvjesno virtualna realnost
se može pronaći u kibemetskom prostoru, ali ova dva pojma su sasvim različita kao izgovorena riječ i radioprogram. Kibernetski prostor kao prostor međuljudske komunikacije svakako je vrlo značajan, ali značajnije je to što je on simbol obećanja novog društvenog prostora.
Kibernetski prostor se može razumjeti kao zadnji stadij u evoluciji Popperova “Svijeta III”, evoluciji koja od društvenog ustroja preko jezika vodi do kibemetskog prostora.
Ova evolucija odvija se u više odvojenih evolucijskih niti: u evoluciji mitova na kojima počiva ustroj ljudskih društava, u evoluciji komunikacijskih medija, u evoluciji konstrukcije i humanizacije prostora i u evoluciji razumijevanja prostora.
Kibernetski prostor, kao stadij u evoluciji “Svijeta III”, kao prostor nove forme komunikacije izvjesno je sasvim nov prostor socijalne interakcije, a samim tim i nov socijalni prostor, dio društvene zbilje. Kao dio društvene zbilje on se može definirati kao konceptualni svijet mrežnih interakcija, složeni koloplet različitih tehnologija koje vrlo brzo koevoluiraju starajući reprezentacije jezičnog i osjetilnog iskustva, kao fiktivni fizički prostor u koji umovi uranjaju, u transu nalik “usuglašenoj halucinaciji”, te u tom smislu kao stanje uma koje dijele ljudi koji komuniciraju, koristeći digitalnu reprezentaciju cjeline ljudske duhovnosti, a upravo zato kao prostor evolucije onog tipa dmštvene interakcije koji nastaje dništvenom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.
Razumijevanje i definicija kibemetskog prostora polazna su stanica na putu istraživanja njegove društvene aktualnosti i njegovog značaja za razvoj društva.
PDF
