Biljka Cannabis sativa, konoplja, sadrži mnoga ljekovita svojstva koja se polako otkrivaju. Nakon otkrića endokanabinoidnogasustava, ustanovljena je poveznica između ljudskoga tijela i biljke ...kanabis. Među mnogim medicinskim svojstvima, endokanabinoidni sustav pokazuje utjecaj na rast tumorskih stanica, njihovo širenje, angiogenezu, migraciju i temelj je budućih ciljnih istraživanja u farmakoterapiji. Također, brojne studije ukazuju na nove uvide u terapeutsko liječenje neurodegenerativnih bolesti poput multiple skleroze i Parkinsonove bolesti, glaukoma, gojaznosti i povezanih metaboličkih bolesti te raka. Anti-tumorske tvari ili kanabinoidi jesu supresori rasta tumora, te je poznato kako stimuliraju apetit u pacijenata oboljelih od raka ili HIV-a, te sprečavaju povraćanja i mučnine u kemoterapijskih pacijenata. Unatoč svemu, ta je biljka i dalje klasificirana kao narkotik. No, ono što čini razliku između zlouporabe konoplje i njezine medicinske upotrebe jesu konstruktivna znanstvena istraživanja i uravnotežena medicinska primjena. Ovaj članak pokriva mnoga svojstva i aspekte primjene konoplje, kako bi se omogućilo bolje razumijevanje te kontroverzne droge kao medicinske biljke.
Istraživanje je provedeno kroz poljske pokuse na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima i na OPG-u Trglačnik u Vidovcu u 2015. godini. U pokusu je istraživano 6 sorata industrijske ...konoplje (Fedora 17, Futura 75, Felina 32, Ferimon, Santhica 27 i USO 31) i dvije gustoće sklopa. Planirane gustoće sklopa bile su 100 i 200 biljaka/m2 u žetvi (20 i 40 kg/ha sjemena). Pokus je postavljen prema shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Na pokusnim površinama provedena je uobičajena agrotehnika za konoplju. Ostvareni broj biljaka u žetvi iznosio je 91 - 102 biljke/m2 kod sjetve 20 kg/ha sjemena, odnosno 157 - 197 biljaka/m2 kod sjetve 40 kg/ha sjemena. Sorta Futura 75 sijana u većoj gustoći sklopa (200 biljaka/m2) ostvarila je najveći prinos sjemena na oba lokaliteta (1904,0 kg/ha na lokalitetu Križevci; 1319,2 kg/ha na lokalitetu Vidovec). Statistički značajno najveći prinos suhe stabljike na oba lokaliteta ostvarila je također sorta Futura 75 sijana u većoj gustoći sklopa (20,9 t/ha na lokalitetu Križevci; 16,3 t/ha na lokalitetu Vidovec).
Cilj istraživanja bio je poboljšati fizikalna i mehanička svojstva drvno-cementnih ploča i odrediti optimalan sadržaj cementa u njima. Ploče su ojačane čeličnim mrežama i tkanom konopljom. Sadržaj ...cementa u proizvedenim pločama bio je u omjeru 2,5:1; 2,75:1 i 3:1 u odnosu prema suhoj masi drvnog materijala. Fizikalna i mehanička svojstva drvno-cementnih ploča kao što su apsorpcija vode (WA) i bubrenje po debljini (TS) nakon 2 i 24 sata namakanja uzoraka u vodu, čvrstoća na savijanje (MOR), modul elastičnosti (MOE) i unutarnja čvrstoća vezanja (IB) određeni su prema europskim normama. Rezultati su pokazali da su ojačanjem ploča čeličnim mrežama i dodatkom trostruko veće količine cementa od suhe mase drvnog materijala poboljšana sva fizikalna i mehanička svojstva ploča. Svojstva tih ploča imaju vrijednosti slične vrijednostima što ih propisuje norma EN 634-2: 2007 (obilježja iverica s cementom), osim za modul elastičnosti, koji je za istraživane ploče bio manji od minimalno zahtijevanoga u normi.
U razdoblju od svibnja do srpnja u tjednim su se intervalima uzimali uzorci indijske konoplje (Cannabis sativa) i utvrđivala se masa biljaka iz 1 m2 (g), visina biljke (cm), suha tvar (%), promjer ...stabljike (mm), prinos t/ha i prinos t/ha u suhoj tvari. U razdoblju od 45 dana masa se povećala za 3955 g/m2, visina biljke od 55 do 175
cm, suha tvar za 6,64 %, promjer stabljike od 1 do 7 mm, prinos za 39,55 t/ha i prinos u suhoj tvari za 8,75 t/ha. U istim su razdobljima u uzetim prosječnim uzorcima utvrđivani: suha tvar, dušične tvari, mast, pepeo i u pepelu kalcij, fosfor i magnezij u apsolutnoj suhoj tvari te aminokiselinski spektar. Suha tvar se kretala u rasponu od
909,4 do 915,8 g/kg. N-tvari su u prvoj polovini praćenog razdoblja rasle, u drugoj značajno padale. Razina masti se tijekom praćenog razdoblja povećala od 42,3 na 51,0 g/kg. Vlaknina se kretala između 92,5 i 130,1 g/kg, pepeo između 140,4 i 211,1 g/kg. Prosječna vrijednost Ca iznosila je 36,04 g/kg, P 3,53 g/kg a Mg 4,06 g/kg. Vrijednosti ustanovljene kod pojedinih aminokiselina su, osim sitnih izuzetaka, pratile trend dušičnih tvari, tj. u prvoj polovini praćenog razdoblja su rasle, a u drugoj padale. Najviše vrijednosti bile su zabilježene kod glutaminske i asparaginske kiseline a najniže kod treonina. U ulju konoplje bile su utvrđene razine masnih kiselina. Najviši udio (g/100 g masti) imala je linolna/linoleinska kiselina (57,60), druga je bila oleinska/elaidinska kiselina (17,02), dok su kod α-linolenske (7,75), palmitoleinske (5,57) i γ-linolenske (1,77) utvrđene nešto niže vrijednosti . Udio drugih MK bio je niži od 1 g/100 g masti, ili nisu bile prisutne.
In the past decades, the textile market was characterized by a wide range application of man-made fibres. The low-cost and efficient production of these fibres seems to be the main criterion. In ...addition to economics, some of desired garment properties such as the shape stability, durability and easy care could be easily achieved by introducing man-made fibres into clothing textile materials. However, growing demands for the comfort clothing and environmentally friendly fibres caused the increase of production and application of natural fibres. The hemp fibres production is characterized by sharp ups and downs, from the extensively growing to their decline in the past decades. Thanks to the unique hemp fibre properties and ecological benefits hemp is reintroduced as a potential fibre source for the health human application. Specific hemp-textile characteristics, as their excellent hygienic, thermal, antielectrostatic and ultraviolet radiation-resistant properties determine hemp fabrics as physiological friendly textiles. However, hemp fibres have some limitations concerned with the tactile comfort and subsequent textile transformation. Hemp by nature is coarse and does not have much elasticity. In order to introduce hemp to the area of high quality comfort clothing, which at the moment is governed by cotton, viscose and wool, the properties of hemp fibres must be improved to match to those of traditionally comfort fibres (cotton, viscose and wool). Actual investigations refer to the usage of modified hemp fibres, by special fibre elementarization methods (cottonization), in blends with cotton, wool or synthetic fibres, so that they can be processed on cotton or wool spinning systems to high quality yarns. The aim of this research was to investigate the possibilities of producing comfort textile fabrics incorporating both hemp and other fibres by assembling or folding (ply-twisting) of homogeneous yarns. The techniques applied for a combination of single yarns (assembling and folding) made it possible not only to combine different fibre properties, but to provide the complex yarn differing from single components because of the changes in fibres packing density and orientation. In case of an introduction of different fibre content single components, differing in basic structure themselves, the folded hybrid yarns with the unique properties were obtained. In order to access the influence of yarn structure on comfort properties, plain knitted fabrics were produced from two-assembled hemp, viscose and three variants of cotton yarns differing in twist level, all having the same nominal linear density. In such a way nine plain knitted fabrics were obtained. The tenth variant was produced from twofolded hemp yarn. From the folded hemp based yarns two series of rib (1×1) knitted fabrics were produced differing in stitch density, designed as N (lower) and V (high) density. Mechanical, relaxation and surface properties of the yarns, which were expected to have an influence on comfort properties of the knitted fabrics, were tested. Physical properties of the knitted fabrics the most responsible for the comfort perception were included in this study. In order to evaluate thermal comfort of the knits, basic transport properties: thermal properties, air permeability and water vapour permeability, were investigated. Tactile comfort of the knits was assessed through the mechanical (compression, tensile) and surface properties investigated. In this investigation hemp based knitted fabrics exhibited comfort properties at a comparable level to cotton and viscose knitted fabric. The transport properties of the pure hemp knitted fabrics, related to thermal comfort, shown to be in the range of the values of the cotton and viscose knit. Among the plain knitted fabrics the pure hemp knits were characterized by the highest air permeability, while the pure hemp rib knitted fabric exhibited the best thermal properties. Satisfactory mechanical and surface properties of hemp based knitted fabrics from the aspect of tactile comfort were demonstrated. The results indicated that both the constituent fibre properties and the yarn structure were of a great importance concerning thermal comfort through the way in which fibres were packed into a yarn. A statistical analysis confirmed that the transport properties of the knitted fabrics were influenced to a great extent by the core and surface geometry of the yarns, which were, in turn, determined by the fibre type, twist level and spinning technique applied. As a result of the fibre type as well as the intrinsic characteristics of the component yarns, the specific structure of the hybrid yarns influenced the thermal comfort through the regulation of the free open surface (macro-porosity) of the knitted fabrics. The hairiness of yarn and the inter-fibre mobility, which were influenced by the primary or secondary twist level in the first place, proved to be highly related to the tactile comfort of the knitted fabrics. These yarn parameters showed to have a great influence on compression behaviour and geometrical roughness of the knits. In addition, the friction behaviour of the knitted fabrics was dependent on yarn twist. The investigation conducted confirmed that both assembling and folding technique have a great potential to guide the comfort properties of hemp based knitted fabrics in a desired direction. The results obtained enable the basis for a further investigation of the possibility of the spinning technology from the aspect of comfort.
Tekstilno tržište se poslednjih decenija odlikuje širokom zastupljenošću sintetičkih vlakana, pre svega zbog jeftinije i produktivnije proizvodnje. Pored ekonomskih razloga, tome doprinosi i činjenica da prisustvo sintetičkih vlakana u odevnom tekstilnom materijalu poboljšava stabilnost dimenzija i trajnost i olakšava negu i održavanje odevnih predmeta. Međutim, povećani zahtevi za komfornom odećom, kao i ekološki prihvatljivim tekstilnim vlaknima, izazvali su porast proizvodnje i primene prirodnih vlakana. Proizvodnja i primena vlakana konoplje odlikuje se naglim usponima i padovima, počev od perioda intenzivnog gajenja pa do gotovo potpunog prekida poslednjih decenija. Jedinstvena svojstva i ekološke prednosti vlakana konoplje reafirmišu ih za primenu u oblasti tkz. „zdravog“ odevnog tekstila. Specifična tekstilna svojstva konoplje, kao što su odlična higijenska, toplotna, električna i UV zaštitna svojstva, svrstavaju tekstilne materijale od konoplje u grupu tekstila sa dobrim fiziološkim predispozicijama. Ipak, izvesne slabosti vlakana konoplje, koja se vezuju za tvrdi opip i malu elastičnost, predstavljaju ograničenja sa aspekta taktilnog komfora i dalje tekstilne transformacije. Da bi se konoplja uvela u oblast visoko kvalitetnog komfornog odevnog tekstila, u kojoj sada dominiraju pamuk, viskoza i vuna, neophodno je da se svojstva vlakana konoplje modifikuju i usklade sa svojstvima tradicionalnih komfornih vlakana (pamuk, viskoza i vuna). Aktuelna istraživanja se bave mogućnostima upotrebe vlakana konoplje, modifikovanih specijalnim metodama elementarizacije (kotonizovanje), u mešavinama sa pamukom, vunom ili sintetičkim vlaknima, kako bi se upotrebom sistema predenja pamuka ili vune proizvele visoko kvalitetne pređe. Cilj ovog istraživanja bio je ispitivanje mogućnosti dobijanja komfornih tekstilnih materijala mešanjem vlakana konoplje sa drugim vlaknima dubliranjem ili končanjem homogenih pređa. Primenjene tehnike kombinovanja jednožičnih pređa omogućile su ne samo kombinovanje vlakana različitih svojstava, već i dobijanje kompleksnih pređa čija su se svojstva, usled promena u gustini pakovanja i orijentaciji vlakana, razlikovala od svojstava jednožičnih komponenata. Končanjem jednožičnih pređa različitog sirovinskog sastava i strukture dobijene su hibridne pređe jedinstvenih svojstava. Radi ispitivanja uticaja strukture pređe na svojstva komfora, od dubliranih pređa od konoplje, viskozne i tri različito upredene varijante pamučnih pređa, pri čemu su sve imale istu nominalnu finoću, proizvedeno je devet varijanti DL pletenina. Deseta varijanta pletenine izrađena je od končane dvožične pređe od konoplje. Od končanih pređa na bazi konoplje proizvedene su dve serije DD (1×1) pletenina, koje su se odlikovale manjom (N)i većom (V) gustinom petlji. Ispitivana su mehanička, relaksaciona i površinska svojstva pređa za koja se očekivalo da mogu imati uticaja na komfor pletenina, kao i fizička svojstva pletenina koja su u najvećoj meri odgovorna za percepciju komfora. Sposobnost pletenina da prenose toplotu, vazduh i vodenu paru poslužila je za ocenu toplotnog komfora pletenina. Uvid u taktilni komfor pletenina omogućen je ispitivanjem mehaničkih
U dvogodišnjim poljskim pokusima (2004. i 2005. godine) na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima provedena su istraživanja s ciljem utvrđivanja utjecaja rastućih količina dušika (0, ...60, 120, 180 kg N/ha) u gnojidbi na akumulaciju suhe tvari te dinamiku usvajanja dušika, fosfora i kalija kod industrijske konoplje. Biljni materijal za analizu uziman je četiri puta tijekom vegetacije (20, 40, 60 i 80 dana nakon nicanja). Utvrđeno je da se povećavanjem količine dušika u gnojidbi od 0 do 180 kg/ha akumulacija suhe tvari povećavala, međutim dobivene razlike statistički su značajne samo u sušnoj 2005. godini i to u početnim fazama vegetacije (20 i 40 dana nakon nicanja). Najveća akumulacija suhe tvari odvija se između 40-tog i 60-tog dana nakon nicanja. U obje godine istraživanja udio dušika u suhoj tvari biljke značajno je rastao s povećanjem količine dušika danog gnojidbom samo između 20 i 40 dana nakon nicanja, dok nakon toga razdoblja količina dušika nije imala značajnog utjecaja na apsorpciju dušika. Najveća apsorpcija dušika odvija se između 20-tog i 40-tog dana nakon nicanja. Gnojidba dušikom u prvim fazama vegetacije rezultirala je smanjenjem, a u kasnijim fazama vegetacije povećanjem apsorpcije fosfora. Najintenzivnija apsorpcija fosfora odvija se između 20. i 40–tog dana nakon nicanja. Gnojidba dušikom nije imala utjecaja na apsorpciju kalija, a najveći udio kalija u suhoj tvari biljke utvrđen je 40 dana nakon nicanja.
Cilj istraživanja provedenih na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom 2003.-2005. godine bio je utvrditi utjecaj gustoće sjetve i gnojidbe dušikom na samoregulaciju sklopa, ...odnos ženskih i muških biljaka i morfološka svojstva industrijske konoplje uzgajane primarno za vlakno. U pokusu je korištena mađarska sorta Kompolti. Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg N/ha). Postavljanje pokusa izvedeno je po split-blok metodi u pet ponavljanja. U sve tri godine istraživanja gustoća sjetve, gnojidba dušikom kao i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana svojstva. Povećanjem gustoće sjetve kao i povećanjem količine dušika u gnojidbi statistički značajno se povećao broj propalih biljaka u usjevu. U usjevu konoplje u sve tri godine istraživanja utvrđen je veći udio ženskih biljaka u odnosu na muške (57:43, 61:39, 57:43). Veća gustoća sjetve i veće količine dušika rezultirale su većim udjelom ženskih biljaka. Gustoća sjetve, gnojidba dušikom i njihova interakcija značajno su utjecali na sva istraživana morfološka svojstva. Gušća sjetva (200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i gnojidba s manjim količinama dušika (maks 60 kg/ha) pogodni su pri uzgoju konoplje za vlakno budući da rezultiraju optimalnom debljinom stabljike i zadovoljavajućom visinom, tehničkom dužinom te dužinom internodija.
Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi optimalnu gustoću sjetve i gnojidbu
dušikom za industrijsku konoplju sorte Kompolti uzgajanu primarno radi
stabljike. Istraživanja su provedena kroz poljske ...pokuse postavljene na
pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima u 2003., 2004. i
2005. godini.
Istraživane su tri gustoće sjetve (100, 200 i 300 klijavih sjemenki/m2) i
četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 180 kg/ha). Pokus je postavljen
po split-blok metodi u pet ponavljanja. Sorta Kompolti postigla je vrlo visok
prosječan prinos ukupne biomase (34,6 t/ha) i prinos zrako-suhe stabljike
(14,3 t/ha) u tri klimatski vrlo različite godine istraživanja.
Rezultati ovih istraživanja pokazuju da ukoliko nam nije važna količina i
kvaliteta vlakna, za ostvarenje visokih prinosa stabljike, trebalo bi sijati 300
klijavih sjemenki/m2 uz gnojidbu sa 180 kg/ha dušika.
Med prvo svetovno vojno je bilo zelo težko kupiti blago za obleke, saj so bile odprte zelo redke trgovine. Prebivalci so bili tako prisiljeni, da si blago izdelajo kar sami. Lan so izdelovali med ...celo 1. svetovno vojno in tudi med drugo svetovno vojno od leta 1943 do 1945.Laneno blago je bilo trdo, a izredno toplo za nošenje in lepo je dišalo, saj so ga prali z bukovim lugom. Da ni bilo tako sivo, so ga barvali. Spomnim se, da smo po barvo hodili na Hrvaško.Na fotografiji lahko vidimo trenje lanu in konoplje pri Čečorečih na Mladici pri Semiču. Lan so delale pretežno ženske, saj so bili moški pri vojakih. Na sliki sta samo dva moška in sicer na desni moški s kapo, je ruski ujetnik Vasilij. Zanimivo je to, da je Vasilij ostal v naših krajih ter se po vojni tudi poročil in imel družino. Drugi moški na sliki je moj stric Janez Malnarič, po domače Anž. Da bi se izognil vojski, si je odstrelil palec na roki in tako postal nesposoben za vojsko.Na skrajni desni sedi Plut Anton, ki je tako dobro igral na bršljanov list, da je postal svetovno znan.Za ruskim ujetnikom stoji moja stara mama iz Črešnjevca pri Semiču. V Črešnjevcu je bila med drugo svetovno vojno partizanska bolnica Topolovec. Spomnim se, da sem jo z mojimi prijateljicami obiskala leta 1944 in nesla ranjencem priboljšek v obliki 24 jajc in moko.Na fotografiji levo, z belo ruto stoji moja mama, Katarina Malnarič, poročena Sodja. Polega nje na levi, je moja teta Anka Malnarič, ki se je poročila v Čakovec in postala gospa Benčina. Četrta z leve je Frančiška, moja teta. Po vojni je odšla živet v Ameriko. Domači kraj je prvič obiskala šele čez 50 let, ko je praznovala zlato poroko.Za Album Slovenije prispevala Antonija Sodja.
PDF
