Nošenje zaštitne opreme i higijena ruku pripadaju u temeljne mjere prevencije širenja pandemije COVID-19. Pritom su pojedina zanimanja, poglavito zdravstveni radnici, izložena dugotrajnom kontaktu sa ...zaštitnom opremom, što može rezultirati brojnim kožnim promjenama, bilo kao novonastale promjene na koži ili pogoršanje postojećih dermatoza. Okluzivni učinak zaštitnih maski, uz pritisak i trenje, može dovesti do suhoće kože lica i pojave odnosno pogoršanja postojeće acne vulgaris („maskne“). Učestalo pranje ruku sapunima, dezinficijensima i antisepticima može dovesti ne samo do suhoće kože ruku, nego i do kontaktnoga iritativnog dermatitisa, pri čemu deterdženti i topla voda čine kombinaciju mehaničkih i kemijskih iritansa. Puder koji se nalazi unutar nekih rukavica također može imati iritativni učinak. Zaštitne maske, naočale i odijela zbog svojega okluzivnog učinka narušavaju zaštitnu kožnu barijeru, što također može dovesti do kontaktnoga iritativnog dermatitisa. Kontaktni alergijski dermatitis nešto se rjeđe javlja od kontaktnoga iritativnog dermatitisa, a predstavlja kasni tip preosjetljivosti na alergene koji se nalaze u zaštitnoj opremi (poglavito u maskama i rukavicama) te sredstvima za dezinfekciju. Rijetko se može javiti i kontaktna urtikarija kao posljedica korištenja zaštitne opreme, a najčešći je uzrok kontaktne urtikarije lateks koji se nalazi u zaštitnim rukavicama. Dugotrajno nošenje zaštitnih maski, naočala i štitnika za lice može dovesti i do mehaničkih oštećenja, od najblažih promjena kao što su crvenilo uz tragove na koži do mjehura, erozija i ulceracija. U ovom preglednom radu prikazani su rezultati dosadašnjih istraživanja o kožnim promjenama uzrokovanim nošenjem zaštitne opreme i sredstvima za dezinfekciju tijekom pandemije COVID-19.
Izloženost alergenima na radnom mjestu u današnje je vrijeme sve učestalija. Najčešće profesionalne alergijske bolesti za koje se može dokazati povezanost bolesti i radne ekspozicije, utvrditi ...oštećenje funkcije i/ili morfologije te dijagnostičkom obradom potvrditi bolest su: profesionalni alergijski rinitis, profesionalna astma, alergijski alveolitis te kontaktni alergijski dermatitis. U radu su opisani dijagnostički algoritmi diferencijalne dijagnoze radi potvrde dijagnoze profesionalne bolesti te poduzimanja mjera za očuvanje funkcionalne sposobnosti zaposlenika.
Cilj je ovog rada bio prikazati rezultate epikutanog testa standardnom serijom alergena na Odjelu za kožne i spolne bolesti Opće bolnice "Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu tijekom protekle dvije ...godine te ih usporediti s rezultatima testiranja u Alergološkoj ambulanti Klinike za kožne i spolne bolesti u Zagrebu i rezultatima testiranja brojnih inozemnih autora.
Rezultati epikutanog mjesta standardnom serijom od 20 alergena uspoređivani su između Klinike za kožne i spolne bolesti, te Opće bolnice "Dr. Josip Benčević".
Kroz 24 mjeseca ispitanici alergološke ambulante Odjela za kožne i spolne bolesti u Slavonskom Brodu testirani su standardnom serijom. Na Klinici za kožne i spolne bolesti na istu seriju alergena testirani su bolesnici u petogodišnjem periodu. Od naših bolesnika 172 su imala pozitivne reakcije, od toga 88 jednu pozitivnu reakciju, 60 dvije pozitivne reakcije, te 24 tri i/ili više pozitivnih reakcija. Najčešće pozitivne reakcije imali smo na nikal sulfat, kao što je vidljivo i u rezultatima Alergološke ambulante Klinike za kožne i spolne bolesti. Statistički značajne pozitivne reakcije zabilježene su kod tri alergena: nikal sulfat, kobalt klorid i smjesa mirisa.
U našem dvogodišnjem praćenju učestalost pozitivnih epikutanih testova na nikal sulfat, formaldehid, Quarternium 15, te timerosal je podjednaka, dok je kod smjese mirisa, neomycin sulfata, kobalt klorida i peruanskog balzama nešto niža.
Cilj rada bio je procjena uloge nikla u nastanku kontaktnog alergijskog dermatitisa (KAD).
Obradeni su rezultati epikutanog testiranja s 5% nikal sulfatom (Imunološki zavod, Zagreb), tijekom ...1994.-2005. godine, bolesnika s KAD-om i atopijskim dermatitisom (AD). Od ukupno 2828 bolesnika
ukljucenih u studiju, ž: 2033 (71,9%), m: 795 (28,1%), starosti od 7 do 81 godine, prosjecne starosti: 36,6 godina; 373 (13,1%) bolesnika imalo je pozitivan epikutani test na nikal. S obzirom na spol, od svih
osoba ženskog spola ukljucenih u studiju 11,7% imalo je pozitivan epikutani test na nikal, dok je u osoba muškog spola pozitivan epikutani test bio u 1,4% bolesnika, što je statisticki znacajna razlika (p < 0,05) U cilju odredivanja znacenja atopijske konstitucije u nastanku senzibilizacije na nikal, pacijenti su bili
podijeljeni u dvije skupine: 1. bolesnici s KAD-om: 2513 bolesnika, ž: 1806 (71,8%), m: 707 (28,2%), dobi od 8 do 81 godine, prosjecne dobi: 39,2 god., 2. bolesnici s AD-om (prema kriterijima Hanifin i
Rajka, 1982 (5): 315 bolesnika, ž: 227 (72,1%), m: 88 bolesnika (27,9%), dobi 7-78 godina, prosjecne dobi: 36,3 god.
U prvoj skupini (bolesnici s KAD-om) bila su 332 pozitivna testa (13,2%), a u skupini 2 (bolesnici s atopijom) bio je 41 pozitivan test 13,0%. Razlika nije statisticki znacajna (p > 0,05).
Zakljucili smo da se alergija na nikal najcešce javlja u mladih osoba ženskog spola.
Atopijska konstitucija nema utjecaja na pojavu senzibilizacije na nikal. Ona se javlja s jednakom ucestalošcu u osoba s atopijskom konstitucijom i bez nje.
PDF
