Tehnički uvjeti koji djeluju na valjke od lijevanog željeza tijekom upotrebe su jako različiti i često kontradiktorni. Tijekom dobivanja različitih fizičkih i mehaničkih svojstava u različitim fazama ...istog proizvoda susrećemo se s teškim tehnološkim problemima u industrijskim uvjetima. Kemijski sastav je jedan od parametara koji određuje strukturu željeza predodređenih za lijevanje valjaka. Ako ne poštujemo ovaj sastav, koji garantira dobra svojstva svakog valjka u valjaonici, to će dovesti do pojave škarta. Legirni elementi imaju u principu isti utjecaj na strukturu i svojstva. Ovaj rad predlaže matematički model utjecaja glavnih legirnih elemenata na mehanička svojstva (tvrdoća površine valjka) ovih nodularnih lijevova, što rezultira srednjim vrijednostima i srednjim kvadratnim odstupanjem varijabli HB, i glavnih legirnih elemenata (Cr, Ni, Mo), jednadžbe hiper-površine u četverodimenzionalnom prostoru. Za statističku i matematičku analizu korišteni su neki industrijski slučajevi. Tehnolozi mogu prikazati i interpretirati dobivene površine koje pripadaju trodimenzionalnom prostoru. Poznavanje tih krivulja nivoa omogućuje korelaciju vrijednosti dvije neovisne varijable tako da se HB može dobiti unutar traženih granica.
Stabilna i visoka proizvodnja sjemena ključna je za učinkovitu raspodjelu i širenje novih sorti u širokoj proizvodnji. Isto se odnosi i na lucernu iako je ona prvenstveno voluminozna kultura. Cilj ...ovog rada bio je kod osam populacija lucerne visoke agronomske vrijednosti, izabranih nakon trogodišnjeg praćenja važnih gospodarskih svojstava, utvrditi variranja prinosa i komponenti prinosa sjemena, proučiti odnose između istraživanih svojstava, te izdvojiti populacije s povećanim genetskim potencijalom za prinos sjemena. Istraživanje je provedeno na Poljoprivrednom institutu Osijek tijekom 2007. godine. Proučavane populacije lucerne značajno su varirale u visini biljaka, broju grana i cvata po stabljici, broju mahuna i sjemenki po cvatu, broju sjemenki po mahuni, masi sjemena po cvatu i prinosu sjemena po biljci. Razlike između populacija za svojstva broj stabljika po biljci i masa 1000 zrna nisu dobivene. Postojala je značajna varijabilnost za većinu ispitivanih svojstava, osim za visinu biljaka i masu 1000 zrna. Utvrđene su pozitivne korelacijske veze između prinosa i komponenti prinosa sjemena, što ukazuje na mogućnost poboljšanja prinosa sjemena korištenjem pojedinih komponenti kao selekcijskog kriterija u oplemenjivačkom procesu. Populacija PL-6 je imala najveći broj stabljika po biljci (79,50) i cvata po stabljici (19,30) te najvišu visinu biljaka (106,80 cm). Populacijom PL-3 ostvaren je najveći broj mahuna po cvatu (11,50), sjemenki po cvatu (37,81) i sjemenki po mahuni (3,14), te najveća masa sjemena po cvatu (0,079 mg) i prinos sjemena po biljci (40,07 g). Visoke prosječne vrijednosti prinosa i komponenti prinosa sjemena postigle su i PL-6 te PL-07. Populacije PL-3, PL-6 i PL-7 mogu se izdvojiti kao populacije s povećanim genetskim potencijalom za prinos sjemena.
Trkaći konji su jedna od najvrjednijih kategorija u uzgoju sportskih konja, a vrijede onoliko koliko su značajni njihovi plasmani na klasnim utrkama, koji donose novčanu zaradu. Brojnost kasačkih ...grla, pravilni treninzi, hranidba, održavanje trka, kvalitetnije trkaće staze i stručnost uzgajivača i trenera mogu podići genetsku kakvoću hrvatskog uzgoja kasača. S obzirom da je uzgojni cilj isključivo usmjeren postizanju veće brzine i izdržljivosti u kasu, manje pažnje posvećeno je vanjštini. Cilj ovog rada bio je istražiti morfološka svojstva kasača i njihovu povezanost, odnosno utjecaj tjelesnih mjera na rekordno istrčano vrijeme u utrkama. Istraživanje morfoloških svojstava odnosilo se na izmjerenih 15 tjelesnih mjera 11 kobila i 9 pastuha pasmine hrvatski kasač. Prosječna visina grebena štapom istraživanjem obuhvaćenog uzorka iznosila je 153.63 cm. Utvrđeno je da su pastusi imali statistički visoko značajno (P<0.01) veću visinu grebena i širinu ramena u odnosu na kobile. Pastusi su imali statistički vrlo visoko značajno (P<0.001) duže sapi u odnosu na kobile, a kobile su u odnosu na pastuhe imale statistički značajno (P<0.05) šire sapi. Pastusi su bili vrlo visoko značajno (P<0.001) brži od kobila. Rekordno istrčano vrijeme bilo je u negativnoj korelaciji s visinom grebena (vrpcom i štapom), obujmom grudi, širinom sapi te s visinama leđa, sapi i korijena repa. Sve ostale tjelesne izmjere nisu bile značajno, već samo pozitivno povezane s rekordno istrčanim vremenom u utrci.
Zbog porasta proizvodnje kupusa na području Ogulina u posljednje
vrijeme raste i štetnost kupusne muhe, Delia radicum (L.), kao najvažnijeg štetnika. Do porasta štetnosti dolazi zbog ograničenih ...proizvodnih površina pogodnih za uzgoj kupusa, ali i zbog često neučinkovitog suzbijanja provedenog bez prethodne prognoze muhe. Istraživanje provedeno 2008. i 2009. godine imalo je za cilj utvrditi postoji li korelacija između sume efektivnih temperatura i prosječnog kumulativnog ulova muha prve generacije na žutim pločama, te između kumulativnog ulova muha ili sume efektivnih temperatura kao neovisnih varijabli i zaraze prvom generacijom kupusne muhe
kao zavisne varijable. Praćenje leta provedeno je pomoću žutih ljepljivih ploča (BioPlantella). Postavljene su 3 ploče po polju, ulovi su očitavani tjedno od presađivanja kupusa (sredina travnja) do berbe (kraj srpnja). Zaraza jajima i ličinkama utvrđivana je jednom tjedno pregledom 4 x 100 biljaka. Utvrđen je postotak biljaka s jajima, broj jaja po biljci, intenzitet zaraze i postotak biljaka sa simptomima napada ličinki. Podaci o srednjim dnevnim temperaturama,rasporedu i količini oborina prikupljeni su pomoću CDA uređaja. Od početka godine do svakog datuma pregleda, koristeći temperaturni prag od 4,3˚C, izračunate su sume efektivnih temperatura. Između sume efektivnih temperatura i kumulativnog ulova muha na žutoj ploči postoji jaka pozitivna korelacija
(R = 0,9771 u 2008. i 0,991 u 2009. P=0,0001) što pokazuje da su dinamika izlaska muhe iz tla i njezin ulov na žutim pločama ovisni o temperaturama. Proljetni let muhe utvrdili smo u poljima kupusa u obje godine 7-10 dana iza presađivanja, pri sumi efektivnih temperatura od 450-500˚C. Postotni udio biljaka zaraženih jajima, prosječan broj jaja/ biljci i intenzitet zaraze jajima ovise o kumulativnom ulovu muha na žutoj ploči. Korelacije su srednje (za
postotak biljaka zaraženih jajima R = 0,572) do jake (za prosječan broj jaja/biljci R = 0,736, a za intenzitet zaraze R = 0,74). Postoji srednja korelacija između postotka biljaka sa simptomima šteta od ličinki i kumulativnog ulova muha na žutoj ploči (R = 0,432 i 0,499), regresijska linija ima oblik parabole. U 2008. godini zabilježeni su niži ulovi muha na pločama u odnosu na 2009., a postotak zaraze ličinkama bio je viši u odnosu na 2009. To pokazuje da postotak biljaka sa simptomima napada ličinki ovisi i o drugim čimbenicima,
prije svega o količini oborina u vrijeme izlaska ličinki iz jaja i napada na biljku. Jedina razlika u klimatskim uvjetima između ove dviju godina zabilježena je u količini oborina tijekom svibnja. Nemoguće je utvrditi koja visina ulova muha na žutoj ploči implicira određeni postotak zaraze ličinkama ukoliko se u obzir ne uzmu raspored i količina oborina. Maksimalni napad ličinki događa se kod
sume efektivnih temperatura između 750 i 800˚C.
Zbog porasta proizvodnje kupusa na području Ogulina u posljednjevrijeme raste i štetnost kupusne muhe, Delia radicum (L.), kao najvažnijeg štetnika. Do porasta štetnosti dolazi zbog ograničenih ...proizvodnih površina pogodnih za uzgoj kupusa, ali i zbog često neučinkovitog suzbijanja provedenog bez prethodne prognoze muhe. Istraživanje provedeno 2008. i 2009. godine imalo je za cilj utvrditi postoji li korelacija između sume efektivnih temperatura i prosječnog kumulativnog ulova muha prve generacije na žutim pločama, te između kumulativnog ulova muha ili sume efektivnih temperatura kao neovisnih varijabli i zaraze prvom generacijom kupusne muhekao zavisne varijable. Praćenje leta provedeno je pomoću žutih ljepljivih ploča (BioPlantella). Postavljene su 3 ploče po polju, ulovi su očitavani tjedno od presađivanja kupusa (sredina travnja) do berbe (kraj srpnja). Zaraza jajima i ličinkama utvrđivana je jednom tjedno pregledom 4 x 100 biljaka. Utvrđen je postotak biljaka s jajima, broj jaja po biljci, intenzitet zaraze i postotak biljaka sa simptomima napada ličinki. Podaci o srednjim dnevnim temperaturama,rasporedu i količini oborina prikupljeni su pomoću CDA uređaja. Od početka godine do svakog datuma pregleda, koristeći temperaturni prag od 4,3˚C, izračunate su sume efektivnih temperatura. Između sume efektivnih temperatura i kumulativnog ulova muha na žutoj ploči postoji jaka pozitivna korelacija(R = 0,9771 u 2008. i 0,991 u 2009. P=0,0001) što pokazuje da su dinamika izlaska muhe iz tla i njezin ulov na žutim pločama ovisni o temperaturama. Proljetni let muhe utvrdili smo u poljima kupusa u obje godine 7-10 dana iza presađivanja, pri sumi efektivnih temperatura od 450-500˚C. Postotni udio biljaka zaraženih jajima, prosječan broj jaja/ biljci i intenzitet zaraze jajima ovise o kumulativnom ulovu muha na žutoj ploči. Korelacije su srednje (zapostotak biljaka zaraženih jajima R = 0,572) do jake (za prosječan broj jaja/biljci R = 0,736, a za intenzitet zaraze R = 0,74). Postoji srednja korelacija između postotka biljaka sa simptomima šteta od ličinki i kumulativnog ulova muha na žutoj ploči (R = 0,432 i 0,499), regresijska linija ima oblik parabole. U 2008. godini zabilježeni su niži ulovi muha na pločama u odnosu na 2009., a postotak zaraze ličinkama bio je viši u odnosu na 2009. To pokazuje da postotak biljaka sa simptomima napada ličinki ovisi i o drugim čimbenicima,prije svega o količini oborina u vrijeme izlaska ličinki iz jaja i napada na biljku. Jedina razlika u klimatskim uvjetima između ove dviju godina zabilježena je u količini oborina tijekom svibnja. Nemoguće je utvrditi koja visina ulova muha na žutoj ploči implicira određeni postotak zaraze ličinkama ukoliko se u obzir ne uzmu raspored i količina oborina. Maksimalni napad ličinki događa se kodsume efektivnih temperatura između 750 i 800˚C.
Due to the increased production of white cabbage in the region of Ogulin, Republic of Croatia, the numbers and the impact of the cabbage maggot (Delia radicum (L.)) are increasing as well. In this region, cabbage production fields are limited and cabbage maggot control is often not very successful due to the lack of pest forecasts. Investigations were conducted in 2008 and 2009 to determine if there were correlations between degree-day accumulation and cumulative capture of flies on yellow sticky traps (YST), BioPlantella, and if the correlation between degree-day accumulation or cumulative captureof flies and infestation levels of eggs and larvae of first generation cabbage maggots exists. The presence of flies on YST was determined at the time of cabbage transplanting (mid April). Every seven days the traps were removed, the number of captured flies was recorded and new traps were set up. Cabbage infestation by eggs and larvae was determined once per week by visually inspecting four groups of 100 plants. The percentage of plants with eggs, average number of eggs/plant, egg infestation intensity and percentage of plants showing symptoms of larval infestation were determined. Weather conditions, in terms of average daily temperatures and amount of rainfall, were recorded by CDA. Degree-day accumulations, beginning 1 January each year, were calculated for each date of inspection by the using the lower developmentalbase temperature of 4.3˚C. The strong positive correlation between degreeday accumulation and cumulative capture of flies on YST was noted for both years (R=0.9771 and 0.991; P=0.0001). These results show that fly emergence and the capture of flies on YST are dependent on temperature. Spring flight of the flies was observed in cabbage fields in both years 7-10 days after cabbage transplanting when degree-day accumulations reached 450-500. The ratio ofplants infested with eggs, average number of eggs/plant and intensity of egg deposition are correlated with the cumulative number of flies caught on YST. Correlation coefficients varied between medium (for % of plants infested by eggs, R=0.572) and strong (for average number of eggs/plant, R=0.736 and for infestation intensity, R=0.74). A medium correlation between the percent of plants showing symptoms of larval attack and cumulative capture of flieson YST exists (R=0.432 in 2008 and R=0.499 in 2009). The regression line for both years can be described as a parabola. Lower fly populations in 2008 versus 2009 resulted in higher larval infestation in 2008 than in 2009. This led us to conclude that larval attack is influenced by fly population level, but also by other factors, of which the amount of rainfall during the egg hatching and larval infestation is the most important. The main difference between theyears was in the amount of rainfall in May when egg hatching occurs. It is impossible to determine fly capture levels, which will cause certain percent of larval infestation, if the amount of rainfall is not taken into account. The peak of larval numbers occurred at degree-day accumulations between 750-800.
U radu su prikazani rezultati drvne i lisne mase u šikarama bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.), koje zauzimaju značajne površine u submediteranskom području Republike Hrvatske. Istražvanja su ...obavljena na trajnim pokusnim plohama na područu Šurija «Imotsk»i i «Vrgorac». Izmjereni su te`ina i volumen
drva i lista, visina šikare promjer krošnje i broj izbojaka na panju. Volumen drva varira od 11,91 do 28,58m3/ha, a volumen lista od 3,86 do 5,33m3/ha. Volumen ovisi o degradacijskom stadiju šikare, odnosno dimenzijama pojedinih jedinki koje je sačinjavaju, njihovom broju po jedinici površine, sklopu i načinu grupiranja po površin te bonitetu staništa. Rezultati istraživanja pokazali su kako
je drvna i lisna masa u šikarama bijelog graba u jakoj linearnoj ovisnosti o promjeru krošnje i broju izbojaka na panju i može se izraziti jednadžbom pravca. Linearni korelacijski koeficijent izme|u volumena, odnosno težine, drva i lista i promjera krošnje iznosi 0,77, a između volumena lista i promjera krošnje 0,80.
Biomasa iznad površine tla u šikarama bijelog graba može se najbolje procijeniti na temelju promjera krošnje.
Poznavanje korelacija između različitih svojstava kod kukuruza može biti od velike pomoći oplemenjivaču u izboru najučinkovitijeg selekcijskog postupka. Cilj ovog rada bio je istražiti korelaciju ...između različitih agronomskih svojstava tijekom drugog ciklusa rekurentne selekcije u FAOSYNFR1B populaciji kukuruza. U 1995. godini provedeni su selekcijski pokusi koji su uključivali 167 S1 potomstava, kao i 167 njima pripadajućih test-križanaca s inbred linijom BcA632N. Pokusi su postavljeni prema shemi 13x13 nepotpunog bloka na tri lokacije. Ukupno gledano pronađeno je više signifikantnih korelacija između proučavanih svojstava u pokusima sa S1 potomstvima nego u pokusima s test-križancima. Većina korelacija kretala se u rasponu od vrlo slabe (r= 0.15*) do osrednje (r= 0.49**). Jedine dvije korelacije koje su u svim pokusima bile jake do potpune bile su korelacija između metličanja i svilanja (r= 0.85** do r= 0.96**), te korelacija između visine biljke i visine do klipa (r= 0.72** do r= 0.81**). Korelacija za trulež stabljike između S1 potomstava i test-križanaca kretala se u rasponu od slabe (r= 0.34**) do osrednje (r= 0.40**). Za prinos zrna niti na jednoj lokaciji nije pronađena signifikantna korelacija između S1 potomstava i test-križanaca. Ukupno je pronađen manji broj signifikantnih korelacija između različitih lokacija za isto svojstvo kod test-križanaca nego kod S1 potomstava. Stoga se može zaključiti da su rezultati S1 potomstava manje varirali s okolinom u usporedbi s test-križancima, što je omogućilo bolju procjenu vrijednosti kod S1 potomstava nego kod test-križanaca za svojstva na koja se vršila selekcija.
Tetrahorički (polihorički) koeficijent korelacije dobro je poznata mjera asocijacije u kontingencijskim tablicama veličine 2 x 2 (K x K). Ove mjere počivaju na dvjema pretpostavkama: 1) U pozadini ...kontingencijske tablice nalaze se neprekidne latentne varijable, te 2) zajednička funkcija distribucije pripadnih standardnih normalnih devijata je bivarijantna normalna razdioba. Pokazano je da tetrahorički, odnosno polihorički koeficijent korelacije predstavlja procjenu Pearsonovog koeficijenta korelacije izmedju latentnih varijabli. Posljedično, ove mjere ne ovise o pristranosti, kao ni o marginalnim čestinama, što rezultira rasčlambom informacije sadržane u kontingencijskoj tablici na tri dijela. Prvi se odnosi na povezanost, drugi na pristranost, a treći daje čestinu razmatrane pojave. Korištenjem dobivenog rastava analizirana je ovisnost drugih verifikacijskih mjera o pristranosti i o marginalnim čestinama. Rezultati su prirodno prošireni na tablice oblika K x K, pri čemu se dimenzija problema smanjuje s K2 na 2K. Teorija je primjenjena u analizi tablica veličine 6 x 6 koje opisuju kvantitativne prognoze oborine.
