Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi metabolički profil i acidobaznu ravnotežu krvi mliječnih koza u laktaciji, kao i njihove jaradi. Pokus je proveden na 15 koza pasmine francuska alpina i njihove ...sisajuće jaradi u tradicionalnom sustavu uzgoja. Uzorkovanje krvi koza provedeno je od 20. do 140. dana laktacije, svakih 30 dana. Uzorkovanje krvi jaradi provedeno je u dobi od 20 i 50 dana. U krvi su utvrđene vrijednosti pH, parcijalni tlak ugljikova dioksida (pCO2), parcijalni tlak kisika (pO2), ukupni tlak ugljikova dioksida (tCO2) i sadržaj bikarbonata (HCO3). U plazmi dobivenoj centrifugiranjem uzoraka krvi koza i jaradi utvrđene su koncentracije kalcija, fosfora-anorganskog, kalija, natrija, željeza, klora, ureje, glukoze, ukupnih proteina, albumina, kreatinina, kolesterola, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, triglicerida, alkalne fosfataze (ALP), kreatin kinaze (CK) i γ-glutamil transferaze (GGT). U krvi koza i jaradi utvrđena je razlika jakih iona (SID), anionski procjep (AG) te z-vrijednost. Rezultati su analizirani MEANS procedurom, a razlike između skupina utvrđene su procedurom ANOVA-repeated measures. U krvi koza u laktaciji utvrđeno je značajno smanjenje koncentracije glukoze, triglicerida, Na i Fe, kao i sadržaj AG i SID te povećanje kolesterola, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, ukupnih proteina, albumina, globulina i P-anorganski. U krvi koza u laktaciji nisu utvrđene značajne razlike koncentracije Cl, kreatinina i aktivnosti enzima (kao što su CK, GGT i ALP). Rezultati metaboličkog profila i acidobazne ravnoteže ukazuju na potrebu praćenja kvalitete obroka koza i jaradi u tradicionalnom sustavu proizvodnje.
Cilj rada bio je istražiti varijacije u koncentraciji krvnih pokazatelja tijekom različitih faza proizvodnje tradicionalno uzgajane koze arbia iz stepskog područja sjeveroistočnog Alžira. Deset koza ...(u dobi 12 ± 0 mjeseci) odabrano je s jedne farme. Krv je prikupljana jednom od svake koze prije gravidnosti, zatim 6,87 ± 4,61 dana prije jarenja (kasna gravidnost) te u 3. (rana laktacija), 8. (srednja laktacija), 12. (kasna laktacija) i 16. (kraj laktacije) tjednu laktacije. Posljednji uzorci krvi uzeti su tijekom drugog tjedna nakon zasušenja. U uzorcima su utvrđivani trigliceridi (TG), ukupni proteini (TP), albumini (Alb), globulini (Glb), alanin-aminotransferaza (ALT), aspartat-aminotransferaza (AST), glukoza u plazmi (Glu), kolesterol (Chol) , Ca, Pi, Fe, Mg, Na, K i Cl. Razina kolesterola u plazmi koza arbia nije bila pod signifikantnim utjecajem proizvodnog razdoblja. Tijekom kasnoe gravidnosti zabilježene su najviše razine triglicerida i kreatinina. U kasnoj laktaciji, u odnosu na kasnu gravidnost, bili su povećani ureja i kalij, a aktivnost AST-a znatno se smanjila. Glukoza, albumini, ukupni proteini i ureja signifikantno su porasli tijekom kasne laktacije, a željezo se povećalo tijekom srednje laktacije. Sagledavajući cijelu laktaciju, razine Pi, Mg, Na i K u plazmi se nisu mijenjale, glukoza i Fe signifikantno su smanjeni sredinom laktacije, trigliceridi su sniženi, a kreatinin je povećan u ranoj laktaciji. Aktivnost ukupnih proteina, globulina i AST-a smanjena je u kasnoj laktaciji, dok su se ALT, ureja, i Ca povećali, a Cl se snizio tijekom završne laktacije. U usporedbi s razdobljem zasušenja, glukoza, albumini, ALT, AST, Na i K smanjili su se, a kreatinin i globulini signifikantno su se povećali prije gravidnosti. Ukupni proteini i kreatin signifikantno su povećani, a aktivnost albumina i AST-a signifikantno je smanjena tijekom kasne gravidnosti. Zaključno, za bolju kontrolu zdravlja i hranidbe koza arbia nužno je određivati pokazatelje u krvi.
U koze tijekom puerperija nedostatak energije predstavlja jedan od najčešćih uzroka iznenadnih metaboličkih promjena i posljedičnih reprodukcijskih poremećaja. Cilj našeg istraživanja bio je ...procijeniti utjecaj tjelesne kondicije na serumske metabolite kao što su: ukupni proteini (UP), albumin (ALB), trigliceridi (TG), kolesterol (CHOL), glukoza (GLU) i β-hidroksimaslačna kiselina (BHB) u burskih koza tijekom kasne gravidnosti (120. dan), porođaja (0. dan) kao i na 30. i 60. dan nakon porođaja. Ukupno je korišteno 15 burskih koza iz komercijalne farme u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Status tjelesne kondicije (engl. body condition score, BCS) koza utvrđen je uporabom standardnog protokola za ocjenu. Na temelju ocjene BCS svaka je koza kategorizirana u jednu od 3 skupine od po 5 životinja u svakoj: 1. skupina - pretile (BCS≥3,50-5,00), 2. skupina - srednjeg gojnog stanja (BCS≥2,75-3,50) i 3. skupina - mršave (BCS≤2,75). Koncentracije serumskih UP, ALB, TG, CHOL, GLU i BHB bile su određivane spektrofotometrijski. Na 120. dan gravidnosti razina TG bila je značajno viša (P<0,05) u pretilih koza nego u koza srednjeg gojnog stanja. Razine UP i CHOL bile su značajno više (P<0,05) u pretilih nego u mršavih koza 30., odnosno 60. dana nakon porođaja. Zabilježene promjene u istraživanih metabolita mogle bi biti od značenja za praćenje metaboličkog statusa koza tijekom intenzivne proizvodnje, a mogle bi biti i od praktične vrijednosti za prevenciju i kontrolu gospodarskih gubitaka u uzgoju koza.
Istražena je povezanost prevalencije i etiologije supkliničkog mastitisa s pojavnošću kliničkog artritisa u 543 francuske alpske koze serološki pozitivne na virus artritisa-encefalitisa (AEK) iz ...proizvodnih farmi sa sjeverozapada Hrvatske. Cilj je bio odrediti je li serološka pozitivnost na AEK povezana s pojavnošću supkliničkog mastitisa bakterijske etiologije i istražiti je li AEK glavni uzrok pojavnosti kliničkog artritisa u pretraženih koza. Sve su koze bile pregledane na pojavu kliničkog artritisa. Uzorci krvi iz jugularne vene bili su testirani na AEK imunoenzimnim testom. Uzorci mlijeka, uzeti iz svake polovine vimena zasebno, pretraženi su na prisutnost bakterijskih uzročnika mastitisa. Svi prikupljeni podatci unakrsno su klasificirani u kontingencijskim tablicama. Od ukupnog broja koza, AEK je serološki potvrđen u 50,8%. Supklinički mastitis je potvrđen u 52,3% koza. Istodobna pojava supkliničkog mastitisa i AEK zabilježena je u 30% od ukupnog broja, dok je 21,9% koza s kliničkim artritisom bilo serološki pozitivna na AEK. Statističke su analize potvrdile pozitivnu povezanost pojave supkliničkog mastitisa i AEK seropozitivnosti. Slični su rezultati dobiveni i za povezanost pojavnosti kliničkog artritisa i AEK seropozitivnosti. Također je zabilježena slaba pozitivna povezanost između supkliničkog mastitisa i kliničkog artritisa. Rezultati upućuju na to da bi AEK mogao utjecati na učestalost supkliničkog mastitisa. Rezultati također nalažu dodatno istraživanje AEK infekcije kao glavnog uzroka pojave kliničkog artritisa u istraženim stadima.
DOBROBIT KOZA Bugarija, Š; Ostović, M; Pavičić, Ž ...
Stočarstvo,
02/2016, Letnik:
69, Številka:
1-2
Paper
Odprti dostop
Rad prikazuje najznačajnije probleme dobrobiti koza. Naglasak je na pothranjenosti, žeđi i nedostatku veterinarsko-higijenske skrbi, problemima koji prevladavaju u nerazvijenim zemljama, s ...najbrojnijim populacijama koza u svijetu. Nastavno na radove o dobrobiti ovaca, u ovom radu također su opisani i mogući pokazatelji dobrobiti koza/ovaca.
Promjene u koštanom metabolizmu malih preživača tijekom gravidnosti i laktacije nisu do kraja razjašnjene i istražene. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti promjene u aktivnosti BALP-a tijekom ...gravidnosti i laktacije, te utjecaj pariteta na koštanu izgradnju koza. Istraživanje je provedeno na 35 koza sanske pasmine koje su bile podijeljene na 3 skupine, s obzirom na broj prethodnih jarenja (prvojarke, drugojarke i višejarke). Uzorci krvi prikupljeni su 15 dana prije i 15 dana poslije jarenja. Razlike među ispitivanim skupinama testirane su Studentovim t-testom, a korelacija Pearson’s Rank Order testom. U prvojarki aktivnost BALP-a bila je statistički značajno niska (P<0,001) 15 dana nakon jarenja u usporedbi sa aktivnosti mjerenom 15 dana prije jarenja. U drugojarki i višejarki nije bilo statistički značajne razlike u aktivnosti BALP-a prije i poslije jarenja. Ustanovljena je statistički značajna negativna korelacija (r = -0,88; P<0,001) između BALP-a i dobi u svih koza. Rezultati ukazuju na aktivnu koštanu izgradnju tijekom kasne gravidnosti i rane laktacije posebno u prvojarki, što upućuje na povećanu koštanu pregradnju za vrijeme prelaznog perioda, dok paritet nije imao utjecaj na pregradnju kostiju.
Honamli koza je nova pasmina koza pa su literaturni podatci o njoj vrlo oskudni. Jedna je od pasmina s najvećim mogućnostima za proizvodnju mesa u Turskoj. Cilj je ovog rada odrediti promjene ...biokemijskih vrijednosti u krvnom serumu Honamli koza i dugodlakih koza za vrijeme spolnog sazrijevanja. Za istraživanje su odabrani neki biokemijski pokazatelji povezani s proizvodnjom mesa. Uzorci krvi Honamli koza (n = 90, po 45 životinja oba spola) i dugodlakih koza (n = 90, po 45 životinja oba spola) uzeti su od stada u Zapadnom Mediteranskom području Turske. Vrijednosti alkalne fosfataze (ALP), alanin transaminaze (ALT), aspartat transaminaze (AST), kreatin kinaze (CK), kalcija, kolesterola, kreatinina, željeza, magnezija, fosfora, ukupnih lipida, triglicerida i mokraćne kiseline izmjerene su u uzorcima seruma uzetima od muških i ženskih životinja obiju pasmina podijeljenih u skupine prema dobi od 4, 8 i 12 mjeseci. Jednostavna analiza varijance i Tukeyev test rabljeni su za statističku obradbu podataka. I u muških i u ženskih životinja ustanovljene su značajne razlike (P<0,05) među dobnim skupinama za razine ALT, AST, CK, kalcija, kolesterola, kreatinina, željeza, magnezija, fosfora, ukupnih lipida, triglicerida i mokraćne kiseline. Nalazi pokazuju usporedno povećanje vrijednosti ALT u ženskih životinja i vrijednosti ukupnih lipida u muških životinja. Analizirane biokemijske vrijednosti obično se mijenjaju nakon 4 mjeseca starosti u usporedbi s drugim dobnim skupinama.
Ukupno je pregledano 1998 glava koza zaklanih u klaonicama Fars (Shiraz, Južni Iran) u razdoblju od travnja 2006. do tavnja 2007. Ličinke kukca Oestrus ovis bile su dokazane u 261 (13,1%) životinje ...bez obzira na spol i dob. Ukupno je bilo sakupljeno 1356 ličinki. Prosječna jačina invazije iznosila je 5,2 ličinke s time da su prosječno 3,2 ličinke dokazane u proljeće, 3,8 ljeti, 4,6 u jesen i 6,8 ličinki zimi. Učestalost se kretala od 6,6% u proljeće do 17,9% zimi. Veća učestalost bila je dokazana u starijih životinja.
Česta i neopravdana upotreba antihelmintika dovela je do pojave otpornosti parazita životinja. Ta se otpornost može dokazati različitim testovima in vivo i in vitro. Od testova in vivo za određivanju ...antihelmintičkog učinka u komercijalnih se stada dobrim pokazao test određivanja smanjenja broja jajašaca. U ovom je istraživanju ukupno 40 koza u dobi od 12 do 24 mjeseca bilo podijeljeno u četiri skupine po 10 koza. Svaka koza imala je više od 500 jajašaca po gramu izmeta. Koze su bile svrstane u kontrolnu skupinu (skupina 1) te skupinu 2 koja je bila peroralno liječena fenbendazolom u dozi od 5 mg/kg tjelesne mase, skupinu 3 peroralno liječenu levamisolom u dozi od 7,5 mg/kg i skupinu 4 koja je bila liječena supkutanom primjenom ivermektina u dozi od 0,2 mg/kg. Uzorci izmeta bili su prikupljeni 0. i 14. dana nakon liječenja. U svakom uzorku određen je broj jajašaca po gramu. U 2. skupini zabilježeno je smanjenje broja jajašaca od 71,08 s 95% CI (32,04-81,12). U 3. skupini zabilježeno je smanjenje od 97,59 s 95% CI (98,32-97,96) dok je u 4. skupini zabilježeno smanjenje od 93,97 s 95% CI (91,15-96,80). Koprokulturom je dokazana prisutnost parazita roda Haemonchus koji je ujedno bio i najčešće dokazan (85%). Osim njega bili su dokazani Trichostrongylus spp. (7%), Oesophagostomum spp. (5%), Bunostomum spp. (2%) i Strongyloides spp. (1%). Rezultati su pokazali da su želučano-crijevni oblići koza otporni na fenbendazol (skupina 2), ali ujedno osjetljivi na levamisol (skupina 3). Postavljena je i sumnja na otpornost želučano-crijevnih oblića na ivermektin (skupina 4). Ovo je pionirsko istraživanje o otpornosti želučano-crijevnih oblića koza na ivermektin na području indijskog potkontinenta.
Istraživanje je provedeno na 18 zdravih jaraca podijeljenih u tri skupine (A, B i C). U svakoj skupini bilo je po 6 jaraca. U svrhu lumbosakralne epiduralne analgezije, skupini A bio je primijenjen ...ropivakain (0,6 mg/kg), skupini B bupivakain (0,5 mg/kg), a skupini C ksilazin i ketamin (0,025 mg/kg i 2,5 mg/kg). Učinci su bili uspoređeni na osnovi kliničkih, fizioloških, hematoloških, biokemijskih i acidobaznih pokazatelja te statusa plinova u krvi. Najbrži početak analgezije postignut je epiduralnom primjenom kombinacije ksilazina i ketamina. Ksilazin i ketamin, bupivakain te ropivakain izazvali su potpunu analgeziju repa, perineuma, ingvinalnog i bedrenog područja u različitim vremenskim razmacima. Najjača i najduža analgezija postignuta je kombinacijom ksilazina i ketamina. Zatim je po jačini i dužini slijedila analgezija bupivakainom pa ropivakainom. Srednje jaka sedacija postignuta je zasebnom primjenom ksilazina i ketamina. Oporavak nakon analgezije bio je najbrži pri uporabi ropivakaina, zatim bupivakaina te na posljetku kombinacije ksilazinketamina. Kombinacija ksilazina i ketamina izazvala je nesignifi kantan pad frekvencije bila i disanja. Kod svih skupina jaraca, u različitim vremeskim razmacima, opažena su i nesignifikantna odstupanja od početnih vrijednosti za pCO2, pO2, SO2, pH i HCO–3. Promjene hematoloških i biokemijskih pokazatelja kao i elektrolita u krvi bile su kratkotrajne i od malog značenja u svim promatranim skupinama. Rezultati pokazuju da se svi istraženi analgetici, u upotrijebljenim dozama, mogu smatrati sigurnima za epiduralnu analgeziju zdravih koza.
PDF
