Provedena su elektroencefalografska (EEG) istraživanja kod pokusno izazvane boli u koza sa svrhom da se ustanovi utjecaj stresa uzrokovanoga proizvodnim procesom na elektroencefalogram. Analizirani ...su rezultati nakon dvokratnoga postupka EEG-a primjenom bipolarnih elektroda na kožu lubanje u četiri odrasle koze (križane Jamunapari i lokalne) u dobi od 8 do 12 mjeseci, tjelesne mase 10 ± 2 kg. Bol je bila izazvana čvrstim stezanjem gumenoga poveza na bazi repa u koza bez anestezije i u koza s epiduralnom anestezijom. Za regionalnu je anesteziju bio upotrijebljen 2 %-tni ksilokain ubrizgan u epiduralni prostor. EEG je bila provedena 0., 2. i 5. minute nakon izazivanja boli te 0., 2. i 5. minute po prestanku bolnoga podražaja. Frekvencija EEG nakon bolnog podražaja u koza bez anestezije iznosila je 38,50 ± 1,96 Hz 0. minute, 33,88 ± 1,42 Hz 2. minute i 31,25 ± 1,39 Hz 5. minute, a u koza s lokalnom anestezijom 41,88 ± 0,91 Hz, 35,63 ± 0,94 Hz i 31,50 ± 0,82 Hz. Frekvencije su se kretale od 26 do 46 Hz u koza bez anestezije, a 27 do 45 Hz u koza s primijenjenom epiduralnom anestezijom, dok su amplitude bile veće nakon 2 minute bolnog podražaja u obje skupine. Frekvencije su se značajno povećale (P<0,05) dvije minute nakon prestanka bolnog podražaja u koza bez lokalne enestezije, dok su se u onih s epiduralnom anestezijom početno značajno povećale, a zatim značajno smanjile. Amplitude i frekvencije za vrijeme i nakon bolnog podražaja bile su međusobno značajno različite, a također i značajno veće nego u kontrolnih koza (27,75 ± 1,13 Hz and 5,80 ± 0,21 μV). Značajne promjene u ponašanju životinja bile su uočene nakon bolnog podražaja. Promjene u elektrokardiogramu mogu se rabiti za proučavanje boli i određivanje jačine boli u koza.
Cilj istraživanja bio je odrediti razine makroelemenata u puerperiju mliječnih i mesnatih pasmina koza te usporediti vrijednosti u odnosu na proizvodni tip, dob, paritet i broj jaradi po kozi. ...Pretraženo je 20 burskih koza (8 primiparnih i 12 pluriparnih) te 10 križanih u tipu njemačke srnaste koze (5 primiparnih i 5 pluriparnih) u dobi od 2 do 6 godina. Uzorci krvi uzimani su svaka četiri dana počevši od trećeg do 40. dana puerperija. Razine kalija, magnezija, natrija i klora bile su u fiziološkim granicama podjednake kod burskih i kod križanih koza, bez značajnih razlika u odnosu na paritet, dob i broj jaradi po kozi. Burske koze, bez obzira na paritet i broj jaradi u leglu, imale su značajno višu (P<0,05) prosječnu razinu kalcija u serumu nego koze križane u tipu njemačke srnaste. Prosječna razina fosfora kod križanki u tipu njemačke srnaste koze bila je značajno veća (P<0,05) nego kod burskih. U oba proizvodna tipa mliječnih i mesnih koza, značajno je bila veća (P<0,05) razina fosfora kod burskih. U oba proizvodna tipa mliječnih i mesnih koza, značajno je bila veća (P<0,05) razina fosfora u primiparnih nego u pluriparnih koza. Kod križane koze u tipu njemačke srnaste, mliječne pasmine, prosječna razina kalcija iznosila je 2,12 ± 0,05 mmol/L (primiparne) i 2,15 ± 0,05 mmol/L (pluriparne), što je ispod fiziološke granice (2,3 do 2,9 mmol/L), dok burske (mesni tip) koze, bez obzira na paritet i veličinu legla, imaju značajno višu (P<0,05) razinu kalcija 2,29 ± 0,04 do 2,38 ± 0,02 mmol/L. U ovom istraživanju kod križanki u tipu njemačke srnaste koze određena je umjerena hipokalcemija za vrijeme puerperija.
Učinci bređosti na hematološke i neke biokemijske pokazatelje istraženi su na 30 (25 bređih s poznatim trajanjem bređosti i pet kontrolnih nebređih) sahelskih koza u dobi od 1,5 do 2,5 godine držanih ...pod kontroliranim uvjetima. Njihove mase kretale su se od 14 do 25 kg. Od hematoloških pokazatelja jedino je broj crvenih krvnih stanica i broj bijelih krvnih stanica bio značajno promijenjen (P<0,05) u bređih koza u odnosu na one koje nisu bile bređe, i to u razdoblju od 16 i 20 tjedana bređosti. Dok se koncentracija kolesterola značajno povećala (53,9 mg/dL ± 1,59 na 82,08 mg/dL ± 1,58; P<0,05), koncentracija glukoze se značajno smanjila (68,33 mg/dL ± 1,21 na 45,74 mg/dL ± 1,58; P<0,05) od 12 tjedana bređosti. Nisu bile ustanovljene značajne razlike (P>0,05) u koncentraciji drugih određivanih biokemijskih pokazatelja: Na, Ka, Ca, ukupnih proteina, FFA, mokraćevine, kreatinina, aspartatne aminotransferaze (AST), alaninske aminotransferaze (ALT) i alkalne fosfataze. Istraživanje pokazuje da se tijekom bređosti pravilno držanih sahelskih koza ne javljaju promjene hematoloških pokazatelja i sadržaja minerala.
Provedena su ultrazvučna mjerenja okcipitonazalne dužine (OND), orbitalnoga promjera (OP), biparijetalnoga promjera (BPP), promjera placentoma (PP) i promjera pupčanoga tračka (PPT) plodova crvene ...okoto koze poznate gestacijske dobi (GD). Rezultati su bili analizirani pomoću jednostavne linearne regresije. Izvedene jednadžbe za predviđene dobi bile su GD = 22,881 + 6,668 OND, GA = 26,938 + 14,300 BPP, GA = 17,326 + 43,534 OP, GA = 48,116 + 11,869 PP, GA = 35,796 + 65,195 PPT gdje je GD gestacijska dob u danima, OND - okcipitonazalna dužina, BPP - biparijetalni promjer, OP - orbitalni promjer, PP - promjer placentoma i PPT - promjer pupčanoga tračka u cm. Dob plodova kretala se od 57 do 124 dana. Koefi cijent korelacije (R) između okcipitonazalne dužine (R = 0,97), biparijetalnoga (R = 0,98), orbitalnoga (R = 0,92), i promjera pupčanoga tračka (R = 0,77) te gestacijske dobi bio je značajno velik (P<0,001). Promjer placentoma bio je u niskoj korelacije (R = 0,45) s gestacijskom dobi. Rezultati upućuju na zaključak da se okcipitonazalna dužina, biparijetalni, orbitalni i promjer pupčanoga tračka mogu rabiti za procjenu dobi ploda u crvenih Sokoto koza, dok promjer placentoma nije od koristi za određivanje dobi plodova.
Od 2001. ekološko stočarstvo u Hrvatskoj regulirano je zakonskom legislativom. No zbog nedostatka znanja i iracionalnog straha stočari teško prihvaćaju ekološko stočarstvo. Izneseno je nastojanje ...udruge za ekološku poljoprivredu BIOPA da kroz edukaciju i sistem savjetodavne službe olakša tu preobrazbu.
Istraženi su učinci broja jarenja i različitih načina hranjenja na prirast tjelesne mase u 36 odraslih zapadnoafričkih patuljastih koza za vrijeme gravidnosti i u postpartalnom razdoblju tijekom ...dvije godine. U razdoblju gravidnosti životinje svih skupina dobivale su na tjelesnoj masi. Prirast je bio značajno veći (P<0,05) u skupini A koja je dobivala znatno više dodataka u odnosu na kontrolnu skupinu C. Značajna razlika u prirastu nije ustanovljena u skupini B s umjerenom količinom dodanog koncentrata. Gubitak tjelesne mase ustanovljen je u svih skupina nakon jarenja, ali nije ustanovljena značajna razlika u njezinu gubitku između skupina. Promjena mase u koza nije bila pod utjecajem tipa legla. Koze koje su ojarile jedno jare povećale su tjelesnu masu tijekom gravidnosti za 4,4 ± 0,55 kg, a one koje su ojarile 2 jareta za 6,13 ± 0,80 kg. Prirast tjelesnih masa u svim skupinama prije jarenja bio je u pozitivnoj korelaciji s njihovim gubitkom prije odbića jaradi. Značajne razlike (P<0,05) ustanovljene su između skupina A i B. Broj jarenja nije imao značajan učinak u skupinama A i B, ali su koze u skupini A imale značajno veći prirast mase (P<0,02) nego one u skupinama B i C. Tjelesna masa povećavala se sa stupnjem gravidnosti u svim skupinama. U razdoblju od 1-140 i 50-140 dana gravidnosti koze skupine A imale su značajno veći (P<0,05) dnevni prirast mase nego koze skupine C. Zaključuje se da hranidba i broj jarenja znatno utječu na promjenu tjelesne mase koza u tijeku gravidnosti i u postpartalnom razdoblju.
Patologija puerperija koza Đuričić, Dražen; Fruk, Stefani; Dobranić, Vesna
Hrvatski veterinarski vjesnik
30, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Pologija puerperija odnosi se na patološka stanja koja se klinički očituju tijekom puerperija, a obuhvaća upale spolnih organa, intoksikacije i različite deficitarne bolesti. Puerperalne ...intoksikacije su patološka stanja u koza koja nastaju zbog resorpcije toksina saprofitskih bakterija koje ulaze u porođajni kanal tijekom jarenja i puerperija te raspadnih produkata ploda, posteljice i sadržaja maternice. Upale mogu nastati za vrijeme puerperija kod koza i nazivaju se puerperalne upale. S obzirom na lokalizaciju i proširenost u organizmu mogu biti lokalne i opće, a s obzirom na vrstu uzročnika i bolest koju uzrokuju mogu biti specifične i nespecifične. Razlika između puerperalnih intoksikacija i upala jest stalno prisutna
povišena temperatura kod upala i teži poremećaj općeg stanja. Specifične opće puerperalne infekcije rijetko se pojavljuju, a to su plinoviti edemi i tetanus, protiv kojih se koze mogu preventivno cijepiti. Puerperalna hipokalcemija jest poremećaj mijene tvari koji nastaje zbog nedostatnog snabdijevanja kalcijem i magnezijem. Liječenju puerperalnih patoloških stanja treba pristupiti što ranije, a liječenje, ovisno o bolesti, može biti
lokalno ili simptomatsko.
Istražene su promjene u vrijednostima serumskih biokemijskih odrednica koza invadiranih protozoima Trypanosoma congolense ili Trypanosoma brucei u odnosu na kontrolnu skupinu. Koze su bile invadirane ...tripanosomama nultog dana te liječene 49. dana diminazenovim aceturatom. Reinvazije su uslijedile 77. dana i 136. dana pokusa. U invadiranih koza zabilježena je anemija, hipoproteinemija, hipoalbuminemija, hipolipidemija i hipokolesteremija. Nakon prve i druge invazije u invadiranih koza zabilježene su i više vrijednosti serumskih slobodnih masnih kiselina u odnosu na kontrolu. Dobivene promjene ukazuju da tripanosome za proliferaciju trebaju lipide i proteine. Visoka koncentracija slobodnih masnih kiselina može se dovesti u vezu s razvojem anemije s obzirom da je dobro poznat njihov citotoksični i citolitički učinak in vitro.
Analiza metaboličkog profila mliječnih koza provedena je na jednom
ekološkom gospodarstvu od 30 koza, francuske alpina pasmine, u ranoj laktaciji. Sadržaj glukoze (3,17 mmol/l) u krvnoj plazmi koza ...ukazuje na zadovoljavajuću opskrbu životinja energijom, a sadržaj ureje (2,76 mmol/l) na nešto slabiju opskrbu bjelančevinama. Koncentracije mineralnih tvari (Na, K, Cl, Mg i Ca) i anion gap u krvnoj plazmi koza ukazuju na dobru opskrbljenost koza mineralima. Vrijednosti acidobaznog statusa krvi (pH, parcijalni tlak kisika- pO2, parcijalni tlak ugljičnog dioksida- pCO2 i sadržaj bikarbonata-HCO3 -)
kreću se u granicama referentnih vrijednosti za koze.
Koncentracije nekih hematoloških parametara (hemoglobin i hema-tokrit) u krvnoj plazmi koza kretale su se u granicama referentnih vrijednosti za koze. Rezultati ovih istraživanja pokazuju da bi obroke mliječnih koza u ranoj laktaciji u ekološkoj proizvodnji trebalo poja-čati bjelančevinama te da se metabolički profil može uzeti kao vrlo dobar pokazatelj hranidbenog statusa i zdravstvenog stanja koza.
Koze su primarni konzumenti sredozemne grmolike vegetacije i stoga oblikuju raznolikost, strukturu i dinamiku ekstenzivnih grmolikih ekosustava. Niska hranidbena vrijednost i visoki sadržaj ...sekundarnih metabolita najčešće rezultira niskom konzumacijom sredozemnih grmova od strane herbivora. Kozama je omogućen izbor između sredozemnih grmova koji sadrže tanine i druge skupine sredozemnih grmova koji sadrže tanine i saponine. Dvanaest koza kojima su ponuđeni grmovi bogati taninima manje su konzumirali biomase grmova nego koji druga skupina koza kojima su ponuđeni grmovi koji sadrže tanine i saponine. Istovremeno konzumiranje grmova koji sadrže tanine i saponine može se postići kemijska interakcija i tako spriječiti apsorpcija biljnih otrova iz intestinalnog trakta. Osim komplementarne interakcije između tanina i saponina, biološka raznolikost sredozemnih grmova igra važnu ulogu u povećanju konzumacije biomase grmova od strane koza.
