Ovčarska i kozarska proizvodnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, a zahvaljujući svojim biološkim značajkama, ovce i koze spadaju među idealne životinje i za ekološki uzgoj. To potvrđuje i činjenica ...da se sve više ovaca i koza u našoj zemlji, ali i u drugim dijelovima Europe, uzgaja na ekološki prihvatljiv način, koji se uz proizvodnju visoko vrijednih proizvoda, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, temelji i na primjeni visokih standarda za dobrobit životinja. Ovce i koze su preživači i svoje hranidbene potrebe uglavnom zadovoljavaju napasivanjem na pašnjacima. Skromne i lako prilagodljive, to su vrste koje su se dobro prilagodile nepristupačnim, krškim područjima naše zemlje, pri čemu su za ekološko stočarstvo najpogodnije upravo izvorne pasmine. Pravila u ekološkom stočarstvu, pa tako i u ekološkom ovčarstvu i kozarstvu, definirana su zakonskom regulativom, uključujući uvjete smještaja i gustoću naseljenosti životinja.
Sheep and goat housing in organic production
Sheep and goat production have a long tradition in Croatia, and due to their biological characteristics, sheep and goats are also ideal animals for organic farming. This is confirmed by the fact that number of sheep and goats in organic farming in our country, but also in other parts of Europe, is increasing, whereas this type of livestock production is based on the application of high animal welfare standards, with production of highly valuable products, environmental protection and biodiversity preservation. Sheep and goats are ruminants and fulfil their nutrient needs mostly by grazing on pastures. Modest and easily adaptable, these are the species that have adapted well to the inaccessible, karst areas of our country, whereby for the organic livestock farming the most appropriate are just indigenous breeds. The rules in organic livestock farming, as well as in organic sheep and goat farming are prescribed by legislation, including animal accommodation conditions and stocking density.
Haltung von Schafen und Ziegen in der Ökoproduktion
Produktion von Schaf- und Ziegenfleisch in Kroatien weist eine lange Tradition auf und, dank ihrer biologischen Merkmale, zählen Schafe und Ziegen zu den idealen Tieren auch für die ökologische Zucht. Dies wird auch durch die Tatsache bestätigt, dass immer mehr Schafe und Ziegen in unserem Lande aber auch in anderen Teilen Europas auf eine ökologisch annehmbare Art und Weise gezüchtet werden, die zusammen mit der Produktion von qualitativ hochwertigen Produkten, mit der Erhaltung der Umwelt und biologischen Vielfältigkeit auch auf der Verwendung von hohen Standards für Wohlergehen der Tiere beruht. Schafe und Ziegen sind Wiederkäuer und befriedigen ihre Nahrungsbedürfnisse meistens durch Futtersuche auf Weiden. Sie sind bescheidene und sehr anpassungsfähige Tiere. Es handelt sich um jene Tierarten, die sich an unzugängliche Karstgebiete unseres Landes sehr gut angepasst haben, wobei für die ökologische Viehzucht geradezu die autochthonen Rassen am meisten geeignet sind. Die Regeln in der ökologischen Viehzucht und somit auch in der ökologischen Schaf- und Ziegenzucht sind in den gesetzlichen Regelwerken festgehalten, einschließlich der Bedingungen für deren Unterbringung wie auch deren Siedlungsdichte.
Cría de ovejas y de cabras en la producción ecológica
La producción de ovejas y de cabras es una tradición larga en Croacia, y gracias a sus características biológicas, las ovejas y las cabras son animales ideales para la cría ecológica. Lo confirma el hecho de que, tanto en nuestro país, como también en otros partes de Europa, cada vez más ovejas y cabras se crían de manera ecológicamente aceptable, que consiste en la producción de los productos de alta calidad, en la preservación del medio ambiente y de la biodiversidad, y en la aplicación de los altos estándares para el bienestar de los animales. Las ovejas y las cabras son rumiantes que satisfacen sus necesidades alimentarias pastando en los pastos. Esto son dos especies de animales que son sencillos, se acostumbran fácilmente a los terrenos kársticos inaccesibles de nuestro país, donde las razas nativas son las mejores para la ganadería ecológica. Las reglas para la ganadería ecológica y para la cría ecológica de las ovejas y cabras están definidas por la legislación, lo que incluye las condiciones del alojamiento de animales y la densidad de la población de los animales.
L’allevamento biologico ovino e caprino
L’allevamento ovino e caprino in Croazia ha una lunga tradizione. Per le loro caratteristiche biologiche, le pecore e le capre appartengono al novero degli animali ideali per l’allevamento biologico. Ne è conferma, tra l’altro, il fatto che un numero sempre maggiore di pecore e capre, sia nel nostro paese, sia in ogni altra parte d’Europa, viene allevato secondo modalità ecosostenibili le quali, oltre a basarsi su una produzione di altissima qualità e sulla tutela dell’ambiente e della biodiversità, si basano anche su tecniche d’allevamento ispirate ai rigidissimi standard di tutela del benessere animale. Sia le pecore sia le capre, in quando ruminanti, soddisfano le loro necessità alimentari pascolando per i pascoli. Umili e poco esigenti, queste specie si sono adattate alla perfezione alle condizioni delle aree più inaccessibili e brulle del nostro Paese, fermo restando che le razze autoctone sono senz’altro quelle più adatte a un allevamento biologico. Le regole della zootecnia biologica in generale, e dell’allevamento ovino e caprino in particolare, sono definite dalla normativa vigente e riguardano anche le condizioni di sistemazione e la densità di popolazione degli animali.
Istraživana je povezanost gljivičnih uzročnika s poremećajima u razmnožavanju 115 koza i 163 ovce. U pobačenom materijalu jedne ovce utvrđena je gljivica Aspergillus fumigatus, dok su iz upalnog ...iscjetka od endometritisa gljivice pronađene u 7,5% koza i 7,0% ovaca. Aspergillus spp. je dominirala sa 57%. Gljivice su bile uzrokom poremećaja u razmnožavanju u 11% koza i 7% ovaca. U ovaca s endometritisom nađene su gljivice Auerobasidium pullulans, Altenaria spp. i Syncephalastrum spp. U ovim istraživanjima utvrđeni su i inače rijetki nalazi Trichoderma spp. i Rhizoctonia spp.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje infekcije vrstom Chlamydophila abortus (C. abortus) u stadu koza s reproduktivnim poremećajima (pobačaji, mrtvorođenja, rađanje slabih mladunaca i dugotrajnim ...lošim reproduktivnim rezultatima). Pretraženo je stado iz južne regije Bosne i Hercegovine (BiH), a čini ga 48 koza držanih u poluintenzivnim uvjetima. Uzorke krvi i vaginalne obriske prikupljali smo u dva navrata tijekom 2012. i 2013. godine, a potreban broj smo odredili koristeći se preporukama za određivanje potrebne veličine uzorka za otkrivanje bolesti u stadu na 95% razini povjerljivosti i očekivanom prevalencijom od 20%. Reprezentativan uzorak osigurali smo jednostavnim slučajnim uzorkovanjem. Od ukupno 12 pretraženih uzoraka krvnog seruma na prisutnost specifičnih protutijela protiv C. abortus pomoću imunoenzimnog testa (CHEKIT® Chlamydophila abortus Antibody Test Kit), 11 (91,7%) je bilo pozitivno. Vaginalne obriske svih životinja potom smo analizirali modificiranim Chlamydiaceae-specifi čnim rtPCR za dokaz 23S rRNA gena. Tri su (25%) bila pozitivna. Potom smo pozitivne uzorke pretražili testom za dokaz gena ompA (ompA-rtPCR) specifičnoga za vrstu Chlamydophila abortus. Sva tri uzorka su također bila pozitivna.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Leta 1888 je v Ljubljani in okolici izbruhnila epidemija črnih koz ali osepnic (variole). Mestni magistrat z županom Grassellijem v ...razglasu ukazuje, kako ravnati v času epidemije. - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Institut za boje Pantone LLC je za boju 2024. godine odabrao 13-1023 Peach Fuzz. S ciljem dobivanja obojenja sličnom navedenoj boji, provedeno je bojadisanje brušene kože prirodnim bojilima ...ekstrahiranim iz kore nara i ljuski crvenog luka. Bojadisanje je provedeno u vodenim ekstraktima različitih omjera, u neutralnom i kiselom mediju, sa i bez dodatka močila, kalij aluminijevog sulfata dodekahidrata KAl(SO4)2 12H2O. Dobiveni rezultati pokazuju odličnu podudarnost u tonu i kromatičnosti, dok je najveće odstupanje vidljivo u vrijednosti svjetline.
Jedan od vodećih mikroorganizama koji uzrokuje bakterijsko trovanje hranom su bakterije roda Campylobacter koje prouzroče kampilobakteriozu, zoonozu koja je od 2005. godine najčešće prijavljivana ...bolest uzrokovana hranom u Europskoj Uniji te kao takva predstavlja javno-zdravstveni problem. Najprisutnijim izvorom ovog patogena smatra se pileće meso s obzirom da su kampilobakteri uobičajeni komenzali u probavnom sustavu peradi. S obzirom da se nalaze u crijevima peradi, osim prilikom procesa klanja i obrade mesa, velika mogućnost kontaminacije javlja se u kasnijim fazama proizvodnje kao što su: čupanje perja, evisceracija, pranje, pohranjivanje i hlađenje te kontaminacija putem ruku radnika, opreme ili same okoline, a pretpostavlja se da upravo koža peradi predstavlja glavni izvor ovog patogena. U ovom je radu određivan broj bakterija Campylobacter spp. u uzorcima kože vratova tovnih pilića, pilećih prsa bez kože, pilećih krilaca i pilećih bataka ‒ zabataka. Za određivanje broja kolonija korištena je standardna metoda za određivanje broja Campylobacter spp. prema ISO normiranoj metodi HRN EN ISO 10272 – 2:2017.
Gigantski bazocelularni karcinom (GBCC) rijetki je tumor kože veličine 5 i više cm. Glavnim čimbenicima njegova nastanka smatraju se zapostavljanje konvencionalnoga bazocelularnog karcinoma (BCC) od ...strane bolesnika i/ili biološka agresivnost tumora. Svojim sporim infiltrativnim rastom narušavaju strukturni i funkcionalni integritet zahvaćenog područja. Za njegovo liječenje, bez obzira na lokalizaciju, ne postoje usvojene smjernice i još uvijek predstavlja terapeutski problem. U ovom radu analizirali smo karakteristike bolesnika i tumora kao i njegov odgovor na kirurško liječenje. Od ukupnog broja bolesnika s BCC-om glave i vrata u periodu od 11 godina izdvojili smo njih 24 s GBCC-om lica. Svi su bili treće životne dobi u rasponu od 65 do 86 godina, većinom siromašni, skloni alkoholu i depresiji. Veličina i površina tumora u središnjem dijelu lica bila je nešto manja nego u postraničnom dijelu. Prevladavao je muški spol u omjeru 1,4:1. Sve smo bolesnike podvrgnuli kirurškom liječenju odstranjenja tumora s histološki slobodnim rubovima te je istovremeno izvršena i rekonstrukcija nastalog defekta. Za vrijeme praćenja od prosječno 36 mjeseci nismo imali povrat bolesti niti pojavu metastaza, a funkcionalni i estetski rezultat bio je dobar. Histološki su u većini slučajeva bili neagresivni podtipovi tumora (nodularni), a vrijeme trajanja bolesti jest prosječno 5,9 godina. Za nastajanje GBCC-a kod naših bolesnika uglavnom teretimo njihov indolentan stav prema bolesti. GBCC se može uspješno kirurški liječiti i u tako zahtjevnom području kao što je lice i bez obzira na starosnu dob bolesnika.
Podatno tkivo i duga peteljka čine slobodni podlaktični režanj idealnim rekonstruktivnim tkivom u kirurgiji glave i vrata. U radu je analiziran utjecaj perioperativnih čimbenika na produljeno ...cijeljenje donorske regije, s posljedičnim negativnim estetskim izgledom i funkcionalnim ispadom podlaktice.
Na Klinici za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb, u razdoblju od 2018. do 2021. ukupno je od istoga kirurškog tima odignut 31 slobodni podlaktični režanj. Od ukupnog broja bolesnika 18 ih je bilo dostupno za dodatnu estetsku i funkcionalnu evaluaciju operirane podlaktice. Vizualno-analognom skalom (VAS) svaki je bolesnik ocijenio funkcionalno i estetsko stanje svoje operirane podlaktice. S POSAS upitnikom bolesnik je procijenio ožiljak u području odizanja podlaktičnog režnja te ožiljak lokacije s koje je odignut slobodni transplantat kože za rekonstrukciju donorske regije. Dodatno ispitivanje istih lokacija, ali od strane kirurga učinjeno je istim upitnikom (OSAS). Standardiziranim obrascem DASH učinjena je procjena invaliditeta ramena, ruke i šake. Brojčane vrijednosti iz upitnika normirane su u kategorije i statistički obrađene te uspoređene s demografskim i anamnestičkim podatcima za svakog bolesnika.
Količina popušenih cigareta i tjelesna težina u korelaciji su s propadanjem kožnog transplantata prilikom rekonstrukcije donorske regije. Iako je u svega 33,3% bolesnika kožni graft zacijelio uredno, 72,2% bolesnika doživljavaju ožiljak donorskog mjesta kao dobar ili čak izvrstan. Ožiljak na proksimalnoj volarnoj strani nadlaktice, kao mjesto uzimanja slobodnog grafta djelomične debljine kože, bolesnici doživljavaju kao izrazito loš u svega 5,6% slučajeva. Nakon 15 mjeseci postoperativno niti jedan bolesnik ne doživljava svoju podlakticu kao estetski lošu.
Propast kožnog grafta u donorskoj regiji povezan je s intenzitetom pušenja i višim indeksom tjelesne težine. Održana funkcionalnost ruke direktno ovisi o održanom osjetu podlaktice te indirektno o njezinom estetskom izgledu. Odgođeno cijeljenje i bolesniku negativan izgled podlaktice negativno utječu na njegovo svakodnevno korištenje operiranog ekstremiteta. Ta se korelacija gubi nakon šestoga postoperativnog mjeseca, kada većina podlaktica u estetskom smislu dobiva svoj konačan izgled.
Cilj: Željela se ustanoviti učestalost i lokalizacija nepoželjnih kožnih promjena povezanih s radom stomatološkog osoblja i studenata, te prikupiti podatke o dijagnostičkim postupcima i mjerama ...zaštite kože koje poduzimaju kada se one pojave. Ispitanici i metode: Naše istraživanje obuhvatilo je 444 ispitanika (stomatologa, dentalnih asistenata, zubnih tehničara, studenata stomatologije) koji su ispunili upitnik. Od svih je zatraženo da navedu jesu li uočili promjene na koži i gdje, jesu li se pritom podvrgnuli terapijskim postupcima i kojima, jesu li se alergološki testirali, te jesu li poduzimali ikakve zaštitne mjere. Rezultati: Od svih ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju, 249 (56,1 %) primijetilo je nepoželjne reakcije na koži šaka i prstiju (96 %). Prije našeg ispitivanja samo je njih 15 % posjetilo dermatovenerologa, a 33 % podvrgnulo se alergološkim testovima (bez kliničkog pregleda kod dermatovenerologa). Oko 45 % ispitanika katkad se koristi sapunima za osjetljivu kožu, a većina (61 %) primjenjuje zaštitne kreme za ruke te ih upotrebljava jedan do dva puta na dan. Zaključak: Iako je velik broj stomatološkog osoblja i studenata primijetio kožne promjene povezane s poslom, samo su neki zatražili stručnu pomoć dermatovenerologa, a većina nije poduzela odgovarajuće zaštitne mjere kod njihove pojave. Zato je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se kod svih njih ovećala svijest o profesionalnim dermatozama i odgovarajućoj njezi kože.
PDF
