Edukacija je u uskoj vezi sa zdravljem i nedvojbeno, iako još nedovoljno jasnim mehanizmima, pojedincu povećava kvalitetu i duljinu života. educiranost mijenja način razmišljanja i odlučivanja i ...otvara mozak vanjskom svijetu informacija. iako proces edukacije još uvelike počiva na principima bankiranja podataka i kopiranja uvriježenih znanja, ipak današnji moderni, tehnološki suvremeni svijet, prisiljava sustav, ali i mogućnosti edukacije, na nove izvore. U razvijenim zemljama postoji napredan sustav spoznaje, primjene i edukacije o skrbi za kronične rane. naš zdravstveni i obrazovni sustav, nažalost, još uvijek u nedovoljnoj mjeri prepoznaje socio-ekonomske važnosti učinka kroničnih rana na društveno i gospodarsko zdravlje pojedinca i zajednice. Spoznaja o važnosti kroničnih rana i implementiranje razvijenih edukacijskih sustava daje nam mogućnosti značajnog unaprjeđenja skrbi za kronične rane, a time i bitnog unaprjeđenja kvalitete života pacijenata uz mogućnosti daljnje značajne redukcije nepotrebnih troškova zdravstvenog sustava.
Transkutana oksimetrija je postupak kojim se mjeri pritisak kisika na tkivo te utvrđuje oksigenacija. Izuzetno je bitan za utvrđivanje stanja mikrocirkulacije te se primjenjuje kod procjene visine ...amputacije, učinka revaskularizacijskih postupaka, kao prediktor cijeljenja rane i učinkovitosti hiperbarične oksigenoterapije. Mjerenje se obavlja aplikacijom elektrode na mjerno mjesto, a rezultat izražava u mm Hg, pri čemu adekvatna zasićenost kisikom ima vrijednost veću od 50 mm Hg, vrijednost između 20 i 40 mm Hg ukazuje na hipoksiju, a ispod 20 mm Hg na izrazitu hipoksiju. U Hrvatskoj se ovo mjerenje provodi najčešće prilikom procjene pacijenata za hiperbaričnu oksigenoterapiju, no šira primjena bi objektivizirala i olakšala postupke u zbrinjavanju osoba s oštećenom mikrocirkulacijom.
Kronični ulkusi negativno utječu na kvalitetu života i produktivnost bolesnika pa su značajno financijsko opterećenje za zdravstveni sustav. Kronično cijeljenje rana je kompleksan proces i rezultat ...međusobno povezanog općeg zdravstvenog stanja bolesnika, čimbenika povezanih s ranom, vještina i znanja djelatnika kao i proizvoda vezanih uz liječenje. U kliničkoj praksi u liječenju kroničnih rana postignut je značajan napredak, što je jasno vidljivo u ambulantama smanjenjem broja teških oblika kroničnih rana, ali se i nadalje unatoč svim suvremenim pristupima, zalaganju i dostupnim sredstvima u pomoći pri liječenju rana neizbježno susrećemo i s brojnim problemima. oni su najčešće posljedica još uvijek nedovoljne edukacije, ponajprije mlađih kadrova, izostanka multidisciplinarnog pristupa i nedovoljne komunikacije osoblja koje izravno sudjeluje u liječenju rana. Kako bi se lakše razumjelo potencijalne probleme ili komplikacije liječenja, može ih se svrstati u nekoliko sljedećih skupina: skupina koja je uglavnom vezana uz primjenu potpornih pokrivala za rane kao i drugih specifičnosti pri liječenju rana s obzirom na etiologiju, problemi koji su vezani za međusobnu nepodudarnost primjenjivanih sredstava u tretmanu rana te problemi koji proizilaze iz nedovoljnog poštivanja aseptičnih i antiseptičnih uvjeta rada.
U skrbi za bolesnika s kroničnom ranom sudjeluje niz zdravstvenih djelatnika različitih specijalnosti i razina obrazovanja koji uz nezdravstvene djelatnike sačinjavaju multidisciplinarni tim o kojem ...ovisi ne samo tijek i ishod liječenja već i kvaliteta života bolesnika. dio tima je i obiteljski liječnik čiji su zadaci u prevenciji, dijagnostici, liječenju, praćenju, sprječavanju komplikacija i recidiva te potpunog oporavka bolesnika s kroničnom ranom, a sveukupna se skrb nastavlja i nakon zacjeljenja ili je dio palijativne skrbi. Specifična izobrazba liječnika obiteljske medicine i tima suradnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz poboljšanje materijalnih uvjeta i opreme može pružiti prema holističkim principima organiziranu kvalitetnu skrb bolesniku s kroničnom ranom. U izradu programa trajne medicinske izobrazbe treba uključiti sva stručna društva obiteljske medicine kao i stručna društva ostalih specijalnosti – struka koja se bave problematikom rana. treba iskoristiti mogućnosti moderne informacijske tehnologije, a izobrazbu oblikom, mjestom, vremenom, obimom, financijskom dostupnošću i izborom tema prilagoditi potrebama obiteljskih liječnika. pokazan interes za timskom izobrazbom treba pretočiti u specijalizirane programe u čiju je izradu neophodno uključiti osim liječničkih i sestrinska stručna društva. Posebnu pozornost posvetiti izobrazbi mlađih liječnika/sestara, onih s manje radnog iskustva, koji do sada nisu pohađali izobrazbu, koji nemaju iskustva u radu s bolesnicima s ranama, čiji timovi uglavnom skrbe o bolesnicima starije životne dobi te polaznicima specijalizacije obiteljske medicine odnosno sveučilišnog studija sestrinstva.
Zdravstvena njega, današnja medicinsko-tehnička dostignuća i priznati standardi liječenja omogućavaju sveobuhvatnu kvalitetu, sigurnost i sljedivost zdravstvenih postupaka poštujući načela u funkciji ...zaštite zdravlja. Kontinuiranom edukacijom unaprjeđuje se kvaliteta zdravstvene njege i povećava se učinkovitost u radu s bolesnicima te se time održava i povećava njihova sigurnost. zdravstveni problemi bolesnika stvaraju potrebu za adekvatnim i pravodobnim zbrinjavanjem, zdravstvenom njegom i liječenjem. prilikom pružanja kvalitetne zdravstvene njege pažnja je orijentirana prema bolesniku i njegovim potrebama, kako bi se održala i povećala njihova sigurnost, zadovoljstvo, osamostaljenje i ozdravljenje ili mirna smrt. Stoga zdravstveni postupci moraju biti sistematizirani, planirani te utemeljeni na znanju i iskustvu. zdravstvena njega bolesnika, koji predstavljaju rizičnu skupinu za razvoj kroničnih rana ili su već zadobili neki oblik kronične rane, očituje se preventivnim mjerama koje se provode edukacijom bolesnika, motiviranjem, praćenjem, ranim prepoznavanjem rizika i uzroka te njihovim smanjenjem ili uklanjanjem na način da se provedu potrebni propisani postupci liječenja koje određuje zdravstveno stanje bolesnika. osim preventivnih mjera, zdravstvena njega bolesnika koji imaju kroničnu ranu usmjerena je na zbrinjavanje oštećenog tkiva u provedbi adekvatne i pravodobne dijagnostike, uz pravodobnu i pravilnu procjenu rane i općeg stanja bolesnika. zato je potrebno poznavanje patofiziološkog procesa te primjena lokalne ili sistemske terapije. Cilj liječenja je spriječiti daljnju progresiju raspada rane, poboljšanje općeg stanja bolesnika, te smanjenje mogućnosti razvoja infekcije i drugih komplikacija osnovne bolesti. U cjelokupnom zbrinjavanju pacijenata kroz proces zdravstvene njege medicinska sestra/tehničar provode sistematizirane intervencije koje su usmjerene prema održavanju i optimaliziranju zdravstvenog stanja, sprječavanju nastanka komplikacija postojećih bolesti, ciljanoj skrbi o rani, smanjenju boli, povećanju pokretljivosti i zadovoljstva s ciljem postizanja zadovoljavajućih funkcionalnih i estetskih rezultata. U današnje vrijeme znanje i iskustvo uz kontinuiranu edukaciju omogućuju kako bi se u korak s liječenjem postigla, održala i povećala kvaliteta zdravstvene njege.
Cilj: Cilj je ovog istraživanja usporediti kvalitetu života pacijenata s kroničnim ranama u domovima za starije i nemoćne i ustanovama za zdravstvenu njegu u kući.
Metode: U uzorak je bilo uključeno ...50 pacijenata iz doma za starije i nemoćne osobe te 50 pacijenata koje se njeguju u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući, a radi se o namjernom kvotnom uzorku. Kao instrument istraživanja korišten je upitnik Quality of Life with Chronic Wounds – Wound-QoL Questionnaire.
Rezultati: Rezultati su pokazali da kronične rane umjereno negativno djeluju na pojedine aspekte života pacijenta. Smetnje vezane za pojedina područja kva- litete života bile su izraženije kod pacijenata u domovima za starije i nemoćne u odnosu na pacijente u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući.
Zaključak: Kvaliteta života statistički je značajno bolja kod pacijenata u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući, stoga se preporučuje primjena navedenog oblika zdravstvene njege u odnosu na institucionalnu skrb kad god je to moguće.
Aim: This paper aims to compare the quality of life of patients with chronic wounds in residential care homes/nursing homes and patients receiving services from home care organisations.
Methods: The sample included 50 patients from residential care homes/nursing homes and 50 patients receiving services from home care organisations chosen by deliberate quota sampling. Quality of Life with Chronic Wounds – Wo- und-QoL Questionnaire was used as a research instrument.
Results: The results have shown that chronic wounds have a moderately negative effect on certain aspects of the patient’s life. Impediments referring to certain aspects of life quality were more noticeable with patients living in residential care homes/nursing homes compared to those who are benefactors of services of home care organisations.
Conclusion: Statistically, the quality of life is significantly better in patients who receive health services from home care organisations; it is thus recommendable to apply this form of health care as opposed to institutional care whenever possible.
Sestrinska skrb za bolesnika liječenog VAC terapijom Knezić, Klaudia; Kruško, Jasmina; Takus, Sanela ...
Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti,
03/2020, Letnik:
6, Številka:
1
Paper, Journal Article
Odprti dostop
Terapija negativnim tlakom (Vacuum Assisted Closure) je metoda liječenja rana koja se praktično primjenjuje u klinikama diljem svijeta, a počeci joj se naziru još u 1995. godini. VAC sustav osobito ...je učinkovit u liječenju traumatskih i kroničnih rana.
Uspjeh liječenja VAC terapijom ovisi o nekoliko čimbenika, od kojih su najznačajniji dobra kirurška tehnika, pravilna procjena stanja bolesnika, te planiranje i provođenje postupka s pozitivnom evaluacijom na kraju liječenja. Postupci medicinske sestre kod postavljanja VAC aparata usmjereni su na psihofizičko stanje pacijenta, procjenu kože prije i nakon primjene VAC terapije, procjenu okolnog tkiva, procjenu položaja bolesnika u krevetu, procjenu i prilagodbu mikroklimatskih uvjeta te procjenu prisutnosti rizika od krvarenja. Veoma je važna edukacija bolesnika.
Cilj članka je opisati postupak liječenja kronične rane VAC terapijom te pobliže objasniti zadaće medicinske sestre tijekom VAC terapije. Medicinska sestra mora posjedovati specifična znanja radi provođenja postupka, mora biti educirana u pružanju zdravstvene njege bolesniku s kroničnom ranom te podrška i oslonac bolesniku.
VAC metoda je siguran i uspješan način liječenja, a s obzirom na to da je ekonomski povoljna za zdravstveni sustav i bolesnike, sve je češće metoda izbora u liječenju bolesnika s kroničnim ranama.
Karboksiterapija je potporna metoda liječenja kroničnih rana koja se provodi kutanim ili subkutanim ubrizgavanjem medicinskog ugljičnog dioksida (Co2). osnovni princip djelovanja ubrizganog plina Co2 ...je korekcija tkivne hipoksije temeljem Bohrovog efekta. Djelujući na endotelne faktore rasta potiče neoangiogenezu te stimuliraju ibroblaste na sintezu kolagena što sve zajedno dovodi do boljeg zacjeljivanja rana. Brojna su područja primjene karboksiterapije: od liječenja kroničnih rana, bolesti perifernih vena i arterija te dermatoloških bolesti do primjene u estetskoj medicini. Vrijednost karboksiterapije jest u tome što je minimalno invazivna, dobro je podnošljiva, ekonomski prihvatljiva, provediva od educiranih liječnika u ambulantnim uvjetima.
Venski vrijed kronična je rana s najvećom učestalošću, koja nastaje kao posljedica kronične venske insuficijencije na potkoljenicama. Kronične rane zbog sporijeg cijeljenja predstavljaju važan ...zdravstveni, socijalni i ekonomski problem. Razvoj novih tehnologija u proizvodnji materijala koji se koriste u njezi, donio je i nove smjernice u liječenju kroničnih rana, pa se više ne preporučuje uporaba konvencionalnih zavojnih materijala, nego suportivnih (biookluzivnih) obloga,
i to za svaku fazu cijeljenja rana. Pravilna procjena rane i odabir odgovarajućeg suportivnog obloga utječe na krajnji ishod liječenja. Suportivni oblozi omogućuju optimalne uvjete za cijeljenje rane, i to: vlažnost, toplinu, kontrolu količine eksudata, poticanje autolitičkog debridmana i smanjenje rizika za nastanak infekcije. Suportivni oblozi održavaju optimalan pH te osiguravaju atraumatski
prijevoj, čime se smanjuje bolnost. Važno je naglasiti da cijeljenje venskog vrijeda, unatoč pravilnoj procjeni stadija cijeljenja rane i primjeni suportivnih obloga, neće biti učinkovito ako istodobno ne primjenjujemo i kompresivnu terapiju. Kompresivna je terapija tzv. „zlatni standard“ u liječenju svih stadija venske insuficijencije, kao i cijeljenja venskog vrijeda. Zbog svega navedenog, liječenje
i zdravstvena njega venskog vrijeda vještina je koja zahtijeva od zdravstvenih djelatnika cjeloživotno učenje i praćenje novih stručnih i tehnoloških spoznaja u njezi kronične rane.
Karboksiterapija je potporna metoda liječenja kroničnih rana koja se provodi kutanim ili supkutanim ubrizgavanjem medicinskog ugljičnog dioksida (Co2). osnovni princip djelovanja ubrizganog plina Co2 ...je korekcija tkivne hipoksije temeljem bohrovog efekta. Djelujući na endotelne faktore rasta potiče neoangiogenezu te stimulirajući fibroblaste na sintezu kolagena što sve zajedno dovodi do boljeg zacjeljivanja rana. brojna su područja primjene karboksiterapije - od liječenja kroničnih rana, bolesti perifernih vena i arterija te dermatoloških bolesti do primjene u estetskoj medicini. Minimalno je invazivna, dobro je podnošljiva, ekonomski prihvatljiva, provediva u ambulantnim uvjetima od strane educiranih liječnika. Primjena novih tehnoloških inovacija u postupcima cijeljenja, edukacija, timski rad uz razvijen holistički, individualizirani pristup osigurava dobru suradljivost i međusobnu komunikaciju liječnika i bolesnika, unaprjeđuje skrb bolesnika i podiže njegovu kvalitetu života.
PDF