Svakodnevna izloženost nužnosti usvajanja novih tehnologija, uživanje u uvoznim idejama i proizvodima, želja za poboljšanjem stila života i životnog standarda, dovodi do pojave nekih novih identiteta ...kroz sve veći porast broja kros-kulturalnih kontakata. To su odlike kulturne globalizacije u 21. stoljeću, u doba „svjetske kulture“ u kojoj sudjelujemo i čiji smo dio, željeli mi to ili ne. Proizvodi i usluge više nisu dovoljni. Klasična ekonomija temeljena na funkcionalnosti nekog proizvoda zaista je passé. U okrilju kulturne globalizacije javljaju se i nove paradigme u ekonomiji. Jedna od njih svakako je ekonomija iskustva kao nova marketinška paradigma koja se fokusira na pružanje iskustva visoke vrijednosti za potrošača i visokog profita za kreatora tog istog iskustva.U ekonomiji iskustva ljudi više ne kupuju uslugu, nego iskustvo koje im omogućava uspomenu i senzaciju. Iskustva nisu ništa drugo nego događaji koji na specifičan način angažiraju pojedinca na apsolutno individualnom nivou. Mogućnost involviranja i uključivanja ljudi na individualan način izrazito je jaka značajka kreativnosti koja se temelji na kulturi jer je ona u mogućnosti generirati nečije emocije, vrijednosti i vizije, te relativno trajno može ostati u nečijem sjećanju.
Moderna se globalizacija najblistavije manifestira u kulturi. To potvrđuje postojanje »masovne kulture« koja, u pravilu, konfrontira nacionalne kulture. Odnosi između kršćanskog i islamskog svijeta, ...između Istoka i Zapada, čije se vrijednosne orijentacije značajno razlikuju, također su ozbiljan doprinos međunarodnoj nesigurnosti te zapreka procesima kulturne globalizacije. Konflikti se mogu odvijati unutar neke kulture, što je poznato kao kontrakultura, odnosno antipod određene kulture. Istodobno, ljudska povijest poznaje rijetke kulture koje nemaju kontakta s izvanjskim svijetom. Prema tome, dijalog različitih kultura u globalnom svijetu postaje uvjet za njihovo preživljavanje i preživljavanje svjetske zajednice kao cjeline. Štoviše, doba globalizacije dovelo nas je do toga da dijalog nema alternative jer inače ljudski rod nema šanse da preživi.
PDF