U tekstu se kulturna baština razmatra kao dio šireg koncepta “idiosinkrazije" i definira se kao ukupan način života ljudi te materijalne i duhovne vrijednosti (kulturni kapital) koje su stvarale ...generacije u dužem razdoblju. Identitet se definira kao “osjećaj osobnosti" i on se formira u procesu socijalizacije u obitelji kao i kroz formalni i “skriveni" nastavni program, u kojem procesu se
vrši kulturna i društvena reprodukcija. Na proces socijalizacije djece i omladine utječu mnogobrojni činioci, među kojima veoma značajnu ulogu ima kulturna baština. Ta njezina uloga dolazi do izražaja u formiranju triju osnovnih vidova identiteta: osobnoga, društvenoga (pripadnost društvenom sloju i uže društvenoj grupi) i nacionalnoga, koji je, također, posebni vid društvenog identiteta. Kulturna
baština u procesu socijalizacije i posebice u formiranju nacionalnog identiteta pomaže u jačanju patriotizma individua, kao što pomaže i u prevladavanju krize identiteta, kako osobnog tako i društvenog. Idiosinkrazija i time kulturna baština konkretnih društava i društvenih zajednica temelj je prepoznavanja i razlikovanja od ostalih društava i društvenih zajednica, no i temelj njihova daljnjeg kulturnog, duhovnog i sveukupnog razvoja.
U radu se analizira obrazovna struktura ženskoga stanovništva u Hrvatskoj od 1961. do 2006. godine. Cilj ovoga rada nije bio prikazati samo statističke podatke o obrazovnoj strukturi, već i socijalne ...čimbenike koji su, kako u navedenom razdoblju, tako i općenito utjecali na obrazovanje ženskoga stanovništva
u Hrvatskoj. Iako su razlike u obrazovnom postignuću bile oduvijek naočigled vidljive, većina se istraživanja o nejednakosti obrazovnih postignuća bavila ponajviše klasom, a tek se u posljednjih desetak godina počela istraživati rodna nejednakost. Na postotak obrazovanoga ženskoga stanovništva najviše utječu: društvena
klasa, kulturna depriviranost, brak, rađanje djece, briga o djeci, neravnomjerno raspoređeni kućanski poslovi. Razlike između žena i muškaraca prema razini obrazovanja najočitije su u osnovnom obrazovanju i manje u srednjem obrazovanju. Potrebno je napomenuti kako su unutar struktura višega i visokoga
obrazovanja također vidljive razlike u spolnoj strukturi. Tijekom četrdesetak godina došlo je do ujednačivanja u spolnoj strukturi u višem i visokom obrazovanju te je razlika između žena i muškarca prema popisu iz 2001. godine iznosila samo 1,6 % više.
Guggenheim Muzej u Bilbao postaje važna turistička atrakcija u pokrajini Basque. Dodatna materijalna te nematerijalna imovina vezana je za uspjeh turističke industrije. U tom kontekstu cilj ovog rada ...je da se prouči fina kuhinja pokrajine Basque i da se odredi mehanizam prenošenja know-how. Trebamo imati na umu da ova teritorija sadrži najveću koncentraciju restorana s procjenom kvalitete po Michelin sustavu u cijeloj Španjolskoj.
Prebacivanjem analitičkoga fokusa s putujućega/mobilnoga subjekta diskursa o putovanju / (akademskoj) mobilnosti na njegove statične figure, autorica u radu pokušava ukazati na pukotine u ...romantiziranim, elitno koncipiranim monolitnim predodžbama putovanja/mobilnosti, koje otvaraju prostor za analizu politike takvih diskursa i praksi. U metafori statične figure koja je u (glorificirajućem i unificiranom zapadnjačkom) diskursu o putovanju nevidljiva, a javlja se unutar paradigme “nove mobilnosti”, raskriva se dinamika koja može iz nove perspektive, perspektive onih koji ostaju u mobilnom svijetu putnika, osvijetliti ekonomiju moći na razne načine prisutnu u svim praksama putovanja/mobilnosti i diskursima o njima. S tim u vezi, u uvodu teksta kritički se naznačuju osnovne tendencije i problematične točke zapadnjačkog diskursa o putovanju te teme unutar paradigme “nove mobilnosti”. U nastavku se promišljaju neke politički neuralgične točke koncepta akademske mobilnosti (i diskursa o njoj), koje ostaju zakrivene njezinom pozitivnom konceptualizacijom.
Koncept ugled poduzeća u poslovnoj se ekonomiji pojavio kao nastavak na istraživanja iz područja sociologije o upravljanjima percepcijama. Razvijajući pojedine aspekte ugleda poduzeća, Fombrun je u ...svojim radovima doprinio razumijevanju ugleda u poslovnoj ekonomiji. No, u cilju da postane sveobuhvatan, koncept je postao neupotrebljiv jer se nije empirijski razlikovao od povezanih socioloških koncepata. Osim toga taj je koncept bilo vrlo teško empirijski primijeniti jer nije imao ni pouzdanost ni valjanost mjernih ljestvica. Ovaj rad analizira pojam subjekt na tržištu. Dakle, u ovom je radu koncept ugled poduzeća povezan sa sociološkim idejama od kojih se polazilo pri njegovom definiranju. Rezultati upućuju na to da, nakon što su različiti oblici kapitala stavljeni pod kontrolu, ugled odražava kvalitetu outputa i sposobnost subjekta da dostavi takav output i u budućnosti.
Cilj ovog istraživanja je utvrditi opseg potražnje za kulturnim atrakcijama i događanjima regionalne populacije. Rezultati su potvrdili pretpostavku da se većina sudjelovanja u kulturnim aktivnostima ...odvija na lokalnoj razini. Suprotno očekivanjima da se sudjelovanje u kulturnim aktivnostima može predvidjeti na temelju razine obrazovanja i osobnih primanja stanovništva, rezultati ovog istraživanja to podržavaju tek djelomično. Kod prihoda utvrđen je pozitivan odnos između visine prihoda i sudjelovanja u kulturnim aktivnostima. Taj odnos nije toliko izražen kada je riječ o atrakcijama visoke kulture (opera, klasična glazba i slično) gdje razina obrazovanja najviše utječe na uključenost. Moguće je da u suvremenim društvima, u kojima razina prihoda nije nužno proporcionalna s razinom obrazovanja, razina obrazovanja postaje bolji pokazatelj kulturnog bogatstva i stoga bolji pokazatelj strukture kulturne potrošnje.
U radu se zastupa teza da “cjelovitost” interkulturnog obrazovanja može osigurati samo perspektiva u sklopu koje se kulturni (smanjenje predrasuda prema “drugom i drugačijem”) i strukturalni aspekti ...(obrazovne, političke i socio-ekonomske podjele) mogu dovesti u uzajamnu vezu. U tom smislu se i dva nadređena cilja interkulturnog obrazovanja, premda jedan ima strukturalni (osiguravanje jednakosti
šansi za manjinske učenike) a drugi kulturni (priprema svih učenika za život u multikulturnom društvu) predznak, ne mogu razmatrati odvojeno. Za teorijsko objašnjenje nedjeljivosti strukturalnog i kulturnog aspekta interkulturnog obrazovanja autor koristi Bourdieuove koncepte habitusa i kulturnog kapitala. Ukazuje se na važnost Bourdieuove teorije habitusa kao inkorporirane društvene strukture, odnosno na činjenicu da se etnonacionalni identiteti izgrađuju na osnovi inkorporiranja etničkih podjela u društvu. S druge strane, manjinski status, koji proizlazi iz etnokulturne podjele društva, znači i nepriznati kulturni kapital, pri čemu škola predstavlja “simboličko tržište” u kojem razmjerno slabiji obrazovni uspjeh imaju manjinski učenici. Iz ovoga začaranog kruga moguće je izići samo kombiniranjem dviju strategija, jedne koja osigurava jednakost šansi i pritom senzibilizira nastavnike za specifičan položaj manjinskih učenika i druge koja, priznavajući manjinski identitet kao jednakovrijedan, propituje simboličku strukturu postojećih podjela na relaciji većina-manjina/e.
U radu se razmatraju osnovni pojmovi Bourdieuove sociologije – kapital, habitus, polje i simbolička moć – s obzirom na problem ideologije. U Bourdieuovoj analizi ideologije možemo razlikovati tri ...povezana i isprepletena aspekta. Prvi je povezan s Marxom i strukturalizmom i tu se ideologija razmatra na strukturalnoj razini društva s obzirom na njezine funkcije i način djelovanja te odnos prema drugim strukturalnim razinama. Drugi aspekt je „durkheimovski” a ideologija se razmatra kao sustav klasifi kacija (hijerarhija) i njihova legitimacija. Habitus kao socijalizirana subjektivnost ovdje ima središnje mjesto. Treći je aspekt „weberijanski” u smislu da se ideologija promatra kao polje a posebna je pozornost posvećena njezinim proizvođačima – specijalistima. Ideološko polje je, kao i svako polje, relativno autonomno, tako da se njegovi proizvodi ne mogu izravno povezivati s interesima vladajuće klase, kao što to čine vulgarne varijante marksizma. Bourdieu ne razlikuje dovoljno ideologiju u durkheimovskom smislu, kao sisteme klasifi kacije i aspekt „življenog iskustva”, od ideologije kao proizvoda specijaliziranog rada u okviru intelektualnog (odnosno ideološkog) polja koje se ravna po vlastitim zakonitostima. Mada procesi u ideološkom polju refl ektiraju i reproduciraju odnose moći
u polju socijalnih klasa, ta veza nije dovoljno jasno pokazana.
U radu se problematizira odnos između koncepata društva znanja i kvalitete obrazovanja. Kvaliteta obrazovanja se operacionalizira kao kvaliteta obrazovnih ishoda. Pokazatelji kvalitete nacionalnog ...osnovnoškolskog sustava su: nacionalni prosjek obrazovnih postignuća na skalama prirodoslovne, matematičke i čitalačke pismenosti, veličina razlika u školskim prosjecima na skalama pismenosti unutar zemlje te veličina povezanosti obiteljske sredine s nacionalnim prosjekom, međuškolskim razlikama i individualnim razlikama u postignućima unutar škola. Prikazani su i interpretirani rezultati što su ih postigli petnaestogodišnji učenici hrvatskih škola u međunarodnom istraživanju kvalitete obrazovanja 2006. godine (PISA, 2006.).
Glavni je cilj ovog rada ustanoviti mogu li različite dimenzije kulturnog kapitala utjecati na razinu klasične i medijske pismenosti na podatcima prikupljenim 2022. godine u sklopu projekta "Medijsko ...obrazovanje je važno" (N = 1033). Unutar Bourdieuova teorijskog okvira, kao nezavisne varijable operacionalizirane su tri dimenzije kulturnog kapitala: objektificirani, utjelovljeni i institucionalizirani kulturni kapital. Utjelovljeni kulturni kapital predstavljen je kroz ukus u TV programima, a objektificirani kulturni kapital kroz broj knjiga u kućanstvu, dok je institucionalizirani kulturni kapital definiran kao postignuta razina obrazovanja ispitanika. Klasična medijska pismenost operacionalizirana je kao kritičko čitanje medijskih poruka, dok je medijska pismenost u digitalnom okruženju operacionalizirana kao stvaranje online digitalnog sadržaja. Obje su te varijable korištene kao zavisne varijable u analizi. Nakon provedene faktorske analize glavnih komponenti (PCA), provedena je i hijerarhijska regresijska analiza kako bi se utvrdilo ima li kulturni kapital objašnjavajuću moć za obje dimenzije medijske pismenosti. Rezultati upućuju na statistički značajnu ulogu objektificiranog kulturnog kapitala u objašnjavanju klasične medijske pismenosti, iako ostaje upitnom statistička snaga tog objašnjenja. Medijska pismenost u digitalnom okruženju nije pokazala statistički značajnu povezanost s nijednom od triju dimenzija kulturnog kapitala. Međutim, dodatna analiza upućuje na važnost digitalnih vještina kao snažnijeg čimbenika u objašnjavanju klasične i medijske pismenosti u digitalnom okruženju. Sveukupno, digitalni kapital predstavlja relevantniji čimbenik razlikovanja od klasičnoga kulturnog kapitala korisnika u suvremenom medijskom okruženju. Ti podatci upućuju na zaključak kako se medijska pismenost primarno oblikuje kroz različite oblike digitalnog kapitala, no svejedno se uloga televizijskog sadržaja ne bi trebala isključiti iz razvoja budućih programa medijske pismenosti.
