Zdravstveno ispravnom hranom smatra se hrana prihvatljiva za konzumaciju i bez štetnih tvari u količinama koje bi akutno ili kronično mogle ugroziti ljudsko zdravlje. To bi značilo da hrana koja ne ...sadrži opasnosti ili sadrži dopuštene opasnosti u minimalnim količinama ne predstavlja rizik za potrošača. S toksikološkog stanovišta ispravno, ali do sada nije napravljen model procjene rizika za unos malih količina štetnih tvari. Jasnije, opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na patogenost ili toksičnost neživog ili živog uzročnika i prisutnost u hrani u dovoljnoj količini da utječe na zdravlje. Veća ili manja ekspozicija potrošača samo pojedinim opasnostima često je povezana s prehrambenim navikama koje mogu povećati ali i smanjiti rizik. U suvremenom „društvu rizika“ nove se opasnosti strukturno proizvode u svakodnevnici tehnološkog okruženja, a pojedine opasnosti dobivaju sve veće značenje („emerging risks“). Pretpostavlja se da je „društvo rizika“ u stanju razviti dovoljne, potrebne i djelotvorne mjere za nadzor opasnosti i smanjenje rizika.
Doprinos pčela i okoliša košnice isparljivim spojevima meda određen je pripravom saharozne probe (pčele u zatvorenoj košnici hranjene su saharoznom otopinom). Identificirani spojevi su srodni sastavu ...epitelnih voskova i voskova u košnici, a manje feromonima pčela. Toplinski tretman probe na 80 oC i uskladištenje 365 dana omogućilo je praćenje nastanka artefakata koji se mogu pojaviti u medu. Rezultati istraživanja uzoraka meda (kadulja, lavanda, vrba i amorfa) su izrazito ovisni o primijenjenoj metodi ekstrakcije sa značajnim kvalitativnim i kvantitativnim razlikama između ekstrakata vršnih para (bez otapala, HS-SPME) i ultrazvučnih ekstrakata s organskim otapalima (USE). Vršne pare su sadržavale više isparljive spojeve manjih molekulskih masa. USE tehnika omogućuje ekstrakciju poluisparljivih i vodotopljivih spojeva, posebice benzojeve, vanilinske i feniloctene kiseline. Upotreba ultrazvučne vodene kupelji (metoda neizravne sonifikacije) sa smjesom otapala (pentan : dietil-eter 1 : 2 v/v) pokazala se najprikladnijom za ekstrakciju svih uzoraka meda. S druge strane, ekstrakcija nepolarnih spojeva s pentanom, a potom ekstrakcija s polarnijim dietil-eterom omogućila je detaljniju analizu. Upotrebljene tehnike su komplementarne, a upotreba samo jedne od navedenih tehnika ne daje potpuni uvid u sastav spojeva meda te bi se mogli donijeti pogrešni zaključci, osobito kod identifikacije markera botaničkog porijekla meda.
Contribution of the honeybees and hives environment to volatile honey compounds is determined by preparing saccharose probe (the bees in closed hive were feeded with saccharose solution). Identified compounds were similar to cuticular and comb waxes and less to bee pheromones. Thermal treatment of the probe at 80 oC and 365 days storage enabled investigation of artefacts formation that may occur in honey. The results of honey (sage, lavender, willow and amorpha) investigation are highly dependent on the applied extraction method with significant qualitative and quantitative differences among headspace extracts (HS-SPME) and ultrasonic solvent extracts (USE). The headspace contained high volatile compounds with lower molecular masses. USE enabled the extraction of semi-volatile and water-soluble compounds, particularly benzoic acid, vanillic acid and phenyllactic acid. The application of ultrasonic water bath (indirect sonification) with the solvent pentane : diethyl ether 1 : 2 v/v was suitable for all the samples. On the other hand, the extraction of nonpolar compounds with pentane and thereafter extraction with more polar diethyl ether enabled more detailed analysis. Applied techniques are complementary and application of only one of them does not provide complete insight in the honey composition and wrong conclusions can be drawn, particularly regarding identification of the honey botanical origin markers.
Prehrana tijekom razdoblja laktacije osim što treba zadovoljiti energetske i prehrambene
potrebe dojilje, utječe i na sastav majčinog mlijeka. U istraživanje je uključeno 83 dojilja i 76
nedojilja s ...područja Primorsko-goranske županije, koje su praćene 3 puta (nakon 1, 3 i 6 mjeseci
poslijeporođajnog razdoblja). Prilikom svakog posjeta određivane su: antropometrijske značajke
(tjelesna masa, udio mišićnog i masnog tkiva, razina visceralne masti i indeks tjelesne mase),
prehrambeni unos (metodom 24-satnog prisjećanja) te je prikupljen uzorak majčinog mlijeka.
Analiza sastava masnih kiselina u uzorcima majčinog mlijeka provedena je plinskom
kromatografijom.
Rezultati istraživanja prehrambenog unosa obje skupine pokazuju kontinuirano smanjenje
unosa energije i svih makronutrijenata tijekom poslijeporođajnog razdoblja. Prehrambeni unos
svih ispitanica je manji od preporuka. Dojilje značajno smanjuju tjelesnu masu (p=0,004) i udio
tjelesne masti (p=0,034) u razdoblju 3 do 6 mjeseci poslije poroda, a nedojilje u razdoblju 1 do 3
mjeseca poslije poroda (p<0,001). Udio mišićne mase je nepromijenjen kod obje skupine. U
majčinom mlijeku prosječan udio jednostruko nezasićenih masnih kiselina iznosio je 42,26%,
trans masnih kiselina 2,46%, zasićenih 34,95% i višestruko nezasićenih masnih kiselina 20,01%.
Statistički značajna korelacija dokazana je između prosječnog sadržaja dokozaheksaenske
kiseline u mlijeku i unosa putem hrane (r=0,52; p<0,006).
Prehrana tijekom razdoblja laktacije osim što treba zadovoljiti energetske i prehrambene
potrebe dojilje, utječe i na sastav majčinog mlijeka. U istraživanje je uključeno 83 dojilja i 76
nedojilja s područja Primorsko-goranske županije, koje su praćene 3 puta (nakon 1, 3 i 6 mjeseci
poslijeporođajnog razdoblja). Prilikom svakog posjeta određivane su: antropometrijske značajke
(tjelesna masa, udio mišićnog i masnog tkiva, razina visceralne masti i indeks tjelesne mase),
prehrambeni unos (metodom 24-satnog prisjećanja) te je prikupljen uzorak majčinog mlijeka.
Analiza sastava masnih kiselina u uzorcima majčinog mlijeka provedena je plinskom
kromatografijom.
Rezultati istraživanja prehrambenog unosa obje skupine pokazuju kontinuirano smanjenje
unosa energije i svih makronutrijenata tijekom poslijeporođajnog razdoblja. Prehrambeni unos
svih ispitanica je manji od preporuka. Dojilje značajno smanjuju tjelesnu masu (p=0,004) i udio
tjelesne masti (p=0,034) u razdoblju 3 do 6 mjeseci poslije poroda, a nedojilje u razdoblju 1 do 3
mjeseca poslije poroda (p<0,001). Udio mišićne mase je nepromijenjen kod obje skupine. U
majčinom mlijeku prosječan udio jednostruko nezasićenih masnih kiselina iznosio je 42,26%,
trans masnih kiselina 2,46%, zasićenih 34,95% i višestruko nezasićenih masnih kiselina 20,01%.
Statistički značajna korelacija dokazana je između prosječnog sadržaja dokozaheksaenske
kiseline u mlijeku i unosa putem hrane (r=0,52; p<0,006).
Nutrition during lactation not only satisfies energy and nutritional needs of lactating
women, but in addition influences the composition of breast milk. The study included 83
lactating and 76 non-lactating women from the area of Primorsko Goranska County which were
controlled in 3 phases (after first, third and sixth month postpartum period). During each visit
were examined anthropometrics (body weight, muscle mass, fat tissue, visceral fat, and BMI),
dietary intake (24-hour dietary recalls) as well as were collected milk samples. Analysis of fatty
acids in breast milk samples was quantified by gas chromatography.
The results of the food intake of both groups showed a continuous decrease in energy
intake and in all macronutrients during postpartum period. Dietary intake was lower than
recommended for all participants. Significant decrease (p=0.004) in body weight and proportion
of body fat (p=0.034) were determined in lactating group during the period of 3 to 6 months
postpartum, while in non-lactating group 1 to 3 months postpartum (p<0.001). Share of muscle
mass was unchanged in both groups. In breast milk, the average proportion of monounsaturated
fatty acids were 42.26%, trans fatty acids 2.46%, saturated fatty acids 34.95% and 20.01% of
long-chain polyunsaturated fatty acids. Statistically significant correlation was confirmed
between the average contents of docosahexaenoic acid in breast milk and intake from the food
(r=0.52; p<0.006).
U doktorskom radu određen je udio 4 makro (Ca, Na, K i Mg), 6 mikro elemenata (Zn, Fe, Cu, Mn, Al i Ni), te nekih potencijalnih kontaminanata (Pb i Cd) u dvjesto uzoraka bagremova meda, sakupljenih ...tijekom 2009. i 2010. godine iz 5 hrvatskih regija (varaždinske, krapinsko-zagorske, bjelovarsko-bilogorske, istočno-hrvatske i istarske), kao i u sto uzoraka tla sa područja gdje su postavljeni pčelinjaci. Tomu je prethodila melisopalinološka i fizikalno-kemijska analiza meda čime je potvrđeno botaničko podrijetlo meda, te utvrđeno da 191 uzorak zadovoljava opće zahtjeve kvalitete. Statističkom obradom podataka pokušalo se ukazati na razlike u mineralnom sastavu meda s obzirom na njegovo zemljopisno podrijetlo. Analizom varijance podataka o udjelu svih 12 minerala utvrđeno je da ne postoji značajna statistička razlika u udjelu minerala s obzirom na regije (p > 0,05), dok je analiza obzirom na sezone pokazala razliku samo za Cd (p < 0,05). Regresijskom analizom utvrđena je međusobna povezanost udjela minerala u tlu i medu jedino kod Na i K, najbolje opisana linearnom funkcijom i karakterizirana visokim koeficijentima korelacije. Provedenom analizom glavnih komponenata potencijalni minerali karakteristični za bagremov med: Al (bjelovarsko-bilogorska regija), Fe (bjelovarsko-bilogorska i istarska regija), Cu (istočno-hrvatska regija) i K (istarska regija).
Mn, Al and Ni), and of some potential contaminants (Pb and Cd) was determined in 200 samples of the black locust honey, which were collected during 2009 and 2010 in five Croatian regions (Varaždin, Krapina-Zagorje, Bjelovar-Bilogora, eastern Croatia, and Istria regions), as well as in 100 samples of soil of the area the apiaries were placed in. This was preceded by the melissopalynological and physicochemical analysis of honey, which confirmed the botanical origin of honey, and it determined that 191 samples meet the general quality requirements. By statistically analyzing the data, an attempt was made to point out the differences in mineral composition of honey with respect to its geographical origin. Applying the analysis of variance to the data on the portion of all twelve minerals no significant statistical difference was found in the portion of minerals with respect to the region (p > 0.05), while taking the season into consideration, the analysis showed the statistical difference only for Cd (p > 0.05). Regression analysis revealed a mutual relationship of minerals’ portions in the soil and honey only between Na and K, which is described in the best manner by linear function and is characterized by high correlation coefficients. Following the analysis of main components, the potential minerals which are characteristic of the black locust honey are as follows: Al (Bjelovar-Bilogora region), Fe (Bjelovar-Bilogora and Istria region), Cu (eastern Croatia region) and K (Istria region).
Svrha rada bila je karakterizirati odabrane vrste meda (kesten, kadulja, bagrem i medljikovac) s obzirom na antioksidativni kapacitet te ispitati mogućnost korištenja antioksidativnog kapaciteta u ...identifikaciji botaničkog podrijetla meda. U cilju razumijevanja antioksidativne sposobnosti meda ispitana je povezanost antioksidativnog kapaciteta s fizikalno-kemijskim parametrima kakvoće meda. Osim toga, ispitan je utjecaj procesiranja i skladištenja na antioksidativni kapacitet i s njim povezane parametre kakvoće.
Rezultati su pokazali da je antioksidativni kapacitet meda prikladan za identifikaciju botaničkog podrijetla te da ukupnom antioksidativnom kapacitetu najviše doprinose fenolne komponente. Utvrđen je sinergistički utjecaj procesiranja i skladištenja na smanjenje kakvoće meda koji je više izražen kod svjetlijih vrsta meda (bagrem i kadulja). Antioksidativni kapacitet nektarnih vrsta meda tijekom procesiranja i skladištenja se povećao, što s nutritivnog stajališta predstavlja povoljnu promjenu, no istovremeno smanjenje drugih parametara kakvoće umanjuje pozitivan utjecaj procesiranja i skladištenja. Promjena antioksidativnog kapaciteta medljikovca bila je najmanja od promatranih vrsta.
The aim of this work was to characterise selected honey types (chestnut, sage, black locust and honeydew) with aspect of antioxidant capacity and to evaluate possible application of antioxidant capacity as a criterion for botanical origin differentiation. Towards better understanding honey antioxidant capacity, correlation between antioxidant capacity and physicochemical parameters was studied as well as impact of processing and storage on honey antioxidant capacity and correlated parameters.
Results showed that antioxidant capacity is suitable parameter for botanical origin differentiation and that phenolic compounds contribute significantly to the honey antioxidant capacity. Combined effect of processing and storage on honey quality degradation was observed which was more pronounced in lighter honey types (black locust and sage). During processing and storage honey antioxidant capacity increased, that is form nutritional point a positive effect, but at the same time quality degradation was determined with respect to other parameters, which impairs positive effect of processing and storage. Antioxidant capacity change of honeydew honeys was lowest from selected honey types.
Svrha istraživanja bila je odrediti opskrbljenost selenijem (Se) stanovništva područja u kojem se javlja endemska nefropatija (EN), i temeljem toga procjeniti njegovu ulogu u nastanku ove bolesti. ...Provedene su analize namirnica s endemskog i kontrolnog (u kojem nema pojave ove bolesti) područja, te utvrđena potrošnja istih korištenjem validiranog upitnika učestalosti namirnica. Prehrambene navike su ispitane u uzorku kontrolne populacije, te u tri podskupine endemske populacije: članovi obitelji u kojoj je bilo pojave EN, ispitanici u čijoj obitelji nije bilo pojave EN, te skupina pacijenata od ove bolesti. U skupini pacijenata su utvrđene značajke prehrane i unos Se koji mogu utjecati na prognozu bolesti. Nema većih razlika između kontrolne i endemske populacije u unosu osnovnih hranjivih tvari. Identični udjeli hranjivih tvari članova obitelji i pacijenata upućuju na moguću etiološku ulogu prehrambenih navika u razvoju EN i tumora mokraćnog trakta. Endemska populacija ima prosječno viši unos Se od kontrolne, pri čemu najveći dio ispitanika ima dnevni unos viši od preporučenih vrijednosti. Nepostojanje deficita Se u endemskoj populaciji ipak ne isključuje značenje ovog elementa u etiologiji EN dok se ne odredi izloženost pravom uzročniku bolesti.
The aim was to estimate provision of selenium (Se) to the population of area affected with endemic nephropathy (EN), and assess this as possible risk factor in the etiology of the disease. Analyses of foods from both endemic and control (with no occurrence of EN) areas, and food consumption data using a validated food frequency questionnaire, were performed. There were three subgroups of endemic population: members of families in which EN occurred, subjects with no familial occurrence of this disease, and also a group of EN patients. In the group of patients, some features of nutrition and Se intake could influence the prognosis of the disease. There are no major differences between control and endemic populations in intakes of elementary nutrients. Identical ratios between nutrients in the group of patients and the group of patients’ family members could be an indication of etiological role of nutritional habits in EN and urinary tract tumours. Endemic population has a higher average Se intake compared to control population, with most subjects having dietary Se intake above recommended values. However, the lack of Se deficit in endemic population does not preclude its etiological role in EN until exposure to actual causative agents is known.
