Zbog velike koncentracije životinja u relativno malom prostoru, zrak na farmama svinja može biti kontaminiran mikroorganizmima koji mogu štetno utjecati na zdravlje životinja i ljudi. Kako bi se ...odredila mikrobiološka kvaliteta zraka unutar farme svinja u Slavoniji te mikrobiološka kvaliteta vanjskog zraka s porastom udaljenosti od farme, prikupljeni su uzorci zraka na pet lokacija unutar farme (uzgajalište, tovilište 1, tovilište 2, pripustilište i čekalište) te na četiri lokacije udaljene 1,5, 5, 10 i 15 m od farme tijekom srpnja 2019. Na svakoj lokaciji izmjerene su temperatura i relativna vlažnost te su uzeti uzorci zraka metodom impakcije u četiri ponavljanja (n=36). Ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija (AMB) određen je na krvnom agaru, dok je ukupan broj kvasaca i plijesni određen na Sabouraud dekstroznom agaru. Dobivene vrijednosti izražene su kao CFU/m3. Broj AMB u zraku na svih pet lokacija unutar farme te broj kvasaca i plijesni u uzgajalištu i tovilištu 1 bili su viši od dozvoljenih referentnih vrijednosti od 1,05x103 CFU/m3 za AMB i 4,1x102 CFU/m3 za kvasce i plijesni. Broj AMB u zraku nastambi bio je značajno veći (P<0,01) u odnosu na zrak izvan farme, dok za kvasce i plijesni nije utvrđena značajna razlika (P>0,05) u broju. Nadalje, broj AMB te kvasaca i plijesni u zraku smanjivao se s povećanjem udaljenosti od zgrade farme.
Glavni izvori opasnih i štetnih plinova pri iskopima tunela i podzemnih prostorija su miniranje te upotreba opreme pogonjene dizelskim motorima. U radu su analizirani podaci mjerenja imisija štetnih ...plinova te korelirani s uobičajenim radnim procesima pri iskopima tunela. Potvrđeno je da se najveće koncentracije javljaju pri miniranjima, a zatim pri utovaru i transportu, uslijed kojih koncentracije također i rastu iznad MDK. Određen je pad dobave zraka s duljinom ventilacijske cijevi, uslijed čega određeni plinovi pokazuju porast koncentracija. Mjereni podaci mikroklimatskih parametara u tunelu korelirani su s godišnjim dobom, udaljenošću od ulaznog portala te međusobno. Utvrđeno je da temperatura zraka na radilištima najviše zavisi o godišnjem dobu. I vanjskom zraku koji se ventilacijom dobavlja u tunel. Relativna vlažnost zraka ima nasumični karakter, tj. nisu utvrđene zavisnosti, osim da je unutar tunela vlažnost u prosjeku viša i manje promjenjiva nego vanjska. Za tlak zraka u tunelu utvrđeno je da odgovara vanjskom atmosferskom tlaku, odnosno postoji normalni pad tlaka s udaljenošću od portala kako niveleta tunela mijenja nadmorsku visinu.
Microorganisms in the air are part of the bioaerosol which is composed of different particles of biological substances, dust particles, bacteria cells and their portions, mould spores and a number of ...by-products of their metabolism. This research focuses on analysing the primary microclimate indicators (temperature and relative humidity) and the presence of microorganisms in the work environment (air). Measurements were taken after the process of sterilisation of infective waste over three months with the objective to determine the total number of aerobic mesophilic bacteria and the total number of moulds. The microclimate indicators were measured with an attested device. The study monitored the microbiological purity of the air in a given place using the sedimentation method, with samples subsequently processed in a microbiology lab in keeping with the prescribed standards. After incubation and following the counting of developed colonies on microbiological substrates (Tryptic soy agar and Sabouraud dextrose agar), different strains of bacteria and moulds were identified. The most common were Gram (+) sporogenes bacteria Micrococcus spp and Staphylococcus spp., and as for fungi the most commonly found were Aspergillus spp and Penicillium spp. It was found that temperature and relative humidity affect the total number of aerobic mesophilic bacteria and fungi which was confirmed using the Wilcoxon equivalent pairs test at the level of statistic significance p<0.05.
SAŽETAK: Mikroorganizmi u zraku sastavni su dijelovi bioaerosola koji se sastoji od različitih čestica biološkog materijala, čestica prašine, bakterijskih stanica i njihovih dijelova, spora gljivica, te dijelova nusprodukata njihovog metabolizma. U ovome istraživanju analizirali su se osnovni pokazatelji mikroklime (temperatura i relativna vlažnost) kao i prisutnost mikroorganizama u radnom okolišu (zraku). Mjerenja su se obavljala poslije procesa sterilizacije infektivnog otpada tijekom tri mjeseca, a određivao se ukupan broj aerobno mezofilnih bakterija i ukupan broj gljiva. Pokazatelji mikroklime određivani su atestiranim uređajem. Ovom studijom pratila se mikrobiološka čistoća zraka, na određenom mjestu metodom sedimentacije, a uzorci su se poslije obrađivali u mikrobiološkom laboratoriju u skladu s propisanim normama. Nakon inkubacije i brojenja izraslih kolonija na mikrobiološkim podlogama (Tryptic soy agar i Sabouraud dextrose agar) identificirani su različiti rodovi bakterija i gljiva. Najčešće su bile zastupljene Gram (+) sporogene bakterije iz roda Micrococcus spp. i Staphylococcus spp., te rodovi gljiva Aspergillus spp. i Penicillium spp. Dokazano je da vrijednosti temperature i relativna vlažnost utječu na ukupan broj aerobno mezofilnih bakterija i gljiva što je potvrđeno Wilcoxonovim testom ekvivalentnih parova na razini statističke značajnosti p<0,05.
Izloženost zagušljivom zraku u zatvorenom prostoru s visokim razinama ugljikova dioksida (CO2) povezano je s izostancima s nastave i lošijim uspjehom u školi. Regionalni ured Svjetske zdravstvene ...organizacije (WHO) za Europu razvio je provedbu istraživanja o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima u školama, uključujući praćenje CO2 kako bi se procijenila ventilacija i izloženost zagušljivom zraku. Ovo je bilo prvo istraživanje o kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima u hrvatskim osnovnim školama uz praćenje CO2 kao pokazatelja kvalitete zraka i ventilacije. Istraživanje je provedeno u 60 učionica u 20 urbanih i ruralnih osnovnih škola diljem zemlje tijekom sezone grijanja. Razine CO2 mjerene su s intervalom od jedne minute tijekom jednoga školskoga tjedna u svakoj učionici. Međunarodne smjernice od 1938 mg/m3 premašene su u svih 60 učionica. Srednje koncentracije CO2 tijekom nastave bile su u rasponu od 2771 do 7763 mg/m3. Najveća srednja koncentracija u urbanim školama iznosila je oko 7763 mg/m3, a najveća srednja koncentracija CO2 u ruralnim školama oko 4771 mg/m3. Prosječne razine CO2 bile su veće u školama u kontinentalnim područjima (3683 mg/m3) u usporedbi s obalnim područjima (3134 mg/m3). Rezultati upozoravaju na slabu ventilaciju u učionicama tijekom hladne sezone kao široko rasprostranjen problem u Hrvatskoj.
Većini dječjih vrtića smještenih na teritoriju bivše Jugoslavije potrebna je obnova. Osim naglašene energetske učinkovitosti, obnovljene će zgrade vjerojatno ponuditi i bolju kvalitetu boravka u ...interijeru. Prema aktualnoj studiji slučaja, djeca u učionicama s instaliranim novim prozorima izložena su osjetno lošijoj kvaliteti zraka u zatvorenom prostoru zbog zračne nepropusnosti i neispravne ventilacije. U središtu pozornosti stoga treba biti tehnička problematika aktualnih procesa obnove.
U ovom radu istraživana je kvaliteta zraka u nastambi kavezno držanih kokoši nesilica u svim godišnjim dobima utvrđivanjem koncentracije prašine i endotoksina. Mjerenja su provođena dva puta na ...mjesec tijekom jednogodišnjeg proizvodnog ciklusa. Srednje vrijednosti koncentracije prašine i endotoksina kretale su se od 0,60 mg/m3 (svibanj) do 2,83 mg/m3 (studeni), odnosno od 203,15 EU/m3 (kolovoz) do 745,53 EU/m3 (travanj). Značajno veće koncentracije prašine i endotoksina u peradarniku ustanovljene su ujesen i zimi, endotoksini također i u proljeće, u usporedbi s ljetom (P<0,05 sve). Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da hladnija razdoblja godine predstavljaju veći rizik za dobrobit i proizvodnost kokoši nesilica, ali i za zdravlje zaposlenika u ovim nastambama s obzirom na koncentraciju prašine i endotoksina u zraku.
Godinama se hrvatski grad Slavonski Brod suočava s ozbiljnim problemom zagađenosti zraka, koji se povezuje s rafinerijom nafte u susjednoj Bosni i Hercegovini. Rafinerija se nalazi u neposrednoj ...blizini grada, a od grada ju odjeljuje rijeka Sava.U gradu se provode detaljna mjerenja kvalitete i zagađenosti zraka, a radiološkoj komponenti zagađenosti dosad nije pridavana pozornost. U ovom su radu prikazani rezultati prvog istraživanja koje se odnosi na radiološku komponentu zagađenosti okoliša. Provedena su mjerenja brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta na 150 lokacija. Mjerene vrijednosti ne prelaze 120 nSv h-1, a njihova srednja vrijednost iznosi 80 nSv h-1. Gamaspektrometrijska mjerenja uzoraka vode iz rijeke Save i uzoraka tla s područja grada ne pokazuju povišene vrijednosti radioaktivnosti. Drugim riječima, nije pronađen trag koji bi upućivao na radiološku zagađenost opasnu za zdravlje građana.
U ovom se radu određuje utjecaj lokalnih meteoroloških uvjeta u Zagrebu na satnu koncentraciju odabranih polutanata: ugljikovog monoksida (CO), sumporovog dioksida (SO2), dušikovog dioksida (NO2) i ...lebdećih čestica aerodinamičkog polumjera do 10 µm (PM10) za razdoblje od 2006. do 2012. godine. Primijenjena je nova metodologija za urbano područje Zagreba. U modelu je logaritam satne koncentracije polutanata određen pomoću sume nelinearnih funkcija meteoroloških i nekoliko vremenskih varijabli. Uključene vremenske varijable opisuju vremenske promijene u emisijama. Takav model pripada generaliziranim aditivnim modelima (GAM) i aditivan je na logaritamskoj skali, što rezultira umnošcima na originalnoj skali. Iako je model nelinearan, rezultati se vrlo lako interpretiraju, opisujući utjecaj meteoroloških uvjeta i emisija na kvalitetu zraka pomoću relativne važnosti i parcijalnih utjecaja. Provedena je i statistička procjena uspješnosti modela. U konačnici, dobiveni rezultati su pokazali da su najvažnije varijable one koje opisuju emisije. Ukupni utjecaj meteoroloških varijabli u modelu objasnio je 45% varijance za CO, 14% za SO2, 25% za NO2 i 24% za PM10. Time je pokazano da meteorološki uvjeti, barem lokalno, osjetno utječu na kvalitetu zraka u Zagrebu. Stabilni atmosferski uvjeti u urbanom okruženju pogoduju većim koncentracijama navedenih polutanata. Pri nestabilnim atmosferskim uvjetima dominira konvekcija, koja razrjeđuje koncentracije polutanata unutar graničnog sloja.
Istraženo je onečišćenje zraka uzrokovano lebdećim česticama aerodinamičkog promjera ≤ 10 μm (PM10) i promjera ≤ 2.5 μm (PM2.5) na temelju raspoloživih mjerenja u Hrvatskoj. Analizirane su satne i ...dnevne PM10 i PM2.5 masene koncentracije na urbanim i ruralnim pozadinskim postajama. Korištena su urbana i industrijska mjerenja PM10 koncentracija od 2006. do 2014. godine i ruralna pozadinska mjerenja PM10 i PM2.5 od 2011. do 2014. kako bi se utvrdile glavne značajke regionalnog i lokalnog onečišćenja zraka uzrokovanog česticama i kako bi se procijenila razina onečišćenja zraka u odnosu na propisane granične vrijednosti (CAFÉ Direktiva; EK, 2008). Utvrđene su značajne razlike između razina urbanih i ruralnih PM10 koncentracija na obali i na kontinentu, s visokim PM10 koncentracijama na kontinentalnom području i značajno nižim PM10 vrijednostima na obali. Pronađena je znatno različita postorna aspodjela ruralnih pozadinskih PM koncentracija s relativno visokim godišnjim srednjim vrijednostima od ~ 30 μg/m3 u primjerice Kopačkom ritu do samo ~ 5 μg/m3 na Humu na otoku Visu. Jaki prostorni PM gradijenti usmjereni od kontinenta prema obali posljedica su izrazitih klimatoloških različitosti između unutrašnjosti i obale u Hrvatskoj, te različitih upravljačkih fizikalnih procesa koji utječu na PM koncentracije u ta dva područja (primjerice obalne cirkulacije, depozicije, mokrog taloženja i resuspenzije). Nadalje različiti kompleksni kemijski mehanizmi koji ovise o iznosu emisija i kemijskom sastavu PM čestica kao i o meteorološkim parametrima (količini sunčevog zračenja, relativnoj vlažnosti itd.) različito utječu na stvaranje sekundarnog organskog aerosola u obalnom i kontinentalnom graničnom sloju. Istražene su vrijednosti omjera ruralnih PM2.5 i PM10 masenih koncentracija (PM2.5/PM10) na svim postajama i uspoređene sa rezultatima drugih istraživanja u Europi. Ruralni PM2.5/PM10 omjeri na različitim postajama su varirali od 0,6 do 0,9 tijekom toplog dijela godine dok su tijekom hladijeg dijela godine omjeri bili viši i nalazili se u rasponu vrijednosti od 0,85 do 0,98. Prostorni gradijent ruralnih PM 2.5/PM10 vrijednosti usmjeren je od obale prema kontinetu što upućuje da su u obalnom području PM koncentracije pretežno sastavljene od finih čestica. Analizirane su mjerene satne vrijednosti temperature, relativne vlažnosti i vjetra u razdoblju od 2006. do 2014. zajedno s odgovarajućim PM koncentracijama te je izvršena inicijalna analiza izvora onečišćenja na temelju dvodimenzionalnih polarnih prikaza.
Higijenska kvaliteta zraka u svinjogojskim objektima jedan je od osnovnih zdravstvenih i proizvodnih čimbenika. Cilj rada bio je utvrditi brojnost mezofilnih bakterija i gljivica u zraku nastambi ...svinja u pojedinim tehnološkim fazama proizvodnje, uz praćenje uobičajenih mikroklimatskih pokazatelja. Istraživanje je provedeno u prasilištu od 185 m2 s 28 boksova za prasenje, odgajalištu od 47 m2 s 12 jednoetažnih kaveza te tovilištu od 167,5 m2 sa 14 boksova. Tijekom istraživanja je u prasilištu bilo smješteno prosječno 25 krmača s leglom, odgajalištu 215 prasadi te tovilištu 190 svinja. Mjerenja su obavljena u 6 navrata tijekom proljetno-ljetnog razdoblja. Prema dobivenim rezultatima broja mezofilnih bakterija u zraku objekata, najveća prosječna vrijednost od 8,20 x 105 CFU/m3 zraka utvrđena je u odgajalištu. Ona je ujedno bila i statistički značajno veća u odnosu na njihov broj u tovilištu. Najveća prosječna vrijednost broja gljivica od 1,61 x 105 CFU/m3 zraka, također je utvrđena u odgajalištu, ali se nije značajno razlikovala obzirom na njihov broj u drugim proizvodnim fazama. Razlozi takvim vrijednostima mogu biti neodgovarajuća gustoća naseljenosti životinja po jedinici smještajnog prostora, kao i prekomjerna vlaga zraka koje su u razdoblju istraživanja utvrđene u odgajalištu.
PDF
