Uvod: Etnička sakaćenja imaju antropološko značenje, kako u suvremenom tako i u nekadašnjem ljudskom ponašanju, ovisno o geografskim, religioznim i kulturnim čimbenicima koji znatno mogu pomoći ...forenzičnom stomatologu u postupku izrade dentalnog profila. Sakaćenje zuba i ukrasi na njima bili su, i još uvijek jesu, uobičajeni među mnogim etničkim skupinama i kulturama. Kroz povijest ljudskoga roda zdravlje zuba bilo je simbol mladosti, ljepote i snage, ali može imati i druga značenja. Sakaćenje zuba obilježje je mnogih nestalih kultura i prakticiralo se uglavnom tijekom religijskih rituala, u estetske svrhe i kao simbol pripadnosti određenoj socijalnoj skupini. No slični običaji i danas su uobičajeni u nekim područjima diljem svijeta. Materijali i metode: Članak je zapravo sustavni pregled literature o ritualnom sakaćenju zuba iz ranih 1960-ih, a uključeni su i podatci s PubMeda, Scopusa i Google Scolara. Istaraživanje je namjerno ograničeno na ritualno sakaćenje koje se može definirati kao bilo koje nepovratno narušavanje integriteta ljudskoga organizma učinjeno u ritualne svrhe i bez namjere liječenja. Zato su isključeni svi slučajevi pojedinačnih ili višestrukih samovađenja zuba učinjenih iz psihotičnih razloga te oralno sakaćenje djece jer se takva praksa u nekim etničkim skupinama smatra terapijskom. Zaključak: Spoznaje o promjenama na zubima nakon oralnoga sakaćenja važne su pri identifikaciji živih ili umrlih osoba, ili čak ljudskih ostataka jer odaju odgovarajuće informacije o etničkom i kulturološkom podrijetlu subjekta. U ovom članku navedena su i neka medicinskopravna stajališta o sakaćenju zuba, a namijenjena su doktorima dentalne medicine.
U svrhu postizanja boljih svojstava tiskovne je podloge moguće oplemenjivati na različite načine. U ovom radu analizira se mogućnost oplemenjivanja s različitom površinskom pokrivenošću lakova koji ...se suše UV zračenjem, pri čemu su korištena tri karakteristična papira (papir za umjetnički tisak gloss, offsetni papir i kalandriran papir). Primijenjene metode su bazirane na mjerenju optičkih svojstava lakom impregnirane površine (obojenje, sjaj i glatkoća), kao i na određivanju fizikalnog svojstva upojnosti. Dvojne osobine papirnih podloga dobivaju se nanosom UV laka koji suši LED svjetlošću. Rezultati istraživanja pokazuju da se kod gloss premazanog papira upojnost smanjuje nanosom UV laka, dok se kod nepremazanih papira (offsetni, kalandrirani) upojnost povećava. Nanos laka s manjom površinskom pokrivenošću (33 % UV laka) nije relevantntna za upojnost i optička svojstva naravnih papira. Značajne promjene u hrapavosti i optičkim svojstava postižu se 66 % nanosom, što je posebice vidljivo kod papira za umjetnički tisak.
PDF
