U ovom se radu analiziraju prenesena značenja leksema iz perspektive kognitivne lingvistike. Cilj je bio usporediti prenesena značenja leksema „faceˮ u engleskom jeziku s njihovim ekvivalentima u ...hrvatskom jeziku da bi se poduprla tvrdnja da su značenja motivirana konceptualnom metaforom, općim znanjem i metonimijom. Ukupan broj primjera stvara bazu za pojedine generalizacije o sličnostima i različitostima apstraktnih koncepata koji mogu poslužiti u poučavanju leksika u stranom jeziku. Ovo je istraživanje pokazalo da je ta vrsta pristupa vrlo djelotvorna u poučavanju stranih jezika.
Slovensko dijalektno gradivo prikupljeno za Slovenski lingvistički atlas (SLA) i kajkavsko dijalektno gradivo prikupljeno za Hrvatski jezikovni atlas (HJA) zanimljivo je za istraživanje ...slovensko-hrvatskog jezičnog dodira jer osobito u Prekmurju i Međimurju, predjelu oko rijeke Sutle, u Gorskome kotaru, Beloj krajini i Istri jezici postupnije prelaze jedan u drugi, a tamošnji dijalekti zato imaju mnoge zajedničke značajke, kako na fonološkoj i morfološkoj,
tako i na leksičkoj razini. Na primjeru dijalektnog gradiva za pitanja SLAV614 snaha te HJA-V548 snaha, nevjesta predstavljen je, skupa s morfonološkom analizom te s kartografskim prikazom njegove prostorne proširenosti, i način komentiranja dijalektološkoga gradiva u SLA.
Jezik je bitna odrednica identiteta nekoga naroda. U jeziku, ponajprije u njegovu leksičkome sloju, zrcale se društveno-povijesne promjene jednoga naroda.To znači da se jezik razvija prateći ...povijesna i društvena zbivanja određenoga vremena. Drugu je polovicu 20. stoljeća u južnoslavenskoj filologiji obilježio proces serbokroatizma, tj. težnja za stvaranjem jednoga srpskohrvatskoga jezika. Politički je leksik počeo snažno prodirati u područje javne uporabe jezika, što se odrazilo i na njegovu pojavnost u udžbeničkim tekstovima, postajući njegov sastavni, nezaobilazni dio. Predmet je ovoga rada analiza ideološki uvjetovanog leksika u čitankama za mlađu školsku dob, koje su bile u uporabi u 80-im godinama 20. stoljeća. U radu su se kvantitativno i kvalitativno analizirali udžbenici/čitanke kako bi se dobili odgovori na pitanja: promiču li tekstovi u analiziranim čitankama vrijednosti političkoga sustava SFRJ, jesu li u njima zastupljeni leksemi političkoga diskursa, tzv. ideologemi te koje su mogućnosti ilustrativnoga prijenosa ideološkoga literarnog sadržaja u likovni izraz. Udžbenik/čitanka kao važan izvor znanja može pridonijeti promidžbi držvanopolitičkih vrijednosti vladajućega režima, u ovome slučaju promidžbi jugoslavenske komunističke vlasti.
Leksički se sustav hrvatskoga standardnog jezika dijeli na opći ili općeuporabni leksik i leksik ograničene porabe. U općem se leksiku razlikuju dva osnovna sloja: sloj aktivnih leksema (aktivni ...leksik) i sloj pasivnih leksema (pasivni leksik). Aktivni leksik obuhvaća one lekseme kojima se u određenom razdoblju služi većina govornika hrvatskoga jezika. Pasivni leksik čine oni leksemi koji su iz različitih razloga zastarjeli. Pasivnom leksiku pripadaju historizmi, arhaizmi, nekrotizmi i knjiški leksemi.
Historizmi su leksemi koji su iz aktivnoga u pasivni leksik prešli zbog djelovanja izvanjezičnih čimbenika.
Arhaizmi su leksemi koji su zastarjeli zbog djelovanja unutarjezičnih čimbenika, to jest zamijenili su ih suvremeniji oblici.
Nekrotizmi su leksemi karakteristični za leksik pojedinoga pisca ili leksikografa, a nikada nisu postali dio aktivnoga leksika.
Knjiški se leksemi javljaju samo u knjigama, najčešće rječnicima.
Na prijelazu između aktivnoga i pasivnoga leksika nalazi se leksik «na prijelazu». Čine ga zastarjelice, pomodnice, oživljenice i neologizmi.
Ovaj rad ispituje valjanost testova za određivanje prototipnih značenja polisemnih leksema
koji uključuju jezične frekvencije i pretpostavljaju da najveća frekvencija uporabe odgovara
središtu ...leksičke kategorije. Uz pomoć računalnog korpusa hrvatskoga jezika, Hrvatskoga
nacionalnog korpusa (HNK) i metodologije korpusne lingvistike analiziraju se frekvencijski
podaci za tri hrvatske imenice i uspoređuju s intuicijom izvornog govornika u određivanju
prototipnog značenja istih leksema. Naglašava se da su razlozi postojanja prototipnosti u
leksema kognitivne prirode te da postoje barem neke jezične kategorije u kojih frekvencija
uporabe nije pokazatelj prototipnosti.
